Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi potonuli više od 2 posto jer su smanjene procjene prihoda Applea i usporavanje rasta tvorničkih aktivnosti u SAD-u potaknuli strahovanja od slabljenja globalnog gospodarstva.
Dow Jones potonuo je 660 bodova ili 2,83 posto, na 22.686 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,48 posto, na 2.447 bodova, a Nasdaq indeks 3,04 posto, na 6.463 boda. Najviše je jučer pao, 5,1 posto, S&P indeks tehnološkog sektora, što je ponajviše posljedica potonuća cijene dionice Applea za 10 posto, nakon što je taj tehnološki div smanjio procjene prodaje u posljednjem lanjskom tromjesečju zbog slabije potražnje za iPhoneom, posebice u Kini.
Upozorenje Applea podržalo je strahovanja na tržištima od usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, djelomice zbog američko-kineskog trgovinskog sukoba, što bi moglo izazvati i slabljenje prihoda te dobiti kompanija. Ulje na vatru dolio je podatak Instituta za menadžment nabave (ISM) da je rast tvorničke aktivnosti u SAD-u u prosincu skliznuo na najnižu razinu od kraja 2016. godine.
'Apple je samo vrh sante'
To pokazuje da je na kraju prošle godine rast industrijske aktivnosti u najvećim svjetskim gospodarstvima, od Kine i eurozone do SAD-a, znatno usporio.
„Usporavanje kineskog rasta bilo je očekivano, no slabiji nego što se očekivalo podaci ISM-a iznenadili su ulagače jer se činilo da je SAD jedina sigurna luka u oluji”, kaže Sam Stovall, direktor u tvrtki CFRA Research.
Sada se, kaže, čini da je i američko gospodarstvo suočeno s čeonim vjetrovima.
„Ulagači se plaše da sve ove vijesti pokazuju da bi se situacija mogla pogoršati, a da je Apple samo vrh sante leda”, zaključuje Stovall.
Ulagače su iznenadili i podaci o slaboj prodaji novih automobila u SAD-u u prosincu, pri čemu je prodaja Forda pala za 8,8, a General Motorsa za 2,7 posto. Zbog toga je cijena dionice Forda pala za 1,5, a GM-a za više od 4 posto. Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, cijene su dionica jučer pale u njih devet. Blago su ojačali samo defanzivni sektori, komunalni i nekretninski.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,62 posto, na 6.692 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,55 posto, na 10.416 bodova, a pariški CAC 1,66 posto, na 4.611 bodova. Na većini azijskih burzi u petak su cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju da će SAD i Kina u roku postići dogovor o trgovinskim pitanjima, no veći uspon tržišta onemogućuju strahovanja od slabljenja globalnog gospodarstva.
Do isteka roka za dogovor manje od dva mjeseca
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,4 posto, pa je ovotjedne gubitke ublažio na 1,8 posto.
Na Tokijskoj je burzi u prvom radnom danu u Japanu u novoj godini Nikkei indeks potonuo 2,7 posto, što je posljedica snažnog jena i strahovanja ulagača od usporavanja rasta svjetskog gospodarstva. U minusu je i australski burzovni indeks, 0,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 1,4 posto.
Nakon oštrog pada prethodnih dana, većina azijskih burzi jutros je porasla jer se ulagači nadaju napretku u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine idućega tjedna.
Svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta kako kineskog, tako i američkog gospodarstva, što je, među ostalim, posljedica dosadašnjeg carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. Zbog toga analitičari smatraju da bi Washington i Peking mogli postići neki kompromis po pitanju trgovine, no do isteka roka za dogovor preostalo je manje od dva mjeseca.
„Sve je više dokaza da su trgovinski potezi predsjednika SAD-a Donalda Trumpa protiv Kine naštetili američkom gospodarstvu kao i kineskom, dok nas je Trump uvjeravao da će SAD postići korist na račun svih ostalih. Stoga je sve više razloga za vjerovanje da bi Washington i Peking mogli postići neki dogovor”, kaže Ray Attrill, direktor u National Australia Bank.
Hoće li Fed smanjiti kamate?
Na kineskim su burzama cijene dionica jutros porasle i zbog najave poticajnih mjera kineskih vlasti kako bi se zaustavilo usporavanje rasta gospodarstva. Podršku tržištima dionica pruža i nada ulagača da će, s obzirom na usporavanje rasta američkog gospodarstva, Fed okončati ciklus povećanja kamata.
Premda je nedavno američka središnja banka signalizirala da u ovoj godini očekuje povećanje kamata u dva navrata, trgovci na tržištu novca procjenjuju da neće biti niti jednog povećanja. Naprotiv, očekuju da će idući potez Feda biti smanjenje kamata, možda već do kraja ove godine. A na valutnim se tržištima dolar ponešto oporavio prema japanskom jenu nakon jučerašnjeg oštrog pada. Jutros se tečaj dolara kreće oko 108,35 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 107,15 jena.
Jačanje japanske valute bila je prethodnih dana posljedica nesklonosti ulagača prema rizičnijim investicijama, zbog čega su tražili utočište za svoj kapital u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena. I dok je prema jenu ojačao, dolar je prema europskoj valuti ponešto oslabio. Stoga je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1365 na 1,1390 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,35 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,50 bodova.
A cijene su nafte posljednjih dana nestabilne, pa jedan dan porastu, a već drugi padnu. Na američkom je tržištu cijena barela jutros porasla 20-ak centi, na 47,30 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 15 centi, na 56,10 dolara.