Analitičari očekuju da će do kraja godine pasti hrvatski standard.
Kao posljedica manjih primanja, rasta nezaposlenosti i opće neizvjesnosti, građani ne troše kao prije krize, potražnja je slabija, pa i potražnja na tržištu nekretnina na kojem se, posve razumljivo, očekuju i snažnije korekcije. Ako netko želi iskoristiti ovaj trend pada cijena imovine, a i dalje niskih kamata, to ne znači da će do stambenog kredita u poslovnim bankama doći jednako lako kao prije krize, piše Novi list.
Banke su, naime, itekako svjesne ovih trendova, na dnevnoj bazi suočavaju se s problemima svojih komitenata koji donedavno probleme nisu imali: odobravaju im moratorij na otplatu kredita, svjedoče padu primanja, otežanoj naplati, dakle, svemu onome što ih potiče na dodatni oprez. Stoga su neke od njih već postrožile uvjete odobravanja kredita u dijelu procjene kreditne sposobnosti.
Iz izračuna prosjeka plaće u svrhu odobravanja kredita počinju se izuzimati razni dodaci, poput naknade za prijevoz, toplog obroka i slično, a postrožili su se i omjeri procjene vrijednosti nekretnine i iznosa kredita koji se temeljem te procjene može dobiti. U očekivanju pada cijena nekretnina, banke prilagođavaju iznose koje mogu odobriti klijentima, jer ako se, primjerice, očekuje da će cijene nekretnina do kraja godine pasti 10 do 20 posto, onda je za očekivati da će se za toliko smanjiti iznos odobrenog kredita.
Na pitanje jesu li postrožile procjenu kreditne sposobnosti i na koji način u Zagrebačkoj i Raiffeisen nije bilo odgovora, iz OTP-a su potvrdili da su uistinu proveli privremene mjere procjene kreditne sposobnosti, a u Privrednoj i Erste banci nisu mijenjali uvjete.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, već za ožujak prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 6.713 kuna, što je 1,3 posto niže u odnosu na veljaču. RBA analitičari ističu da »pod utjecajem usporavanja ekonomskih aktivnosti zbog pandemije te posljedičnih nepovoljnih trendova na tržištu rada, u idućim mjesecima očekuju odražavanje negativnih učinaka i na kretanje bruto i neto plaća.«
– S obzirom na to da su preventivne mjere širenja virusa imale izravan utjecaj na primanja velikog dijela naših klijenata, i vodeći se zahtjevima naših klijenata za mjere pomoći koje uključuju moratorij na postojeće kredite do šest mjeseci zbog smanjenja mjesečnih prihoda, a koji se često odnose upravo na različite dodatke na plaću, OTP banka je uvela privremene mjere temeljem kojih se iz procjene kreditne sposobnosti isključuju dodatna primanja (npr. bonusi, prihodi od najma, prihodi od turizma) te određeni dodaci na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično, upravo kako bi zaštitila i svoje klijente, ali i svoj kreditni portfelj od nepovoljnih i neplaniranih promjena materijalne situacije klijenta.
Također, možemo reći kako se pri procjeni nekretnine oslanjamo na konzervativniji pristup, međutim tu moramo naglasiti kako se vrijednosti razlikuju do maksimalno 10 posto u odnosu na trendove prije uspostave posebnih mjera. Po pitanju kamatnih uvjeta, prvenstveno kamatne stope, nije bilo nikakvih izmjena, potvrdili su u OTP-u. Iz PBZ-a su poručili da od početka pandemije banka po stambenim kreditima nije mijenjala kamatne stope, niti način izračuna kreditne sposobnosti.
»Procjena kreditnog rizika obuhvaća analizu propisanih parametara, temeljem kojih se donosi odluka o prihvatljivosti realizacije kredita«, kažu u PBZ-u. Erste banka također nije mijenjala uvjete odobravanja kredita građanima, odnosno nije uvodila promjene niti kod procjene kreditne sposobnosti, niti kod procjene vrijednosti nekretnina, kažu u toj banci.