REPORT GOJKA DRLJAČE

BDP im je u ‘crvenom‘ nakon prvog kvartala, a analitičari šire optimizam. Zašto?

Ako Sjedinjene Države uđu u recesiju, EU može očekivati samo mračniji scenarij
 Kena Betancur/AFP

Statistički podaci koji pristižu postaju sve zanimljiviji: nakon što je u četvrtak objavljena projekcija rasta trgovinskog deficita Sjedinjenih Država do najviše razine zabilježene u povijesti, u petak je Amerikance pak iznenadio podatak o padu BDP-a u prvom kvartalu od -1,4 posto, što je ogromna razlika u odnosu na snažan rast od 6,9 posto u četvrtom kvartalu 2021. godine.

Iako je prvi pad gospodarskih aktivnosti jako iznenadio većinu stručnjaka, većina analitičara kao da pokušava pronaći opravdanje za američku ekonomiju te tumače kako je potrošnja potrošača i biznisa ostala robusna, dok su za gospodarski pad krivi pad izvoza, veliki rast uvoza, smanjenje državne potrošnje te sporije gomilanje zaliha. U pojedinim izvještajima, kao, primjerice u Bloombergu, čak komentiraju kako je ovaj kvartalni pad o -1,4 posto "više ilustracija kako kalkulacije BDP-a mogu biti volatilne te nisu nužno indikator slabosti ili znak recesije".

Pomalo je nejasno zbog čega analitičari šire optimizam u situaciji kad Sjedinjene Države već bilježe kvartalni gospodarski pad u atmosferi globalne geopolitičke napetosti kakva se ne pamti od Drugog svjetskog rata, koja je uzrokovala dramatičnu energetsku neizvjesnost, produbila probleme u globalnim lancima opskrbe te ubrzala inflacijski trend uzorkovan lockdown politikama 2020. godine.

Jasno je kako nakon samo jednog kvartala gospodarskog pada američko gospodarstvo tehnički nije u recesiji te je isto tako jasno kako su potrošnja i poslovne investicije inače uobičajeni znakovi ekonomske vitalnosti, ali uz činjenicu da američke Federalne rezerve moraju zaustaviti inflaciju, sve je očiglednije kako su priče o "mekom prizemljenju" američke ekonomije naivne. U situaciji kad Amerika ima rekordan trgovinski deficit, dok Kina brutalnom epidemiološkom politikom usporava ekonomske aktivnosti u najvećim gradovima, a europsko gospodarstvo pokazuje vrlo nisku razinu otpornosti prema internacionalnim šokovima, to što su američki potrošači u prva tri mjeseca nastavili održavati potrošnju usprkos omikron valu i poskupljenju energenata, može biti samo znak kako bi usporavanje moglo biti bolnije od očekivanoga. A ako Sjedinjene Države uđu u recesiju, EU može očekivati samo mračniji scenarij.

image

grafikon NYT-a koji pokazuje gospodarski pad u prvom kvartalu 2022. u odnosu na prethodne kvartale

Poseban problem je to što američki gospodarski rast teško može pratiti inflaciju, ali i to što su valuacije na američkom dioničkom i nekretninskom tržištu i dalje vrlo visoke, što povećava sistemske rizike dramatičnog pucanja imovinskih balona.

Prema američkim statistikama, potrošačke cijene u prvom su kvartalu na godišnjoj razini rasle 7 posto, pri čemu su realni prihodi Amerikanca (usklađeni za inflaciju) pali već četvrti kvartal za redom, što je alarmantno.

Prema istraživanju Gallupa, Amerikanci većinom procjenjuju da im se kućne financije urušavaju: lani je 57 posto osobne financije ocijenilo pozitivnim, a sad samo 46 posto. Tako imamo situaciju da Amerikanci ne samo nastavljaju s potrošnjom, nego i smanjuju stopu štednje u prvom kvartalu prvi put na razinu ispod one na kojoj je bila prije pandemije, što se može tumačiti kao formiranje inflacijske spirale temeljem inflatornih očekivanja.

Naravno, realisti među ekonomistima, poput Beth Ann Bovino - glavne ekonomistice S&P Globala - upozoravaju kako se potrošnja ne može održati ako će cijene rasti brže od plaća. Ona procjenjuje kako se američki potrošači približavaju točki preokreta kad će smanjivati potrošnju, tražiti povoljnije ponude te biti manje spremni na prihvaćanje naraslih cijena, što će pak lako voditi prema usporavanju ekonomije.

Vodeći se procjenama svojih ekonomskih savjetnika, američki predsjednik Joe Biden poručio je kako se procjena pada u prvom kvartalu treba pripisati "tehničkim faktorima, globalnim izazovima covid-19 pandemije te neprovociranim napadom Vladimira Putina na Ukrajinu kao i globalnom inflacijom", a takvo obrazloženje zvuči kao politička obrana u situaciji kad je ogroman rast trgovinskog deficita srezao američki BDP u prvom kvartalu tri postotna poena.

A što u osnovi znači rast trgovinskog deficita?

"Ako uvozimo stvari umjesto da ih ovdje proizvodimo, to znači da tražimo više nego što možemo proizvesti. To pak sugerira kako naša ekonomija nema kapacitet zadovoljiti potražnju", upozorava za NYT Wendy Edelberg, direktorica Hamilton projekta pri Brookingsu.

Dodajmo kako se čini da upravo dolazi i do brzog hlađenja američkog tržišta nekretnina: prijave za hipoteke drastično su pale, kao i prodaja kuća i stanova, dok se sve rjeđe bilježe slučajevi agresivnog nadmetanja kod kupovine vrijednih nekretnina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2022 13:24