PRELIJEVANJE SANKCIJA

Banke iz Europe i Kine već stopiraju financiranje ruskih energenata

Dosadašnje sankcije bile su dizajnirane tako da zaobiđu ruski energetski sektor, ali kolateralni efekti već sad utječu na rast cijena energenata

Cijena prirodnog plina na nizozemskoj burzi TTF jučer je porasla za 34 posto

 Tobias SCHWARZ/AFP

Iako energetika i trgovina energentima dosad nisu obuhvaćene sankcijama nametnutim Rusiji, sve je više naznaka da će mjere koje pogađaju ruske poslovne banke dovesti do poremećaja u opskrbi energijom.

Cijena prirodnog plina na nizozemskoj burzi TTF jučer je porasla za 34 posto, a cijena barela nafte je u više navrata tijekom jučerašnjeg dana probila granicu od 100 dolara. Taj ogromni skok uglavnom se obrazlagao strahom ulagača da bi isporuke Europi mogle biti poremećene, što zbog isključenja Rusije iz međunarodnih financijskih tržišta, što zbog mogućih kontramjera koje bi Rusija mogla nametnuti Europi kao odgovor na financijske sankcije.

Dosadašnje sankcije koje su SAD, Europska unija i niz drugih zapadnih država nametnule Rusiji bile su pažljivo dizajnirane tako da zaobiđu energetski sektor, upravo zbog velikog stupnja ovisnosti koje prvenstveno Europa ima prema Rusiji. Ruski plin zadovoljava oko trećine ukupne potrošnje u Europi, a ruska nafta oko deset posto globalne potrošnje.

Te količine nemoguće je kratkotrajno nadomjestiti, pa bi prekid opskrbe vjerojatno izazvao trenutačnu energetsku krizu. S druge strane, mjere poput isključivanja iz SWIFT sistema i restrikcija Ruskoj centralnoj banci dizajnirane su upravo tako da trgovina energentima ostane zadnji valutni izvor za Rusiju, što onda bitno povećava trošak "zatvaranja ventila" za režim Vladimira Putina.

Reputacijski rizik

Ipak, kolateralni efekt sankcija Rusiji vjerojatno će se i ovako preliti na energetsko tržište. Primjerice, dvije velike europske banke, francuski Societe Generale i švicarski Credit Suisse, prekjučer su objavile kako do daljnjeg obustavljaju financiranje trgovine robama iz Rusije. Prema navodima kineskih medija, i dvije najveće kineske državne banke stopirale su otvaranje dolarskih i eurskih akreditiva za transakcije za kupnju i prodaju ruske nafte. I jedni i drugi su to učinili strahujući kako bi mogli biti izloženi takozvanim "sekundarnim" sankcijama SAD-a i EU, pa bi konzekventno njima mogao biti zapriječen pristup europskom i američkom financijskom tržištu.

Dodatni problem je i reputacijski rizik, pogotovo za one kompanije čije dionice kotiraju na burzi. Upravo zbog tog razloga britanski BP je jučer objavio da "napušta" svoj vlasnički udjel u ruskoj državnoj naftnoj kompaniji Rosnjeft, zbog čega će imati računovodstveni gubitak od 25 milijardi dolara. Kako tvrdi jedan renomirani trgovac energentima hrvatskog podrijetla, pojedine švicarske banke su iz reputacijskih razloga počele stopirati poslovanje sa Sberbankom i prije nego što su sankcije proglašene.

Problem u logistici

"Financijski tokovi u energetskom sektoru su isprepleteni. Sve one transakcije u koje su, bilo na strani dobavljača, bilo na strani kupca, uključene ruske banke sad će postati vrlo komplicirane. Najjednostavniji način za zapadne banke da mitigiraju rizik jest da prekinu poslovanje s ruskim bankama, bez obzira na to što trenutačne sankcije to možda ne zahtijevaju. Ali nitko ne zna hoće li sutra to biti dozvoljeno. Očekujem da će problema biti i u logistici. Zamislite da ukrcate naftu na tanker, a brod se nađe pod sankcijama. Bojim se da ne možemo u ovom trenutku procijeniti sve operativne probleme koji će nastati, ali sigurno je da će biti tereta koji neće moći biti isporučeni. U trenucima kad je odnos potražnje i ponude ionako vrlo napet, to mora dovesti do rasta cijena", tvrdi naš sugovornik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 09:07