Zahtjeve za otvaranje besplatnog računa, kako to predviđa prošlog tjedna doneseni Zakon o usporedivosti naknada, građani će bankama moći podnositi od početka iduće godine. Međutim, nije posve jasno koje će usluge, doista, biti oslobođene plaćanja naknada. Uz ostalo, u zakonu stoji da osnovni račun obuhvaća kreditne transfere, "uključujući trajne naloge, na terminalima, šalterima i putem sustava internetskog bankarstva".
Neslužbeno je objašnjenje bankara da set besplatnih usluga podrazumijeva "dolazne transakcije, a ne odlazne". Pritom podsjećaju da je primarni cilj Ministarstva financija bio osigurati potrošačima besplatan pristup gotovini, s obzirom na obvezu isplate redovnih primanja na račun u banci. To bi značilo da korisnici osnovnog računa neće moći, primjerice, plaćati režijske račune putem internetskog ili mobilnog bankarstva bez naknade.
"Izlazna transakcija"
Pozivajući se na odredbe zakona, u HUB-u pojašnjavaju da besplatni paket sadržava usluge za koje banke ne smiju naplatiti naknadu. "Međutim, plaćanja računa, poput naloga za plaćanje putem internetskog ili mobilnog bankarstva, nisu obuhvaćena tim paketom, pa za njih banke mogu zaračunati naknadu ako ih naplaćuju i u svojoj redovnoj ponudi", poručuju iz HUB-a. Visina te vrste naknada naknada u pravilu je od 0,25 eura do 0,35 eura.
Inače, u slučaju osnovnog računa koji je do sada bio dostupan socijalno osjetljivim skupinama, koji je također besplatan, zakon propisuje i minimalno 10 besplatnih "izlaznih transakcija".
Mnogi građani su već dobro upoznati s detaljima i svakako namjeravaju koristiti besplatni račun. "Kad je moja banka podigla cijenu paketa usluga koji sam koristio, od njega sam odmah odustao i prešao na onaj povoljniji, stoji oko šest eura. Čim budem u prilici, uzet ću besplatni račun, ali žao mi je što neću moći plaćati režije bez naknade, iako sam to očekivao. Srećom, u međuvremenu sam otkrio aplikacije poput Aircasha, koja omogućuju trenutačne uplate, isplate, slanje ili primanje novca, bez naknade", objašnjava klijent jedne od većih banaka.
Kakva su očekivanja banaka? U Erste banci napominju da je u ovom je trenutku prerano govoriti o konkretnom interesu klijenata, "ali razumno je očekivati da će dio njih htjeti ugovoriti ovu vrstu računa, odnosno aktivirati besplatni paket usluga uz postojeći tekući račun".
Klijenti koji će htjeti otvoriti račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga morat će podnijeti formalni zahtjev. Banka će im to omogućiti "ako su za to ispunjeni odgovarajući uvjeti". Onima koji već imaju redovni tekući račun i iskažu interes za korištenje besplatnog paketa usluga, pojašnjavaju u Erste, taj će paket biti aktiviran uz postojeći račun i "za to se neće naplaćivati naknada".
Građanima koji namjeravaju otvoriti osnovni račun, u suštini, glavna ušteda odnosi se na naknadu za vođenje računa, (od 1,59 do dva eura mjesečno) te na podizanje novca na bankomatu druge banke koje će biti besplatno dva puta mjesečno. Na tu odredbu zakona banke su se najviše žalile, uz argument da održavanje bankomata košta. Moguće je da će posljedica svega bude manja dostupnost bankomata, što već mnogi primjećuju.
Dostupnost bankomata
Prema evidenciji HNB-a, 15. srpnja u Hrvatskoj je bilo ukupno 5135 bankomata, 165 više nego isti dan prošle godine. Međutim, u prvim mjesecima ove godine njihov je broj ipak manji, za više od desetak posto nego u istom razdoblju lani. Primjerice, 31. siječnja u Hrvatskoj ih je bilo 3695, što je 557 manje nego u istom mjesecu godinu ranije. Na kraju ožujka, pak, njihov je broj bio manji za 488 manje nego godinu ranije.
Primorac: ‘Zakonsko rješenje za besplatan račun u poslovnim bankama je spremno, čeka se HNB‘
U HNB-u objašnjavaju da je tijekom ljetnih mjeseci, kada znatno raste broj domaćih i stranih korisnika gotovinskih usluga, izražena praksa sezonskog postavljanja bankomata ii to "kod neovisnih pružatelja bankomatskih usluga, izvan vlasništva banaka". Često se postavljaju privremeni bankomati na lokacijama s visokim prometom turista, a po završetku sezone se demontiraju.
No, u cjelini, ističu u HNB-u, broj i raspored bankomata rezultat je "kombinacije poslovne strategije, tehnološkog napretka, tržišnih kretanja, dostupnosti alternativnih kanala gotovinskih usluga i lokalnih potreba". Unatoč novim okolnostima, čini se, očekuju "zadržavanje postojeće infrastrukture za dostupnost gotovom novcu, što uključuje i stabilnu mrežu bankomata".
Prijedlog ministra financija Marka Primorca o osnivanju Nacionalne mreže bankomata, za koju je zakonom određen rok do početka 2027., banke se u početku nije osobito dojmio. Smatrale su da je model rizičan i nedorađen. Ipak, pojedini bankari sada napominju da bi uspostva mreže imala smisla, "ukoliko se pronađe rješenje na tržišnim osnovama". To bi, primjerice, značilo da u pojedinom šoping-centru bude manje bankomata nego sada, ali i da se ne inzistira na tome da bankomat ima "neko malo mjesto, bez tržišnog opravdanja".
Komentari
0