Tijekom jučerašnje večeri u redakcije hrvatskog medija počele su pristizati potvrde o transakciji kojom je arapski investitor preuzeo 43-postotni udio u Fortenovi, ali je nakon objave te informacije tek uslijedila noćna poslovna oluja. „Saif Alketbi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stekao je 43,4 posto udjela u hrvatskoj kompaniji Fortenova Grupa. Financijska transakcija, koja se odnosi na 43,4 posto udjela Fortenova Grupe d.d., dovršena je u ponedjeljak 31. listopada“, glasilo je službeno priopćenje te je bilo logično pomisliti kako se u tako velikom poslu pazilo na sve detalje.
Otprilike usporedno s pojavom te oficijelne informacije i ruska Sberbanka potvrdila je transakciju, pa se i stoga činilo kako će se raditi tek o pomalo neobičnom raspletu dugačkog poslovnog trilera oko preuzimanja Fortenove. Naime, do sada je već propao ulazak mađarskog poduzetnika Daniela Jelineka, a u tjednu iza nas u zadnji tren srušila se konstrukcija u kojoj su četiri hrvatska mirovinska fonda skupa s krupnim domaćim poduzetnikom, Pavom Vujnovcem, trebali kupiti udio Sbera za 500 milijuna eura.
Međutim, kao da nije bilo dosta neizvjesnosti oko Fortenove, odmah po objavi prodaje udjela Sbera Saifu Alktebiju, reagirala je Uprava Fortenove upozorenjem kako arapski investitor uopće nije zatražio dozvole nadležnih tijela vezane uz međunarodne sankcije protiv Rusije te stoga navodno uopće neće moći uknjižiti vlasništvo nad udjelom u Fortenovi. Još je veće uzbuđenje nastalo kada je postalo jasno da za transakciju s arapskim investitorom nije znao vrh vlade, niti Ministarstvo financija, inače ključno kod davanja licence za preuzimanje. Stoga se čini kako će se pitanje budućeg vlasništva nad Fortenovom sada svesti na pitanje da li arapski investitor može do potrebnih potvrda o tome da ne krši sankcije. Što se zbiva?
Tijekom jučerašnje, također poslovno vrlo uzbudljivog dana, kristaliziralo se kako ni hrvatski plinski magnat Pavo Vujnovac nije konzultiran oko zadnje transakcije koja je kao kupca uključila arapskog investitora. Vujnovac je navodno također iznenađen transakcijom te prvenstveno vodi računa o stabilnosti kompanije, a sigurno je da će biti među onima koje će se nešto pitati u budućim vlasničkim preslagivanjima.
Kako su nam objasnili dobro upućeni u transakciju koju su prethodno neuspješno uz potporu Uprave Fortenove pripremali hrvatski mirovinski fondovi, traženje odobrenja za preuzimanje kod regulatornih tijela koja provjeravaju izloženost sankcijama izuzetno je pravno kompleksan posao. Prvo se trebalo dobiti potvrde nadležnih britanskih i američkih tijela o tome da jurisdikcije Britanije i Sjedinjenih država nisu nadležne. Nakon toga trebalo je pravnu priču nastaviti s EU regulatornim tijelima i hrvatskim nadležnim institucijama. U Hrvatskoj postoji radno tijelo koje se bavi tim pitanjem te je sastavljeno od predstavnika više institucija i ministarstava, ali je ključno Ministarstvo financija, čiji predstavnik u konačnici potpisuje rješenje/licencu. Na naš upit je li arapski investitor zatražio odobrenje po pitanju sankcijskih mehanizama, ministar financija Marko Primorac odgovorio nam je kako Ministarstvo koje vodi, tom poslovnom subjektu nije izdalo nikakvo odobrenje niti ga je taj subjekt tražio, te je ustvrdio kako nakon 31. listopada to ionako više niti neće biti moguće.
S obzirom da se sama transakcija između Sbera i arapskog investitora Saifa Alktebija navodno dogodila prije 31. listopada, sada je ostalo nejasno što će biti s ulaganje te da li Fortenova ima legitimnog novog velikog dioničara u vlasničkoj strukturi umjesto Sberbanke. Pojedini iskusniji hrvatski poduzetnici smatraju kako će arapski investitor vjerojatno odraditi sve nužne korake da dokaže legitimnost transakcije, što bi Upravu Fortenove moglo dovesti u nezgodnu situaciju. No, to je samo njihov stav.
