Rekordni deficit

Ako se ne smanje rashodi, javni dug do kraja godine ide iznad 90% BDP-a

Analitičari o izgledima Vlade da stabilizira snažni rast manjka u proračunu
 Damjan Tadić / CROPIX

Ostvareni manjak u državnom proračunu u prvih šest mjeseci ove godine od 16 milijardi i 725 milijuna kuna doveo je u pitanje Vladine planove da ovu godinu završi s proračunskim deficitom od 25 milijardi kuna i razinom javnog duga ispod 90 posto BDP-a.

Zbog tempa proračunske potrošnje kakav je zabilježen u prvom polugodištu i slabijeg priliva prihoda zbog koronakrize i posljedičnog lockdowna značajnog dijela ekonomije proljetos, na pomolu su, ocjenjuje sveučilišni profesor Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta, i veći proračunski deficit i prelazak planirane razine javnog duga.

Prema očekivanjima

- Ovo je privremena slika proračuna manje-više u skladu s općim očekivanjima i, u bitnome, na tragu Vladinih projekcija i procjena prilikom rebalansa proračuna iz svibnja ove godine. Ipak, očekujem do kraja godine veći deficit kako središnje, o kojem govore podaci za koje me pitate, tako i opće države. Budući da će financiranje tog deficita ići kroz daljnje zaduživanje, očekujem da će javni dug krajem godine biti oko 90 posto državnog BDP-a - kazao nam je Garača, prema čijim će riječima pravu sliku o manjku u javnim financijama dati podaci o deficitu lokalne samouprave. Naš sugovornik sa splitskog Ekonomskog fakulteta podsjeća da su se općine i gradovi u koronakrizi odrekli dijela prihoda kako bi tvrtke mogle preživjeti. Uz to, dodaje, država je od ranije ostala dužna lokalnoj samoupravi za prihode uskraćene u poreznim reformama.

- Kako će država nadoknaditi uzeto lokalnoj samoupravi sada kada porezni prihodi središnje države padaju? U cjelini, pred nama je ekonomski vrlo neizvjesno razdoblje - zaključuje Garača.

Za ekonomskog stratega SDP-a Josipa Ticu dosegnuti deficit državnog proračuna trebao je, ocjenjuje, biti manji s obzirom na kretanja u industrijskoj proizvodnji i iznenađujuće povoljna kretanja u turizmu.

Opraštanje

- Pretežite su procjene o proračunskom deficitu za ovu godinu u ukupnom iznosu od 20 do 25 milijardi kuna, ali na bazi izostanka bilo kakvog ozbiljnog prihoda u turizmu. Ako gledamo da naša industrijska proizvodnja nije zabilježila tako izražen pad kao u ostatku Europske unije te da, isto tako, turistička sezona nije podbacila kako se očekivalo, ovakav proračunski manjak nije sasvim u skladu s dvije najvažnije kategorije koje gledamo kada procjenjujemo kretanja s proračunom, industrijskom proizvodnjom i turizmom - smatra Tica, koji je suglasan s procjenama da bi deficit javnih financija, kada se državnom proračunu pridoda “lokalna država”, mogao biti i veći. Kao izvor dodatnih manjkova u javnim financijama Tica vidi i otvoreno pitanje kako će se, ističe, “na kraju balade” knjižiti opraštanje ili odgoda obveze tvrtki i drugih poreznih obveznika prema proračunu.

- Ne znamo koliki će iznosi uplata koje nisu učinjene u državni proračun odlukom Vlade zapravo biti na kraju uplaćeni, a koliki oprošteni i brisani - napominje Tica.

Ublaženje

Konzultant Damir Novotny u osvrtu na učinjeni proračunski manjak polazi od ocjene da je deficit od blizu 17 milijardi kuna svakako šok za javne financije, bez obzira na razloge koji su do njega doveli.

- Činjenica je da se radi o šoku za javne financije u dijelu prihoda izazvanom vanjskim udarom koronavirusa i lockdowna u drugim zemljama, dakle, nečim na što se nije moglo utjecati. Ali, istodobno, na strani rashoda nije učinjeno ništa da bi se šok ublažio ili smanjio - napominje Novotny. Uperivši pogled u daljnji razvoj događaja u gospodarstvu i proračunsku politiku, Novotny nam je kazao kako perspektive da se kraja godine deficit smanji postoje.

- Te perspektive sastoje se, u prvom redu, u snažnijem proračunskom priljevu od PDV-a kao glavnog proračunskog prihoda te u smanjivanju javne potrošnje, odnosno budžetskih rashoda - kaže naš sugovornik iz konzultantskih redova. Izvori rasta PDV-a, navodi, mogli bi biti rast potrošnje u turizmu i rast potrošnje građana u cjelini.

- Nezahvalno je prognozirati kako bi se takav oporavak potrošnje izrazio u brojkama. Puno toga ovisi o strukturi stranih turista koji su ovdje na odmoru. Je li tu, primjerice, ipak u dobroj mjeri riječ o gostima koji u Hrvatskoj imaju imovinu, ne zalaze u hotele, restorane i kafiće, pa onda ni promet u ugostiteljstvu neće pratiti rast posjeta gostiju, ako ga bude - komentira Novotny.

Govoreći o potrebnom smanjivanju budžetske potrošnje, Novotny podsjeća da je smanjivanje proračunskih rashoda u prvih šest mjeseci ove godine izostalo u značajnoj mjeri.

- Smanjeni su neki operativni troškovi, ali zanemarivo. Sada je pred Vladom izbor između dvije opcije, nadoknađivanje deficita zaduživanjem s i bez smanjivanja proračunskih rashoda. Izglednija je ova prva varijanta - zaključuju Novotny.

Dok dio stručnjaka i analitičara ocjenjuje kako je proračunski manjak mogao biti i manji, naši sugovornici na ovu temu iz poduzetničkih krugova smatraju kako je sve ispod udjela proračunskog deficita u BDP-u države od deset posto, što je sadašnje stanje, jako dobar rezultat.

- Mislim da su proračunski pokazatelji za prvih šest mjeseci još jedna potvrda da Vlada više ne smije razmišljati o nekakvom novom lockdownu. Strah me i pomisliti kako bi nešto takvo utjecalo na gospodarstvo. Neočekivano dobri rezultati u turizmu za srpanj dokazuju da su prognoze iz travnja ili svibnja o totalnom krahu turizma bile promašene i na tom tragu treba razmišljati i o budućem upravljanju krizom oko koronavirusa te mjerama u gospodarstvu vezane uz nju - kazao nam je zagrebački poduzetnik iz svijeta financija u neslužbenom razgovoru o najnovijim podacima o proračunskim kretanjima.

Gledajući spomenuti Vladin rebalans državnog proračuna za ovu godinu, nameće se zaključak da je ministar financija Zdravko Marić kao kreator tih odluka gotovo u “dlaku” pogodio pad proračunskih prihoda, dok je donekle podcijenio rast rashoda.

Proračunski prihodi, naime, u prvom polugodištu iznosili su 60 milijardi kuna, dok je Marić za cijelu godinu planirao prihod od 122 milijarde kuna. Rebalansirani rashodi pak iznose 147,3 milijarde kuna, dok je u prvom polugodištu već potrošeno 77 milijardi kuna. Sve je to, podsjetimo, na bazi Vladine procjene da će pad državnog BDP-a u ovoj godini biti 9,4 posto i uz podsjećanje da se proračun ne mora ravnomjerno puniti i prazniti u prvom i u drugom dijelu godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 10:07