Bez obzira na sve izazove, uvoz stranih radnika je hrvatska stvarnost i neizbježan je jer se bez ljudi gospodarstvo ne može razvijati. I Hrvatska se, poput drugih zemalja EU, uključila u natjecanje za privlačenje stranih radnika koje je već davno počelo.
"Slika Hrvatske na van ovisi o svakom akteru u sustavu. Pozitivni su bili glavna izmjena poreznog sustava koja se tiče zaposlenih s najnižim primanjima i izmjene Zakona o strancima. Moramo voditi računa o adekvatnim radnim uvjetima, a u slučaju građevinarstva posebno o sigurnosti radnika", poručuje potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Ne trebamo zaboraviti ni posao koji nas čeka na domaćoj fronti, a to je prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta rada i popularizacija tih zanimanja. Jedno od dugoročnih rješenja je dualno obrazovanje za koje se HGK zalaže već dulje vrijeme, a odnosi se na oblik strukovnog obrazovanja koji kombinira učenje u ustanovi i gospodarskom subjektu odnosno na radnome mjestu.
Čagalj pojašnjava kako je logično da se mogu očekivati bolji rezultati ako učenici već od početka srednjoškolskog obrazovanja budu u poziciji primanja plaće za svoje buduće zanimanje za koje se školuju, i to u sklopu poduzeća koje je njihov potencijalni poslodavac. Možemo očekivati bolje rezultate i u pogledu opredjeljivanja mladih za građevinska zanimanja te u pogledu njihove bolje stručne osposobljenosti za odabrana zvanja.
Hrvatsku građevinsku djelatnost, uz bogato iskustvo te educiranost kadra u pogledu korištenja najsuvremenije opreme, materijala i organizacijskih dostignuća, obilježava i prisutnost hrvatskih građevinara na gradilištima diljem svijeta. Svojim radom i zalaganjem izvodili su najsloženije objekte, spremni odgovoriti na sve zahtjeve investitora. Svoj su zavidan ugled stekli poštovanjem rokova i kvalitetnim izvođenjem najrazličitijih radova i građevina: geotehničkih radova, industrijskih postrojenja, energetskih i hidrograđevinskih, stambeno-poslovnih i građevina prometne infrastrukture.
Okretanje i prilagođavanje novim trendovima koji uključuju energetsku učinkovitost, održivo gospodarenje građevnim otpadom i kružno gospodarstvo smjernice su kojima će sektor u budućnosti davati prednost. U građevinskom sektoru prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo zahtijeva usredotočenost na održivost i korištenje obnovljivih materijala, što može pomoći ublažiti dva ključna problema - ograničenost resursa i klimatske promjene, a sve to podrazumijeva i neke nove vještine i nova znanja.
"Za nastavak dobre slike i pozicije našeg građevinarstva ključno je ulaganje dodatnih napora u educiranje i integraciju stranih radnika te u sigurnost radnika. Svi želimo dobrog radnika, a to znači da on mora biti siguran, ali i educiran", ističe Čagalj.
Osnaživanje stranih radnika
Integracija stranih radnika je proces kojim strani radnici postaju punopravni i aktivni članovi društva i participiraju u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu te stječu percepciju pripadnosti našem društvu.
"Hrvatska gospodarska komora u suradnji s partnerima počinje s izvođenjem programa kojemu je cilj integracija stranih radnika u društvo i poslovnu zajednicu. To je interdisciplinarni edukacijski program za integraciju u društvene tokove i rad u pojedinim sektorima gospodarstva", ističe potpredsjednica HGK.
Integracijski program HGK potiče bržu integraciju stranih radnika u Hrvatskoj u društvene procese, olakšava percepciju Hrvatske kao zemlje domaćina, usmjerava korisnike programa prema općeprihvaćenim poslovnim normama i standardima te olakšava integraciju u procese rada domaćeg poslodavca. Također, osigurava stjecanje nužnih razina komunikacijskih, pravnih i stručnih vještina, osnovnih jezičnih kompetencija te poslovnih znanja i kompetencija potrebnih za uključivanje stranih radnika u tržište rada, kao i za rad s gostima, klijentima i suradnicima na hrvatskom govornom području.
Cilj je HGK olakšati poslodavcima pristup programu za svoje radnike zbog čega se program izvodi u sjedištima županijskih komora Hrvatske gospodarske komore. Očekivani rezultati programa za polaznike su uspješnija i brža integracija stranih radnika u proces rada poslodavca, osposobljavanje za kvalitetnije obavljanje rada kod poslodavca, brže napredovanje i lakše savladavanje zadataka na radnome mjestu te razvoj posebnih stručnih kompetencija vezanih uz radno mjesto.
Dio kulture svake tvrtke
Radovi na gradilištu već godinama se ubrajaju među najrizičnije djelatnosti zbog ozljeđivanja, pogotovo s vrlo teškim i smrtnim posljedicama. Brojem ozljeda i smrtnih slučajeva na radu građevinarstvo prednjači pred ostalim djelatnostima. U 2022. godini na gradilištima je zabilježeno 20 smrtnih slučajeva i 171 teško ozlijeđen radnik.
Uglavnom je riječ o posljedicama nepridržavanja osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu koji rezultiraju padovima radnika s visine, padovima predmeta na radnika i sl. To su događa kada gradilišta nisu osigurana na odgovarajući način (zaštitne ograde, mreže i sl). koji je propisan provedbenim propisom.
Zbog toga je pri izvođenju radova na gradilištu potrebno uvažavati i primjenjivati opća načela prevencije, propisana Zakonom o zaštiti na radu, bez obzira na to je li riječ o gradnji novih građevina, dogradnji, održavanju, rekonstrukciji ili, pak, uklanjanju građevine.
Čagalj ističe kako nitko ne osporava da je provedba zaštite na radu u sektoru građevinarstva kompleksna. Traži da i poslodavac i zaposlenik odrade svoj dio. Naravno, to znači i dodatne troškove. Također, utjecaj stranih radnika na kvalitetu radova promatra se kroz niz kriterija, a to su jezična barijera, stručnost i kvaliteta izvedbe, socijalizacija, radne navike, radna etika, zainteresiranost i volja za učenjem. Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji, to ipak nije tako jer potraga i svi troškovi u konačnici rezultiraju skupljim stranim radnikom od domaćeg.
"Unatoč trošku i kompleksnosti educiranja stranih radnika i sigurnosti radnika na gradilištima, moramo prihvatiti da je to naša stvarnost, ali i da je stvarni trošak po djelatnost i gospodarstvo puno veći ako to ne usvojimo kako treba. Počnimo od troška ozljede na radu, preko troška vezanog uz kazne Inspektorata pa na kraju do troška kada bude otežana mogućnost pronalaska i zadržavanja radnika uopće", zaključuje Čagalj.
*Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom