Hrvatski “svemirac” Alan Kurešević jedan je od čelnih ljudi europske svemirske industrije, zaljubljenik u jedrenje i pobornik novih tehnologija poput blockchaina.
Potpredsjednik je SES-a, možda i najveće svjetske satelitske kompanije smještene u Luksemburgu, čiji godišnji prihodi prelaze 2 milijarde dolara. S više od 50 satelita u orbiti, SES distribuira više od 7500 TV programa u 350 milijuna kućanstava diljem svijeta. Njihovi su klijenti velike telekomunikacijske tvrtke poput BT-a, Verizona i Orangea, naftne kompanije, vlade i internacionalne institucije kao što su UN, Europska svemirska agencija i Europska unija. Kurešević, inače Zagrepčanin koji je završio FER, u inozemstvo je otišao još 1994. godine, a kako kaže, natjerala ga je znatiželja. U karijeri dugoj 25 godina popeo se na čelo internacionalnog tima inženjera koji rade na razvoju sustava za satelitsku komunikaciju.
Ne govori se baš mnogo o europskoj svemirskoj industriji, pa ni o satelitskim tvrtkama ili se varam? Čini mi se da ste dosta samozatajna industrija. Što vi to zapravo radite?
- Da, za satelitsku industriju moglo bi se reći da je ‘najbolje čuvana tajna’ telekomunikacijske industrije. Satelitska industrija ne pruža, uz neke manje iznimke, servise direktno krajnjim korisnicima. Tako krajnji korisnici često ni ne znaju da je TV program koji gledaju na putu do njihovih ekrana prošao kroz satelite, da sateliti prenose ili osiguravaju prijenos podataka kad koriste internet ili da njihov poziv mobilnim telefonom koristi satelit da bi dohvatio javnu telefonsku mrežu. Ipak, posljednjih je nekoliko godina satelitska tehnologija izišla iz sjene s projektima koje pokreću prominentni poduzetnici kao što su Elon Musk, Jeff Bezos ili Richard Branson.
Koji nam to značajni svemirski projekti predstoje? Možemo li očekivati neke znanstveno-fantastične scenarije u budućnosti?
- Svjetski svemirski sektor je industrija s godišnjim prihodima u iznosu višem od 250 milijardi dolara, tako da ništa nije nemoguće. No, mogli bismo izdvojiti tri različita sektora na kojima je fokus industrije. Prvi su mega-konstelacije, znači postavljanje više stotina satelita u niskoj (LEO) orbiti, potom istraživanje i kolonizacija svemira, koja je za sada fokusirana na Mjesec i Mars, i na kraju svemirsko rudarstvo, to jest vađenje i prerada ruda s asteroida, Mjeseca i bližih planeta. Svaki je od tih sektora tema za sebe o kojoj bi se moglo puno pričati. U SES-u, konkretno, moj se tim bavi razvojem novih tehnologija koje bi mogle naći primjenu u sljedećih nekoliko godina, poput satelitskog 5G, optičke (laser) komunikacije, distribucije kvantum ključeva za šifriranje podataka.
S kojim kompanijama surađujete na svjetskom odnosno europskom nivou? Ostvarujete li suradnju s nekom hrvatskom tvrtkom koja je u “svemirskom” biznisu?
- Surađujemo s nizom svjetskih i europskih kompanija kao što su Airbus, Thales, Telespazio, Cisco, Telrad, Radwin, Advantech, Newtec, Gilat, Zodiac, OHB i mnogih drugih. U Hrvatskoj već niz godina surađujemo s tvrtkom Amphinicy, koja za nas razvija programske aplikacije (software). U početku suradnje s Amphinicyjem krenuli smo s manjim i manje kritičnim aplikacijama, da bi se s vremenom ova tvrtka profilirala u dugoročnog partera uključenog u više segmenata našeg poslovanja.
Znači, i hrvatska ima “svemirski” potencijal? Jesu li sadašnji napori dovoljni za ozbiljan proboj u europsku svemirsku industriju? Što možemo napraviti kako bi se taj sektor više i bolje razvio?
- Hrvatska ima snažan ljudski kapital u znanju, a vjerujem da će biti još i jači kroz programe poput STEM revolucije gospodina Nenada Bakića. Zato u razvoju svemirske industrije treba strateški usmjeriti te potencijale prema programima koji ne zahtijevaju velika kapitalna ulaganja, nego kreiraju nišu u kojoj će ljudski potencijali doći do maksimalnog izražaja i tvrtke u kojima rade postati vodeći industrijski eksperti u svojoj niši. Amphinicy je dobar primjer za to jer je počevši “od nule”, internim rastom i ulaganjem postao pouzdan partner za razvoj softwarea velikim imenima satelitske industrije.
Hrvatska još uvijek nije članica Europske svemirske agencije, no od ove je godine u prvoj fazi sa sklopljenim ugovorom o suradnji. Što nam donosi to članstvo? Jesmo li spremni za to?
- Suradnja s Europskom svemirskom agencijom otvara lepezu mogućnosti za Hrvatsku i hrvatske tvrtke. Stjecanjem punopravnog članstva u agenciji hrvatske će tvrtke dobiti priliku sudjelovanja u projektima od strateškog značenja za razvoj svemirske industrije u Europi. Ti programi rezervirani su samo za zemlje članice agencije i vrlo su raznoliki, od istraživanja novih materijala za misije u duboki svemir do aplikacija koje koriste satelitsku tehnologiju (npr. promatranje Zemlje (Earth observation)). Ključni element za uspjeh Hrvatske i hrvatskih tvrtki u agenciji je da se između svih tih programa koje donosi agencija uspješno identificiraju 2 do 3 strateška segmenta u kojima Hrvatska želi i može izgraditi svoju svemirsku industriju.
Može li nam na tom putu pomoći Ariane’s Cup regata, događanje u listopadu na Jadranu na kojem će se okupiti cijela europska svemirska industrija?
- Nadolazeća Ariane’s Cup regata je izvrsna prilika da se u opuštenoj atmosferi uspostavi kontakt između Hrvatske i europske svemirske industrije. Ove se godine ta regata održava 39. put i prvi je put u Hrvatskoj. Ideja o održavanju regate u Hrvatskoj postoji već nekoliko godina i drago mi je da smo u agenciji Business Sailing Experience (BSEA) pronašli partnera koji to može i realizirati. BSEA je otišao i jedan korak dalje pa će prvi put u povijesti regate, na njihovu inicijativu, lokalne tvrtke imati priliku predstaviti se sudionicama regate. Na regati će sudjelovati oko 960 jedriličara na 112 brodova iz više od 60 europskih svemirskih kompanija i vjerujem da će se u tri dana druženja stvoriti mnogi kontakti.
Uz svoj posao u SES-u, član ste uprave i u mladom startupu Tolar. Gdje vidite budućnost blockchain tehnologije i kriptovaluta? Možda u svemirskoj industriji?
- Potencijali koje nudi blockchain u raznim granama industrije (financije, logistika, zdravstvo, turizam, itd.) jako su veliki. No, u većini je slučajeva primjena blockchaina još u relativno početnoj fazi. Ipak, satelitske komunikacije tu mogu značajno pridonijeti. Primjerice, u povezanosti i upotrebi blockchaina u dijelovima svijeta gdje to inače ne bi bilo moguće. Isto tako, sateliti mogu pridonijeti većoj sigurnosti i pouzdanosti blockchain aplikacija kroz distribuciju kvantnih ključeva za šifriranje podataka (Quantum Key Distribution).