Ekonomski analitičari, sindikalni lideri i poslodavci s kojima smo pričali podržavaju plan Vlade da ne smanjuje opću stopu PDV-a s 25 na 24 posto od 1. siječnja iduće godine, kao što većinom podržavaju smanjivanje posebne stope PDV-a s 25 na 13 posto na meso, ribu, voće i povrće.
Međutim, dok ekonomski analitičari uglavnom podržavaju ukidanje porezne stope na dohodak od 36 posto ili podizanje porezne osnovice za tu stopu do razine od 30 tisuća kuna te ukidanje doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu, sindikalni lideri snažno su protiv tih odluka. Pritom su, međutim, ekonomski analitičari protiv podizanja doprinosa za zdravstvo s 15 na 16,5 posto, jer smatraju da se najprije mora racionalizirati zdravstveni sustav. Uz to, ekonomski analitičari i sindikalni lideri jedinstveni su u stavu da smanjivanje doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu u najvećem broju slučajeva neće utjecati na povećanje neto plaće radnika, jer se radi o takozvanoj “bruto 2” plaći, pa će zapravo smanjivanje tih doprinosa smanjiti radne troškove poslodavcima, a neće doći do povećanja neto plaća radnika.
Međustopa
- Dobro je da je politika odustala od smanjivanja stope PDV-a od 25 posto, a da se orijentirala na smanjivanje troška rada, iako povećanje doprinosa na zdravstvo umnogome umanjuje efekt smanjivanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu. Kada je u pitanju uvođenje međustope za poljoprivredne proizvode, tu bi trebalo paziti na to da se provede ciljano targetiranje koje bi većinom trebalo ‘pogodovati’ domaćim proizvodima. No, ono što se može kazati jest da će to uvođenje međustope u najmanju ruku umanjiti utjecaj na rast cijena tih proizvoda, ako već neće dovesti do smanjenja cijena tih roba - rekao nam je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke OTP Grupe.
Podupire odluku o smanjivanju poreznog opterećenja najviših plaća ukidanjem stope poreza na dohodak od 36 posto ili povećanjem osnovice za tu stopu, jer će to, po njemu, dovesti do privlačenja investicija u industrije s većom dodanom vrijednosti i spriječiti odljev kvalitetnih kadrova iz države.
Računica Sa Šantićevim stavovima slažu se Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić te glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić.
- Ono što bih predložio vladajućoj koaliciji je, pak, da odustane od povećanja doprinosa za zdravstvo, ali da za jedan posto poveća ulaganja u drugi mirovinski stup, no uz uvjet da Ministarstvo rada odustane od ukidanja dodatka od 27 posto za drugi stup te da pronađe model da ga se isplaćuje i za članove drugog mirovinskog stupa - rekao nam je Danijel Nestić.
Hrvoje Stojić je, uz to, naglasio da ne vidi računicu u tome da se istovremeno smanjuju doprinosi za zapošljavanje i ozljede na radu, a povećavaju doprinosi za zdravstvo, jer će time smanjivanje cijene rada za poduzetnike biti na razini od samo oko 700 milijuna kuna godišnje. Zvonimir Savić je mišljenja da “nova porezna reforma ide u smjeru dodatnog poreznog rasterećenja plaća, što treba podržati, jer se očekuje veći pozitivni učinak nego što bi to bilo smanjenjem opće stope PDV-a za jedan postotni bod (oko dvije milijarde kuna - op. a.)”.
Pravda
Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i član savjeta SDP-a, smatra, ipak, da umjesto smanjivanja stope poreza na dohodak od 36 posto, treba ići na povećanje osnovnog odbitka poreza na dohodak kako bi se povećale i neto plaće onima s manjim plaćama, a ne samo onima s najvećim prihodima. Ukidanje stope poreza na dohodak od 36 posto posebno ljuti predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića i predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladena Novosela, koji takvu odluku ocjenjuju kao “ukidanje socijalne države”.
- Takvo ukidanje progresivnog oporezivanja plaća bi ukinulo socijalnu pravednost, odnosno samu bit društvenog ugovora na kojem kao društvo počivamo - kazao nam je Vilim Ribić, a tim promjenama, kao i ukidanjem doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu nezadovoljan je i Novosel.