Navodno je za razumijevanje pravne problematike oko preuzimanja Fortenove najvažnija Uredba vijeća EU donesena još 2014. godine nakon ruske aneksije Krima. Po toj Uredbi br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine, važan je pak članak 2. koji govori sljedeće:
„1. Zamrzavaju se sva sredstva i gospodarski izvori koji pripadaju, u vlasništvu su, u posjedu ili pod kontrolom bilo koje fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela, ili fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela koji su povezani s njima, kako je navedeno u Prilogu I./2. Nikakva sredstva ili gospodarski izvori ne stavljaju se na raspolaganje, izravno ili neizravno, u ili za korist fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela, ili fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela povezanih s njima, kako je navedeno u Prilogu I.“
Za ovu situaciju bitan je i članak 6. koji pak kaže:
„Odstupajući od članka 2., nadležna tijela države članice mogu, pod uvjetima koje smatraju primjerenima, odobriti oslobađanje određenih zamrznutih sredstava ili gospodarskih izvora, ili stavljanje na raspolaganje određenih sredstava ili gospodarskih izvora subjektu uvrštenom na popis pod rednim brojem 108 u Prilogu I., nakon što su utvrdila da su sredstva ili gospodarski izvori potrebni za dovršetak, do 31. listopada 2022., tekuće prodaje i prijenosa vlasničkih prava koja su u izravnom ili neizravnom vlasništvu tog subjekta u pravnoj osobi, subjektu ili tijelu s poslovnim nastanom u Uniji.“
Drugim riječima, ako je Sber odradio prodaju udjela arapskom investitoru do 31. listopada, to bi trebalo značiti da se teoretski transakcija možda mogla naknadno proglasiti valjanom od strane Republike Hrvatske i njezinih nadležnih tijela. Jedna strana tvrdi kako je po tom osjetljivom pitanju arapski investitor ranije kontaktirao jurisdikciju u Amsterdamu, te da tek namjeravaju odraditi posao s nadležnim hrvatskim institucijama te se zbrka dogodila upravo zbog žurbe odnosno žurnosti transakcije. Druga strana, u čemu je proaktivna uprava Fortenove, procjenjuje pak kako to više niti nije moguće.
Predstavnici arapskog investitora off the record imali su jučer oprečan stav u odnosu na informacije koje su se mogle dobiti iz krugova bliskih Upravi Fortenove. Oni podsjećaju da je Fortenova ljetos isključila Sberbank iz skupštine društva, za što su povod bile sankcije koje su bile nametnute ruskim kompanijama. Potom su, tvrde naši sugovornici, skupštine sazivane na inicijativu jednog od dioničara, Open Passa (Vujnovac), koji je htio promijeniti pragove potrebne za usvajanje pojedinih odluka na skupštini, primjerice imenovanja članova Upravnog odbora Fortenova Grupe. Htjeli su podići prag s obične većine na 70 posto, čime su se navodno pokušali dovesti u poziciju da s 28 posto dionica imaji pravo veta na ključne odluke. Prema tom narativu to je bio razlog zašto je Sberbank tužio Fortenovu na sudu u Amsterdamu. Sud je pak presudio, tvrde izvori bliski investitoru, kako se sankcije ne odnose na konzumaciju glasačkog prava te da Sberbank ima pravo glasovati u pitanjima koja se odnose na korporativno upravljanje.
Sukladno odlukama suda iz Amsterdama, koji je isključivo nadležan za pitanja vezana uz kompaniju čije je sjedište u Nizozemskoj, sankcije ne znače oduzimanje prava glasa imatelju dionica (barem tako tvrdi naš ‘arapski izvor‘). Uz to, inzistiraju kako je Sberbankov udio dionica kompanije prodan za 40 posto procijenjen vrijednosti, a da je transakcija provedena unutar roka (31.10.2022.) te je stoga sve u skladu sa svim internacionalnim pravnim standardima. Zanimljivo je što nam predstavnici Alktebija nisu znali reći da li 40 posto vrijednosti računati na ukupnu investiciju Sbera od 1,2 milijardi eura u nekadašnji Agrokor ili pak 500 milijuna eura tj. broj koji su hrvatski mirovinski fondovi već dogovorili sa Sberom, ali je posao propao. Treba li reći da je razlika od 40 posto na 1,2 milijarde ili 0,5 milijardi – poprilična?
Ovaj dio priče koju sada plasiraju predstavnici Alketbija u RH o povoljnoj kupnji dionica Fortenove, poklapa se s ranijim spekulacijama iskusnih hrvatskih biznismena. Ti poslovni ljudi komentirali su kako je arapski investitor najvjerojatnije dobio lijepi dodatni diskont na 500 milijuna eura, koliko su mirovinski fondovi bili spremni dati za isplatu ruske Sberbanke. S obzirom da je i tih 500 milijuna eura od strane financijskih savjetnika bilo ocijenjeno kao vrlo povoljno u odnosu na aktualne pokazatelje poslovanja Fortenove, teoretizira se kako je arapski investitor možda čak spreman na rizik da ne može uknjižiti vlasništvo duže vrijeme, sve do smirivanja geopolitičke situacije. No, to je samo jedna od teorija, i to ona koja ne nudi odgovore o neposrednoj budućnosti Fortenove.
Isto tako, nejasno je da li novi zaplet oko prodaje udjela Sbera u Fortenovi može utjecati na poslovanje najvažnije i najveće kompanije u RH. Iz Fortenove i daje odlučno poručuju kako poslovanje kompanije neće imati problema, ali nejasno je zašto je onda nastala drama nakon što je propala transakcija s mirovinskim fondovima.
