Kosovski parlament potvrdio je jučer sporazum o carinskoj uniji s Albanijom čime je stvoreno novo, jedinstveno tržište na Balkanu od blizu četiri milijuna ljudi. Izazov je to i za hrvatske izvoznike čije se pozicije na Kosovu još prije proglašenja njegove neovisnosti 2008. pokušalo ojačati i otvaranjem predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Prištini.
Godišnji hrvatski izvoz na Kosovo i u Albaniji kreće se oko milijarde kuna, u gotovo jednakom omjeru u obje zemlje, tako da se novoproglašenom carinskom unijom otvaraju nove prilike za naše izvoznike. Na Kosovu najviše rade naše tvrtke iz energetike te prehrambene i farmaceutske industrije. Jedno vrijeme 'Croatia Osiguranje' imala je u Prištini najveću osiguravateljsku kuću na Kosovu, no 2016. odlučila ju je prodati.
Najveći trgovački partneri Kosova su Makedonija, Srbija, Njemačka i Turska. Najveće izvozno tržište kosovskih tvrtki je Albanija, što je, uz političke razloge, svakako bio najveći motiv Prištine da uđe u carinsku uniju s Albanijom.
Zasad je na carinski sporazum Prištine i Tirane jedino reagirala Srbija, koja ne priznaje neovisnost Kosova. Iako se na ovaj način srpskim tvrtkama, koje su među najvećim izvoznicima na Kosovu, otvara i tržište Albanije, službeni Beograd osudio je carinsku uniju iz političkih razloga.
Zanimljivo je da projekt carinske unije balkanskih zemalja koje nisu članice Europske unije zastupa upravo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Kada je Vučić, 2016., izašao s idejom carinske unije, koja je dobila potporu i Europske unije, protiv tog projekta bili su upravo Tirana i Priština. Nikola Selaković, glavni tajnik Vučića, tako je rekao kako se “stvara albansko-albanska carinska unija” te da im “nedostaje samo kralj da imaju personalnu uniju".
Prema analizi uglednog magazina 'Economist', zajedničko tržište koje je predložio Vučić u određenoj mjeri već funkcionira unutar CEFTE, čije su članice sve zemlje zapadnog Balkana izvan EU. Osim spomenutih, tu su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija.
Za uspjeh carinske unije, napominje 'Economist', ključno je jesu li tržišta koja se udružuju komplementarna po pitanju udjela industrije, usluga i poljoprivrede u svojim gospodarstvima. Poželjno je da carinsku uniju stvore tržišta koja imaju različitu strukturu nacionalnih ekonomija, kako bi se kroz slobodnu trgovinu plasirao višak proizvodnje i smanjilo cijene proizvoda za krajnje potrošače.
U slučaju Albanije i Kosova, prema istome izvoru, postoji otprilike isti udio industrije, usluga i poljoprivrede u nacionalnim gospodarstvima.