Veći broj klijenata Privredne banke Zagreb s ugovorenim promjenjivim kamatnih stopama ovih dana dobiva obavijesti da im trošak otplate kredita neće rasti unatoč povećanju referentne kamatne stope Euribor. Kako je od početka godine na tržištu novca šestomjesečni Euribor rastao s oko minus 0,5 na oko 0,2 posto, pojedine banke počele su dizati i rate kredita, ali PBZ se odlučio za drugačiju taktiku.
"Zbog rasta Euribora mogli smo povećati promjenjive kamatne stope od 1. kolovoza, trebali smo ih dignuti za 0,77 baznih bodova. Međutim, banka se može i suzdržati od dizanja kamatnih stopa i mi smo odlučili da će one ostati nepromijenjene iako su ugovorene kao promjenjive", rekao je predsjednik Uprave PBZ-a Dinko Lucić.
Što s viškom novca
Ulaskom u eurozonu očekivanja su i bila da će kamatne stope biti manje, ali istodobno se priziva njihov rast jer je to dobro za suzbijanje inflacije. Premda ti oprečni trendovi mogu zvučati zbunjujuće, hoće li i koliko rasti kamatne stope klijentima, ovisi o mnogo toga, uključujući politike svake pojedine banke. U idućem razdoblju, s uvođenjem eura, nastupa razdoblje povećane likvidnosti i smanjenog regulatornog troška. HNB-ovom odlukom o spuštanju obvezne pričuve i ukidanjem minimalnih deviznih potraživanja, čija primjena počinje u kolovozu i odvijat će se u dva koraka, bankama će biti na raspolaganju dodatnih 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura.
Uzimajući u obzir i trenutačne viškove likvidnosti, kako je rekao Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, početkom iduće godine oni će dosegnuti 160 milijardi kuna ili nešto više od 20 milijardi eura. Što će to značiti za kreditne i kamatne politike banaka? Ponajprije, to bi im trebalo znatno smanjiti trošak, koji se mjeri u stotinama milijuna kuna s obzirom na to da su dio deviznih rezervi morale čuvati u inozemstvu, uz negativne prinose. Početkom iduće godine, s rastom kamatnih stopa i usklađivanjem instrumentarija HNB-a i ECB-a, rekao je Šošić, prilično je izgledno da više neće plaćati te "penale".
Sa smanjenjem regulatornog troška i uz sve druge koristi koje donosi ulazak u eurozonu, očekivani rast kamatnih stopa trebao bi biti ublažen, ističu i u Erste banci, koja je od 1. srpnja povećala promjenjive kamatne stope na postojeće kredite, u skladu s rastom Euribora. No, u ovom trenutku banka "nema u planu promjenu kamatnih stopa na novoodobrene kredite". Kratkoročno gledano, naglašava, razina kamatnih stopa dominantno će ovisiti o potezima središnjih banaka, osobito ECB-a, u pogledu referentnih kamatnih stopa, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini.
U Hrvatskoj udruzi banaka, pak, zaključuju kako se u ovom trenutku ne osjeti pritisak na rast kamatnih stopa. "Naprotiv, kod nekih vrsta kredita i dalje je prisutan trend pada kamatnih stopa", ističu. Pritom dodaju da, kao i kod svakog proizvoda, izlazna cijena, a u ovom slučaju kamatne stope na kredite, najviše ovisi o ulaznim troškovima, odnosno kamatnim stopama koje banke plaćaju na depozite i druge izvore sredstava, troškovima poslovanja, regulacije, kao i općoj razini rizika u zemlji. A sve ukazuje, kažu u HUB-u, da će se monetarni i financijski uvjeti u Hrvatskoj zaoštravati sporije te vjeruju "da će se podizanje kamatnih stopa odvijati sporije i s odgodom u odnosu na sadašnje članice eurozone". Isto tako, napominju, u Hrvatskoj je prisutna snažna tržišna konkurentnost u bankarstvu te svaka banka ima vlastitu poslovnu politiku i kamatnu strategiju.
Iako je poznat smjer promjene monetarne politike i kretanja ključnih kamatnih stopa ECB-a, hrvatski bankari ističu kako nije moguće predvidjeti brzinu ni ukupno trajanje ciklusa o kojem će ovisiti dugoročno kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj. Međutim, važnim smatraju to što je uvođenje eura "osiguralo dugoročno povoljnije uvjete financiranja u odnosu na one koji bi prevladali da je zadržana kuna".
Potražnja za kreditima
Kada je riječ o potražnji za kreditima, bankari također imaju razloga za zadovoljstvo. Plasmani poduzećima nastavljaju snažan rast, a oni sektoru stanovništva povećavaju se uglavnom pod utjecajem novog kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita. Pozivajući se na posljednje podatke središnje banke, u HUB-u navode da krediti poduzećima snažno rastu već četvrti mjesec zaredom, a godišnja stopa rasta ubrzana je s 9,4 posto u travnju na 11,6 posto u svibnju. Stambeni krediti stanovništvu u svibnju su porasli za 1,3 milijarde kuna ili 1,9 posto na mjesečnoj razini, a gotovinski nenamjenski krediti rasli su za 0,2 milijarde kuna ili 0,4 posto, slično kao i tijekom prethodnih nekoliko mjeseci. Na godišnjoj razini, pak, rast stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzan je s 8,1 na 9,3 posto, odnosno s 3,4 posto na 3,6 posto.
Na pitanje kakva su im očekivanja u pogledu sektora koji će ubuduće predvoditi potražnju, u HUB-u odgovaraju da razdoblje pred nama obilježavaju visoka neizvjesnost i nemogućnost predviđanja daljnjeg kretanja inflatornih pritisaka "te shodno tome nije moguće precizno predvidjeti sektore koji će pojačano tražiti izvore financiranja". No, s obzirom na postojeće gospodarske šokove, očekuju nastavak korištenja kredita za obrtna sredstva. "Gospodarstvo je dinamičan organizam, uvijek postoji netko tko uočava priliku i investira", dodaju u HUB-u te napominju da je upravo zbog potrebe raznih vrsta financiranja izuzetno važno da su banke u Hrvatskoj visoko kapitalizirane te da je bankarski sustav stabilan.