‘To nije prijetnja čovječanstvu!‘: Bill Gates najavio veliki zaokret, a onda je i EU odlučila znatno promijeniti svoj plan

Umjesto pooštravanja klimatskih mjera, Europska unija odlučila je ublažiti svoje planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ministri zaštite okoliša 27 država članica postigli su dogovor kojim se snižava ambicija klimatskih ciljeva do 2040. godine te uvodi novi, manje obvezujući plan za 2035. Dogovor, postignut nakon cjelodnevnih i noćnih pregovora koji su trajali do srijede ujutro, barem je omogućio Uniji da na predstojeći klimatski summit COP30 dođe sa usuglašenim planom. U suprotnom, bilo bi to ozbiljno diplomatsko poniženje.

Prema novom kompromisu, EU planira do 2035. godine smanjiti emisije između 66,25 i 72,5 posto u odnosu na razine iz 1990. No taj cilj nije pravno obvezujući, nego predstavlja politički okvir za sljedećih pet godina. Istodobno, ministri su usvojili pravno obvezujući cilj smanjenja emisija za 85 posto do 2040. godine – no taj je cilj ublažen jer se dopušta da se dio obveza „outsourca“ izvan granica EU-a. Time se daje mogućnost državama da 5 posto smanjenja mogu postići kupnjom međunarodnih ugljičnih kredita, a još 5 postotnih bodova države mogu „prebaciti“ na strane kompenzacijske projekte.

Drugim riječima, velik dio ciljeva za smanjenje emisija može se ostvariti izvan Europske unije, što kritičari vide kao jasan znak popuštanja pritiska na industriju i odustajanje od strožih domaćih mjera. U dogovor je uključena i klauzula o reviziji, koja omogućuje ponovno otvaranje cilja za 2040. ako se pokaže da klimatske politike štete gospodarstvu EU-a. Također je dogovoreno odgađanje za godinu dana uvođenja novog tržišta ugljika koje će obuhvatiti grijanje i promet, sada pomaknuto na 2027. godinu.

Tko nije podržao dogovor

Dogovor nije podržalo nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska glasale su protiv, dok su Belgija i Bugarska bile suzdržane. Sljedeći korak je na Europskom parlamentu, koji mora usvojiti vlastitu verziju ciljeva i potom započeti pregovore s Vijećem EU-a, prije nego što odluka postane zakon. Ova vijest dolazi nakon što je Bill Gates, poznat kao jedan od najpoznatijih svjetskih filantropa i dugogodišnji zagovornik borbe protiv klimatskih promjena, objavio esej u kojem poručuje da svijet preusmjeri novac s „zelene agende“ na izravnije humanitarne ciljeve.

Kako prenosi CNN, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i dalje tvrdi da su klimatske promjene stvaran problem, ali ne i prijetnja opstanku čovječanstva te da su dosadašnji napori u smanjenju emisija već donijeli mjerljiv napredak. Prema njegovu mišljenju, previše sredstava odlazi na skupe i upitne projekte koji ne mijenjaju živote ljudi, dok bolesti, glad i siromaštvo ostaju sustavno zanemareni.

"Poboljšanje života važnije je od smanjenja emisija i promjene temperature", napisao je Gates, istaknuvši kako bi svjetski filantropi i investitori trebali više ulagati u zdravstvo, obrazovanje i sprječavanje gladi, a manje u projekte koji “dobro zvuče, ali malo znače”.

Kapital bježi od „zelene industrije“

Gatesov zaokret, kao i odluka EU događa se upravo dok investicijski fondovi diljem svijeta napuštaju “zelenu industriju”, osobito projekte vezane uz obnovljive izvore i offset sheme. Brojne analize pokazuju da su mnogi fondovi koristili zelene certifikate i emisijske kvote za pranje novca ili PR-kampanje, a ne za stvarno smanjenje emisija. Novi val kapitala sada se preusmjerava prema umjetnoj inteligenciji, gdje ulagači vide veći potencijal za društveni i tehnološki učinak.

No, klimatske promjene itekako su stvarne, što god kapital o tome mislio. UN-ov program za okoliš prošlog je tjedna objavio kako svijet nije ispunio klimatski cilj ograničenja rasta globalne temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva i u idućem će desetljeću vjerojatno prijeći tu granicu. S obzirom na to da države nisu poduzele dovoljno za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova, sada je jasno da će temperature ići iznad ključnog cilja Pariškog sporazuma iz 2015., navodi UN u godišnjem izvješću.