Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu jučer je pala 2,7 posto, na 71,60 dolara, najnižu razinu u posljednjih pet tjedana, nakon što su zemlje OPEC-a i njegovi saveznici, na čelu s Rusijom, u nedjelju postigli dogovor o povećanju proizvodnje od kolovoza. Rekordna razina od 76,3 dolara bila je prije dva tjedna, a potom je cijena oscilirala ovisno o izgledima dogovora, pa je već prošli tjedan pala oko 2,5 posto.
Nagli rast cijene nafte počeo je s otvaranjem i oporavkom ekonomije nakon ublažavanja mjera pandemije, a od početka godine barel je poskupio oko 43 posto, što je dovelo do snažnog pritiska na rast inflacije, a time i bojazni da bi moglo doći do rasta kamatnih stopa i ugrožavanja oporavka ekonomije. Razgovori između članica OPEC+, kartela koji kontrolira više od 50 posto svjetske opskrbe naftom, prekinuti su prije desetak dana, nakon što su se Ujedinjeni Arapski Emirati usprotivili prijedlogu Saudijske Arabije i Rusije o produljenju sporazuma o ograničenju opskrbe do kraja 2022., ali na kraju je pronađeno kompromisno rješenje.
Novo zatvaranje
Novi sporazum uključuje povećanje opskrbe za dodatnih dva milijuna barela dnevno od kolovoza do prosinca ove godine te ukidanje smanjenja proizvodnje nafte u rujnu 2022., koja su donesena prošle godine. Pozivajući se na ruski TV, BBC navodi kako je ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak izjavio da su razgovori bili konstruktivni. "Pandemija još nije prevladana, ali vidimo da se, zahvaljujući cijepljenju u cijelom svijetu, potražnja za našom proizvodnjom oporavlja, kao i uporaba automobila i zrakoplova", rekao je, ističući kako im je stoga vrlo važno "ispuniti svoje odgovornosti i omogućiti oporavak svjetske ekonomije". Kompromisno rješenje podrazumijeva i nove proizvodne kvote za skupinu zemalja, uključujući UAE, Saudijsku Arabiju, Rusiju, Kuvajt i Irak, koje će stupiti na snagu u svibnju 2022., a osnovice bi mogle biti podignute i za Nigeriju te Alžir.
No, osim dogovora proizvođača koji je donio olakšanje, pad cijene sirove nafte posljedica je i zabrinutosti ulagača zbog mogućnosti sporijeg oporavka ekonomija usred ubrzanog širenja delta soja koronavirusa. Tržišta sve više brine veliki rast broja slučajeva zaraze koronavirusom u Aziji koji su ponovno potaknuli zatvaranje te da bi to moglo dovesti do novih restrikcija u gospodarstvima, usporavanja oporavka, pa i smanjene potražnje za naftom.
Osim cijene nafte, pala je i vrijednost burzovnih indeksi u Aziji i Europi, a ulagači se sve više okreću sigurnoj imovini kao što su dolar i obveznice. Pod velikim pritiskom bile su dionice banaka, energetskih kompanija, a osobito u turističkom sektoru, zbog straha da bi širenje delta varijante koronavirusa moglo pogoditi potražnju za putovanjima.
Sigurna imovina
Analitičari Bank of America, primjerice, smanjili su procjenu rasta američkog BDP-a u ovoj godini s prijašnjih sedam na 6,5 posto. Brzo širenje delta varijante, rekao je za FT Michael Hood, globalni strateg za imovinu u JPMorgan Asset Managementu, "prisiljava investitore da se ponovno fokusiraju na virus, u trenutku kad je većina njih bila sretna da je taj problem ostavila iza sebe". Ulagače zbunjuju i podaci o nastavku jačanja inflacijskih pritisaka, osobito u SAD-u i Velikoj Britaniji u kojima je i u srpnju bila na povišenoj razini. To bi moglo dovesti do zaoštravanja monetarne politike prije nego što se očekuje, što u trenutku pogoršanih ekonomskih izgleda nikako ne izgleda dobro. Ono što je izgledno, ističu analitičari, inflacija u SAD-u ostat će povišena barem još neko vrijeme, ali nadaju se da je dosegla najvišu razinu (5,4 posto u srpnju). No, kako su valuacije i raspoloženje ulagača na tržištima dosegli ekstremne visine, gotovo je očekivano da svaka naznaka nesigurnosti oko ekonomskog oporavka izaziva brigu.