‘Autonomna vozila dolaze, to je treća prilika za razvoj hrvatske autoindustrije‘

Pet godina otkako je u Hrvatsku ušao Uber, i promijenio taksi-prijevoz, pojavila se nova inicijativa za unapređenje prijevoza, ali s daleko širim implikacijama. Tvrtka Rimac Automobili, čiji je C_Two, kako tvrde, spreman za autonomnu vožnju, najavila je osnivanje Udruge za poticanje i reguliranje autonomnih vozila. Žele okupiti i podržati rad kompanija, regulatora, gradova i svih drugih koji bi sudjelovali u budućem ekosustavu autonomnih vozila.

Mate Rimac, osnivač i direktor Rimac Automobila, kaže da će do 2030. doći do veće promjene u autoindustriji nego što smo je vidjeli u posljednjih stotinu godine. Primjer: u rujnu je u Europi prvi put prodano više električnih nego dizelskih automobila.

R&D centri

"Mnogi misle da je velika promjena u autoindustriji elektrifikacija, ali kad se tome doda umrežavanje vozila i autonomna vožnja, naš odnos prema proizvodnji i korištenju automobila postat će drugačiji. Sada umjesto fergazera kupujemo inverter, a vozač, umjesto na pumpu, ide na električnu punionicu. No, u idućih pet do deset godina autonomna vozila će sve promijeniti i želimo da Hrvatska to prepozna i uhvati priliku", kaže Rimac.

Navodi da je Hrvatska propustila dvije velike investicije, pa joj je ovo "treća sreća" da izgradi vlastitu autoindustriju.

Prema podacima europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), kod nas u autoindustriji radi samo 2861 radnik, a prema DZS-u, ta brojka raste na oko 10.000. Ona čini samo 1,1 posto ukupne proizvodnje u Hrvatskoj i 4,7 posto hrvatskog izvoza. Tvrtke iz sektora, naime, izvoze više od 90 posto svoje proizvodnje, neovisno o tome jesu li to istraživanja i razvoj (R&D), softver ili roba.

Upravo su ulaganja autoindustrije u istraživanja i razvoj ta koja najviše rastu i ona mijenjaju i sliku buduće autoindustrije te općenito industrije autonomnih prometala, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, proširujući je izvan poznatih igrača kao što je AD Plastik.

Prije dvije godine u Zagrebu je svoj R&D centar za autoindustriju otvorila njemačka tvrtka dSPACE, a ove godine i Porsche u suradnji s hrvatskim Infinumom. Porsche je prisutan i u Varaždinu s razvojnim centrom za svoju tvrtki Cetitech.

U Hrvatskoj R&D centar imaju i austrijski AVL i njemački Atron. Rad na autonomnim vozilima i robotima za industriju kod nas rade još, među inima, DOK-ING, Gideon Brothers i Inetec.

U području kibernetičke sigurnosti rade tvrtke poput Reversing Labsa, navigaciju rade Mireo i OptimoRoute, a hardver za takva vozila proizvodi Xylon.

S autonomnim dronovima u Hrvatskoj rade startupi poput AIR-RMLD-a i Hipersfere te tvrtka King ICT.

Primjera robotskih brodova u Hrvatskoj zasad nismo našli, ali zato brodogradilište Viktor Lenac koristi robote za obnovu brodova. Usto, nije Rimac jedini u Hrvatskoj koji proizvodi vozila. Time se, među većima, bave i tvrtke Hittner i Rasco.

I dok je dio poduzetnika već prepoznao nove prilike u autoindustriji, Rimac se osvrnuo i na rokove. U avioindustriji već postoje autonomni dronovi. Očekuje se da će autonomni prekooceanski brodovi postati stvarnost oko 2035., a Mate Rimac očekuje da će autonomna vozila doći oko 2030.

Mađarska u prednosti

"Automobili 2015. nisu bili autonomni nimalo, danas su na drugoj razini, a do 2030. vozila će biti 80 posto autonomna i k tome umrežena i dijeljena. U eri autonomnih vozila auto više neće stajati na parkingu i samo četiri posto vremena biti u pogonu, nego će se koristiti 70 posto vremena i raditi više od 250.000 kilometara godišnje.

To otvara brojna pitanja jer u takvom svijetu više nije potrebno mnogo prometnih policajaca, mora se mijenjati poslovni model za aerodrome jer im parking donosi 40 posto prihoda, postavlja se pitanje tko će biti vlasnik vozila jer jedan robotski taksi zamjenjuje 20 tradicionalnih vozila, zatim što će raditi distributeri i još mnoga", kaže Rimac.

Na slično upozorava i EU svojim regulatornim tsunamijem. Za dva mjeseca, od siječnja 2021., u Hrvatskoj i ostatku EU stupa na snagu prva regulacija pametnih, robotskih ili, jednostavnije, samovozećih automobila.

Po njima će vozila morati imati crnu kutiju, kao i avioni, a definiraju se i pravila primjene sustava za automatsko praćenje voznog traka. Godinu dana kasnije na snagu stupa i uredba EU koja će proširiti set pravila kojih će se proizvođači moraju pridržavati i koja će se automatski primijeniti i u Hrvatskoj.

Zbog toga se u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj već mogu dobiti dozvole za pilot-projekte autonomne vožnje.

Čak se i u Mađarskoj već tri godine provode takvi projekti, a tamošnji startup Aimotive, u koji su, među inima, investirali Inventure Oy, Robert Bosch, Nvidia i B Capital, provodi testiranja i u Kaliforniji, gdje je među deset najuspješnijih.

Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a, slaže se s Rimcem da se statistički vožnja autonomnih vozila pokazuje sigurnija od ljudske vožnje, iako je bilo i smrtnih posljedica na testiranjima. Dodaje da za testove takvih vozila treba vidjeti hoće li ih podržati i drugi sudionici u prometu, poput pješaka.

"Ne može se garantirati da autonomna vozila budu 100 posto sigurna, kao što ni ljudski vozači nisu, pa se danas najviše dvoji je li sigurnije vozilo kojim upravlja čovjek i koje ima napredne dodatne sustave kakve se razvijaju za samovozeća vozila ili je sigurnije potpuno autonomno vozilo", kaže Lončarić.

Davor Kovačec, osnivač i direktor hrvatske tvrtke Xylon, koja razvija hardver za samovozeće automobile, kaže da ima mnogo poslovnih prilika u ovom segmentu i da surađuju i s nekim tvrtkama u Hrvatskoj, iako im je većina klijenata izvana.

Gordan Kreković, direktor Visage Technologies, domaćeg startupa čije se pametne kamere i popratne tehnologije ugrađuju u Mercedesovu A i G klasu, kaže da u Hrvatskoj postoji veliki broj tvrtki koje se poput njih bave razvojem umjetne inteligencije za auto-industriju te da Rimčeva inicijativa ima dobru gospodarsku podlogu.

"Prilike za gospodarstvo su jako velike", kaže Kreković.

Dino Novosel, voditelj e-mobility poslovanje Hrvatskog telekoma, koji upravlja s više od 200 e-punionica unas, kaže da je regulativa vrlo nepoticajna, iako gospodarske prilike itekako postoje. To ilustrira i odnosom broj takmaca i korisnika.

"U mobilnim komunikacijama u Europi je oko 350 operatera koji opslužuju oko 300 milijuna korisnika. U elektromobilnosti je već sada 350 operatera za svega milijun korisnika", zaključuje Novosel.