REPORT GOJKA DRLJAČE

Američki Senat izglasao je jedan od najvećih i najvažnijih fiskalnih paketa u povijesti, ali s neobičnim imenom

Kako je Bidenov Build Back Better paket postao Inflation Reduction Act ako je nejasno može li utjecati na rast/pad cijena?
 Anna Rose Layden/Afp

Tijekom vikenda američki Senat izglasao je jedan od najvećih i najvažnijih fiskalnih paketa u povijesti. Osim što se radi o astronomskim iznosima koji će imati snažni utjecaj na prihode i rashode američkog proračuna, paket je iznenada dobio ime za koje nije najjasnije kakve ima veze s novim zakonodavnim rješenjima ciljanim zaustavljanju klimatskim promjena, poreznom reformom i novim rješenjima u zdravstvu koji bi trebali smanjiti troškove lijekova za američke pacijente.

Naime, donedavno ovaj se paket mjera u političkim i javnim raspravama nazivao Bulid Back Better programom, ali ga je američka administracija sada nazavala Inflation Reduction Act-om (Aktom za smanjivanje inflacije). Nepoznato je zašto se veliki fiskalni paket povezuje s antiinflacijskim mjerama jer se ne radi o zakonodavstvu koje teoretski i praktično značajno može utjecati na cjenovne trendove.

Čini se, naime, kako Bijeloj kući odnosno američkim Demokratima jednostavno odgovara javna poruka kako čine nešto jako važno da zaustave bujanje cijena te je promjena imena fiskalnog paketa prvenstveno političke ali ne i ekonomske prirode.

Poznato je, naime, da paketi fiskalnih stimulansa mogu djelovati proinflatorno, ali su male šanse da će imati bilo kakve deflatorne učinke. Inflation Reducition Act, primjerice uključuje 369 milijardi dolara za zaustavljanje klimatskih promjena odnosno programe čiste energije. Jasno je da je cilj osigurati što više energije iz obnovljivih izvora, ali, treba ponoviti, nije jasno kakav utjecaj ti programi mogu imati na kretanje cijena energije.

image

Joe Biden

Stefani Reynolds/Afp

Dio zakonodavnog paketa zbog kojeg je Bidenova administracija cijelu legislativnu akciju proglasila ‘antiinflacijskom‘ jest onaj koji omogućuje federalnim vlastima pregovaranje o najvišim cijenama lijekova na recept, ali u tom dijelu nije prošlo limitiranje cijene inzulina na 35 dolara, čemu su se Republikanci žestoko protivili. Uveden je i minimalni 15-postotni porez na korporativne zarade, kao i porez na otkupe vlastitih dionica.

Ukupno je na stolu paket od više tisuća milijardi dolara, a projekcije ukazuju na rezanje federalnog deficita u deset godina za 300 milijardi, iako se radi o vrlo nepreciznim izračunima koji ovise o više faktora. Prema nekim drugim procjenama smanjenje federalnog deficita iznosit će samo stotinjak milijardi dolara u deset godina, dok više eksperata očekuje više troškove te niže prihode od planiranih.

Sveukupno bi proračunski prihodi trebali biti povećani za 700 milijardi dolara u 10 godina, ali će 430 milijardi biti preusmjereno kao porezne olakšice za kompanije i građane koji će se prilagoditi politici smanjivanja štetnih emisija, te za potpore za zdravstveno osiguranje. Niti tu nije jasan deflatorni karakter američkog Akta za smanjivanje inflacije. Primjerice, čak će i hedge fondovi dobivati porezne olakšice za prilagodbu zelenim politikama.

Više eksperata već postavlja pitanje što će hedge fondovima bilo kakve olakšice. Nejasno je, nadalje, i kako će produženje poreznih olakšica od po 7500 dolara za kupovinu e-vozila djelovati protiv inflacije, kao i zbog čega bi deflatorni utjecaj imali stimulansi ‘zelenim bankama‘ za osiguravanje financiranja energetski učinkovitih rješenja (toplinske pumpe, prozori, solarni paneli, izolacija, stanice za punjenje električnih vozila…).

Procjenu utjecaja Inflation Reduction Acta donio je ugledni Penn Wharton. Prema njima taj set zakonodavnih rješenja trebao bi reducirati kumulativni deficit za 248 milijardi bez utjecaja na BDP do 2031. godine.

Međutim, Penn Wharton zaključuje kako će Inflation Recution Act dodatno potaći inflaciju do 2024. te bi je nakon toga mogao snižavati, ali su njihovi statistički zaključci u ovom dijelu bez snažne poruke te se može zaključiti kako nisu sigurni da će zakonodavni paket imati bilo kakav (anti)inflacijski utjecaj.

image

Tablica s procjenama fiskalnog utjecaja Inflation Reduction Acta koju je izradio Penn Wharton

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2022 06:30