Dok mi pričamo o održivosti turizma, razvoju hotelskog segmenta koji će produžiti sezonu i dodati vrijednost, novim zakonima i europskim uredbama koje će uvesti reda u apartmanizaciju, privatni smještaj u Hrvatskoj i dalje buja kao germa, pogotovo u gradovima koji se žale da pucaju po šavovima, kao što je Split.
Usto, broj kreveta u apartmanima raste duplo većom stopom nego broj hotelskih ležaja, tako da je smjer jasan i nepromijenjen - neodrživa masovka koja će rastjerati lokalce i dodatno napucati cijene nekretnina.
I podsjetnik, iako većina zemalja Mediterana ima problem s prekomjernim turizmom, od svih zemalja na Mediteranu Hrvatska ima najnepovoljniji omjer hotelskog i privatnog smještaja, gdje je 2,5 puta više smještajnih jedinica u apartmanima nego hotelima, odnosno 3,5 puta više ako brojimo krevete.
Pritom, stručnjaci upozoravaju da nam neće puno pomoći novi zakoni i uredbe, jer i dosad smo imali učinkovite alate za upravljanje turizmom koje naprosto ne koristimo.
U apartmanima 43 tisuće kreveta više
Od Hrvatske turističke zajednice (HTZ) dobili smo friške podatke o tome s kakvom strukturom smještaja Hrvatska ulazi u špicu sezone 2024. Pritom smo tražili podatke na razini cijele Hrvatske, ali i po pojedinim odredištima, konkretno tu su Zagreb, Split, Poreč i Dubrovnik, destinacije koje se osim regionalno nešto malo razlikuju i po modelu turizma koji razvijaju.
Zagreb je tako okrenut i biznis i odmorišnim gostima, ima drukčiju strukturu turista, sad vidimo da ih predvode Amerikanci, Dubrovniku je važan poslovni turizam ali je i kupališna destinacija, i iako je do pred nekoliko godina bio najviše hotelska destinacija, broj kreveta u apartmanima sad im je nadmašio hotelske za skoro 50 posto.
Poreč je grad koji ima gotovo izjednačen broj kreveta u oba segmenta, Zagreb i dalje vodi po hotelskim krevetima. Split je, pak, zbog apartmanskog buma postao grad problem, a ujedno i dalje bilježi najveći rast broja kreveta u apartmanima, pokazuju ove brojke.
Hrvatska turistima s početkom srpnja nudi ukupno 181.724 kreveta u hotelima, što je tek tri posto više nego pred 5 godina, te jedva nešto više od jedan posto rasta u odnosu na lani. Sličan rast bilježe kampovi, segment koji je skoro u stagnaciji i trebao bi se razviti s primjenom novih uredba o korištenju turističkog zemljišta.
Apartmani pak jurišaju, s početkom srpnja u Hrvatskoj je bilo 43 tisuće kreveta više nego u 2019. godini (+7%), a tad se već na veliko pričalo o zaustavljanju širenja privatnog smještaja. U hotelima se u pet godina otvorilo tek 5 tisuća novih kreveta (+3,12%), znači za 9 puta manje kreveta nego u apartmanima.
U odnosu na lani, kad smo načelno proglasili rat apartmanima i neodrživosti, na tržištu je 26 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju. U hotelima smo dobili 2 tisuće novih kreveta od lani.
Zagreb najveći skok u hotelima
Od 4 destinacije koje uspoređujemo, Zagreb je od 2019. godine do danas pritom imao najveći skok u hotelskom smještaju od 8 posto u krevetima (ukupno 9251 krevet u hotelima), no privatni smještaj imao je ipak veći rast od skoro 11 posto, i tu sad gostima nudimo 7855 kreveta.
Split je od 2019. dobio 2600 novih kreveta u privatnom smještaju i oko 1500 u hotelima, zahvaljujući otvaranju par većih hotela, uključujući Marriottov AC u West Gate tornju. Najveći skok broja kreveta u apartmanima Split je dobio od lani, skoro 2000, što se može gledati u svjetlu najava provedbe novog Zakona o turizmu koji u većoj mjeri predviđa ograničavanje otvaranja novih objekata.
Sličan razlog mogao bi biti i u slučaju rasta broja kreveta od 7,4 posto u privatnom smještaju u Dubrovniku u odnosu na lani, jer je gradonačelnik Mato Franković jasno rekao da jedva čeka da mu Zakon poveća ovlasti za zabranu novih apartmana. Postojeći se, naime, neće dirati, a nema ni najava o izmjeni porezne politike koja je poticajna za privatne iznajmljivače paušalce.
Dubrovnik trenutačno u hotelima ima 12.100 kreveta, tek 59 kreveta više nego prije 5 godina. U iščekivanju Valamarova projekta Pical, Poreč je trenutačno u minusu s krevetima u hotelima za oko 2 posto u odnosu na 2019., dok je broj apartmana u istom periodu porastao za 5 posto.
Za usporedbu, Grčka je neki dan zabrinuto objavila da je prešla milijun kreveta u privatnom smještaju, no treba imati na umu da oni imaju gotovo jednak broj kreveta u hotelima.
Nije stoga jasno na temelju kojih podataka je ministar Tonči Glavina u četvrtak izjavio da Hrvatska ima sve bolje rezultate u smještajnoj strukturi i infrastrukturi u turističkim mjestima, a tek će se vidjeti hoće li provedba Zakona o turizmu opravdati njegov optimizam po pitanju budućeg razvoja.
Brojke su tu vrlo jasne, ako uzmemo podatke samo iz ove predsezone (a tu ulazi i lipanj), vidimo da su hoteli sa svojim slabašnim udjelom napravili više noćenja nego svi ti apartmani, jer većina objekata u privatnom smještaju popunjena je samo u špici sezone.
Kako je objavljeno, u hotelima je do kraja lipnja bilo 9,2 milijuna noćenja, a u privatnom smještaju nešto više od 8 milijuna noćenja. Pritom su hoteli imali i veći rast broja noćenja u odnosu na lani, više od šest posto, a apartmani su bili u plusu tek za 1,5 posto.