Međutim, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta upozorio je kako bi troškovi sanacije Petrokemije i Uljanika mogli koštati kao porezno rasterećenje prethodnih i ovih poreznih promjena.
- Stoga bi bilo dobro da se pažnja javnosti i politike usmjeri i prema tome zbog čega su i na kojim poslovima i brodovima napravljeni gubici u Uljaniku koji će rezultirati milijardama kuna državnih subvencija. Neki od tih poslova su ugovarani unaprijed s gubitkom. To treba istražiti - kazao nam je Lovrinčević. Iz Hrvatske narodne stranke u petak su poručili da se razgovori o promjenama poreznog sustava i dalje vode unutar vladajuće koalicije, a da su oni inzistirali na promjeni oporezivanja kod stope od 36 posto te da je “bolje umjesto smanjenja opće stope PDV-a za jedan posto, vertikalno smanjivati PDV u pojedinim sektorima, kao što je to najavljeni niži PDV na voće, povrće, svježe meso i ribu”.
Porez na nekretnine od 1. siječnja pada s četiri na tri posto
Prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, Vlada od 1. siječnja planira smanjiti porez na promet na nekretnine s četiri na tri posto, što bi na godišnjoj razini bila ušteda od oko 100 milijuna kuna. Međutim, budući da je prihod od tog poreza u cijelosti prihod lokalne uprave, postoji mogućnost da će država dijelom kompenzirati te prihode jedinicama lokalne uprave, kao i manje prihode od poreza na dohodak zbog ukidanja stope od 36 posto ili povećanja osnovice za oporezivanje na 30 tisuća kuna. Navodno se razmišlja i o daljnjem povećanju odbitka plaćanja pretporeza za poduzeća pri kupnji automobila, koji od 1. siječnja 2018. iznosi 50 posto za prijevozna sredstva ispod 400.000 kuna vrijednosti.
PRVI IZRAČUN
Što će izmjene u oporezivanju plaća značiti za radnike
Iako posljednja verzija poreznih izmjena upućuje da je Vlada odlučila veći fokus staviti na manje oporezivanje plaća, za najveći dio zaposlenih to neće značiti mnogo, a možda i ništa.
Ukidanje doprinosa na plaću za ozljedu na radu od 0,5 posto i za zapošljavanje od 1,7 posto te povećanje doprinosa za zdravstvo s 15 na 16,5 posto, prema riječima Anje Božine iz RRiF-a, tvrtke koja se bavi računovodstvom, porezima i financijama, za radnika neće značiti ništa - iz jednostavnog razloga što je riječ o obvezi poslodavca na plaću, a ne iz plaće. Izračuni govore da bi, primjerice, na prosječnu plaću od 6300 kuna poslodavac imao manji trošak od 64 kune, a onu od 10.000 kuna, oko 100 kuna. Premda je riječ o malom iznosu, taj oslobođeni iznos poslodavac može i ne mora dati radniku. Međutim, Božina ističe da to nikad nije bila praksa. No, čak kad bi poslodavac radniku i podigao bruto plaću za, primjerice, 100 kuna, da bi mu trošak ostao isti, radnik će dobiti neto plaću u iznosu od oko 70 kuna.
U slučaju da se najveća stopa na dohodak od 36 posto smanji tako da se porezni razred pomakne sa sadašnjih 17.500 na, primjerice, 35.000 kuna, značajniju korist imali bi oni s neto plaćom iznad 20.000 kuna. U slučaju da se razred pomakne na 25.000 kuna, što je također opcija, i njihov bi dobitak bio manji, nekoliko stotina kuna. Marina Klepo
Primjeri:
a) ukidanje doprinosa
- 6300 kuna neto plaća
- 64 kune manji trošak poslodavca
- 10.000 kuna neto plaća
- 99 kuna manji trošak za poslodavca
- 20.000 neto
- 242 kune manje za poslodavca
b) smanjenje stope poreza od 36 posto
(podizanje poreznog razreda sa 17.500 na 35.000 kuna)
- 20.000 kuna neto
- 1000 kuna veća plaća
- 40.000 kuna neto plaća
- 2000 kuna veća neto plaća