Prema Alketbijevim predstavnicima pravna zavrzlama trebala bi se riješiti relativno jednostavno i to prema sljedećim koracima: 1) “KYC process” (standardna verifikacija identiteta klijenta uobičajena u financijskoj industriji), provodi je registar Kroll, već u pripremi; 2) prebacivanje vrijednosnica Fortenove s kompanije SBK Art iz Rusije na krajnjeg korisnika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima; 3) sazivanje skupštine Fortenove i nominacija vlastitih predstavnika u Upravni odbor; 4) aktivno sudjelovanje u svim strateškim odlukama; 5) potencijalne daljnje investicije u kompaniju i razrada dugoročnog plana stvaranja vrijednosti.
No, strana bliska Upravi Fortenove objašnjava kako je „KYC process“ sasvim standardni postupak provjere identiteta koju doista provodi registar Kroll, ali čak i da su arapski investitori zatražili registraciju preuzimanja udjela u Fortenovi, to ne znači da su uspjeli riješiti pravne barikade koje im postavljaju sankcijske procedure.
Bilo kako bilo, ostaje činjenica da je jučer u večernjim satima Vlada RH ostala iznenađena informacijom o preuzimanju, hrvatske institucije također moraju dati zeleno svjetlo za izuzeće od sankcija.
Dio poslovne zajednice razočaran je, pak, time da se pitanje vlasničke strukture Fortenove rješavalo tako dugo da su doslovno u zadnji tren morali uskočiti arapski investitori poput padobranaca-diverzanata.
Sberbanka je jučer službeno priopćila da se više ne smatra vlasnikom 43 posto dionica Fortenove jer ih je prodala arapskom investitoru.
Inače, do redakcije Jutarnjeg lista stiglo je više neslužbenih verzija o ‘pravoj pozadini‘ preuzimanja 43-postotnog udjela u Fortenovi od strane Saifa Alketbija. Dio tih priča uvezuje najnoviju transakciju s poznatim hrvatskim poduzetnicima s dugim poslovnim iskustvom u Rusiji, ali se potvrda tih spekulacija ne može dobiti niti službeno niti neslužbeno, bez obzira što se radi o krupnim poduzetničkim imenima te redakcija ocjenjuje neprimjerenim prenositi spekulacije. Imena tih poduzetnika poznata su po dobrim vezama u Rusiji, a jedan od njih je i službeno metom zapadnih sankcija. Zastupnici arapskog investitora tvrde da je u zadnjoj transakciji sa Sberom nastupio jedino i isključivo upravo Saif Alktebi, a ne pripadnici hrvatsko-ruskog jet seta.
Sve u svemu, nakon što se činilo da poslovni triler u Fortenovi ne može biti zanimljiviji nakon što su njemački predstavnici u Nadzornom odboru društva za upravljanje AZ mirovinskim fondovima u zadnji tren glasali protiv transakcije, činilo se da će nastavak priče teško biti tako uzbudljiv. No, eto, upravo imamo još jedan zaplet pravne prirode s teško predvidljivim ishodom.
Ključno pitanje jest: Kako je moguće da se Fortenova kao najveći i najvažniji poslovni sustav u zemlji uopće našao u ovakvoj situaciji te zbog čega pitanje vlasništva nije riješeno puno ranije, nego se čekalo i s prethodnom transakcijom, koja je uključivala mirovinske fondove sve do zadnjeg trena, pa je nastala panika kad je cijelu priču minirao njemački div Allianz. Do danas nema službenog objašnjenja zbog čega je prvi čovjek Allianza za srednju i istočnu Europu iscrpno elaborirao zašto im je transakcija neprihvatljiva.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić potvrdio je jučer kako vlada nije imala pojma o transakciji Sbera s arapskim investitorom te objasnio kako nizozemska tijela moraju odlučiti što je po sankcijskom režimu moguće jer Sber i preuzimatelj prvo moraju dobiti odobrenja tamošnje jurisdikcije. Do toga je došlo jer je u jednom trenutku odlučeno da sjedište firme koja kontrolira hrvatsku Fortenovu postane – Nizozemska. Matušić smatra kako je do 31. listopada transakcija Sber-Alketbi pravno bila moguća, inzistira da hrvatske institucije nisu dale nikakvo odobrenje, a još provjeravaju jesu li kakvo odobrenje dali Nizozemci.
Događa li se to upravo da se sudbina najvećeg hrvatskog poslovnog sustava možda odlučuje u Nizozemskoj? U trenutku pisanja ovog članka i Uprava Fortenove još je čekala povratne informacije iz Nizozemske.
Trenutačno, po svemu sudeći, traju obavještajne, sigurnosne, političke i ekonomske procjene možebitnog značenja ulaska arapskog kapitala u Fortenovu.