OGROMAN TROŠAK

Alarmantna situacija: Hotelijeri u šoku, skuplja struja pojest će cijelu prošlogodišnju dobit

‘Nikad u povijesti nismo imali situaciju da nam udio troška rada čini preko 30 posto‘, kao što je to danas, ustvrdio je direktor udruge hotelijera

Veljko Ostojić

 Goran Sebelic/Cropix/Cropix

Kako se moglo i očekivati, na rezultate turističkog sektora za 2022. godinu ponajviše će utjecati inflacija i drastični rast nabavnih cijena robe i usluga, a posebno se to odnosi na rast cijena energenata, koji su za pojedine hotelske kuće narasli i do četiri puta.

Kako je bilo moguće čuti na predstavljanju publikacije 'Turistički impuls' Hrvatske udruge turizma, prema anketi koju je udruga provela na vodećim hotelsko-turističkim kompanijama, električna energija u prosjeku je u odnosu za 2019. godinu porasla 142 posto, plin je skuplji 105 posto, loživo ulje 84,8 posto, a trošak namirnica u ovoj sezoni veći je 20 posto.

Izračun udruge

Može se to ilustrirati i nešto plastičnije - prema izračunu udruge, kada bi cijelom turističkom sektoru 1. svibnja istekli ugovori za električnu energiju, ukupno povećanje troškova nakon obnove ugovora prema postojećim cijenama, na godišnjoj bi razini iznosili milijardu kuna, što je iznos jednak kompletnoj dobiti djelatnosti smještaja u prošloj godini.

"Mislimo da je taj podatak alarmantan te kako pojedini monopolisti na tržištu nude cijene koje su iznad svih računica. Tu kalkulaciju treba staviti na stol i o njoj razgovarati onako kako su to učinile brojne druge zemlje, od Slovenije do Njemačke, koje su ublažile opterećenje rasta troškova energenata za gospodarstvo", kazao je direktor HUT-a Veljko Ostojić, napomenuvši kako su Vladu RH u nekoliko navrata pokušali motivirati da o tome razgovara, ali bezuspješno.

Prema anketi koja je predstavljena u ponedjeljak, hotelijeri predviđaju da bi im krajem 2022. godine neto poslovni prihod trebao biti 3,6 posto veći nego 2019. godine, a prihod po noćenju trebao bi rasti osam posto.

Planirana neto marža, naveli su, trebala bi iznositi oko devet posto u odnosu na realizirani prihod, i to ponajviše pod utjecajem povećanih troškova, među kojima su, osim namirnica i energenata, i troškovi rada.

Troškovi i investicije

"Nikad u povijesti nismo imali situaciju da nam udio troška rada čini preko 30 posto, kao što je to danas, a još lani bili smo na 28,9 posto. Naravno, svi se slažemo da plaće trebaju rasti, ali treba imati na umu da iz rezultata treba financirati i ostale troškove, kao i planirane investicije", kazao je Ostojić, napomenuvši kako je domaće tržište rada i dalje iznimno nefleksibilno te kako niti Vlada niti Ministarstvo financija nisu reagirali na set mjera za poboljšanje problematike radne snage, koje im je sektor poslao još lani.

Udruga stoga očekuje intervenciju države, jer će s postojećim cijenama energenata u pitanje doći i trend investiranja, a smatraju da ima prostora za pomak, s obzirom na činjenicu da se oko 80 posto električne energije, tvrde, proizvodi od domaćih izvora.

Neke nabavne cijene skočile su gotovo 30%

Osim rasta cijena energije, koja najviše opterećuje poslovanje kompanija, analiza HUT-a pokazuje kako rast stopa nabavnih cijena bilježe i brojne druge vrste roba i usluga, a posebno onih u građevinskom sektoru, kod kojeg je zabilježen rast cijena od gotovo 30 posto.

"Ulazimo u razdoblje kada kompanije usvajaju investicijske planove, a za mnoge to će sada biti teško jer je pitanje kako sve to izračunati kada ne znaš koliko će ti iznositi troškovi", kazao je Ostojić.

Cijene mesa i mesnih proizvoda porasla su 24 posto, voće 24,4 posto, riba je na 22,3 posto, a povrće je poskupjelo 18,8 posto. Također, cijene namještaja narasle su 23,5, a opreme 18,4 posto u odnosu na 2019. godinu. Najmanju stopu rasta bilježi skupina napitaka od 3,8 posto te alkoholnih pića od osam posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 08:41