Danima je cijeli turistički sektor napeto iščekivao da Vlada napokon predstavi mjere kojima će pomoći ugroženim gospodarstvenicima, no kada su one napokon u utorak navečer stigle, realni se sektor još jednom uvjerio koliko državni aparat slabo poznaje gospodarstvo.
Prve su se na meti našle mjere koje je predložilo Ministarstvo turizma koje je, na iznenađenje mnogih turističkih djelatnika, sektoru odlučilo pomoći kroz odgodu plaćanja boravišne pristojbe i turističke članarine za poslovne subjekte i iznajmljivače, ograničavanje radnog vremena, odgodu plaćanja naknade za koncesije na zemljištima u kampovima te potpore za programe refinanciranja obrtnih sredstava.
- Pa koja je poanta odgode plaćanja boravišne pristojbe? Ako nema gostiju, onda nema niti pristojbe pa nije jasno što se ovom mjerom htjelo postići. Cijela Hrvatska se tome smije, mi smo očekivali da će naše ministarstvo ozbiljno shvatiti ovu situaciju te iznjedriti neke mjere koje će pomoći sektoru u trenutku kad je on na koljenima... - ljutit je jedan stručnjak koji je želio ostati anoniman.
Ono što je ponajviše razočaralo kompletan sektor turizma i ugostiteljstva jest činjenica da mjere u koje su gospodarstvenici najviše polagali nade - a to su one koje se tiču očuvanja radnih mjesta - nakon predstavljanja u srijedu nisu bile dovoljno razrađene da bi gospodarstvenici uopće razumjeli kriterije i mogućnosti njihova korištenja, da ne spominjemo činjenicu kako će se za njihovo prihvaćanje očito morati čekati sljedeći tjedan.
- Poslodavci u turizmu mjeru potpore očuvanju radnih mjesta trebaju odmah, a očito je da ćemo za razradu ove mjere morati još sačekati kraj tjedna. Brojne druge europske zemlje, poput recimo Danske, odmah su izašle s konkretnim mjerama za pomoć očuvanju radne snage i jednako je važno da to bude prioritet i našoj Vladi. Apsolutno je nužno odmah reagirati te instant pomoći tvrtkama koje trebaju odlučiti kako u ovim okolnostima urediti radne odnose jer zapošljavaju radnike, a nemaju nikakvih prihoda kojima bi mogle isfinancirati njihove plaće. Posebno je pritom važno voditi računa o specifičnosti turizma kod definiranja kriterija za provedbu ove mjere - rekla je direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri HUP-u, Natali Komen Bujas.
Primjeri koje je država mogla slijediti su brojni: Austrija je pripremila 20 milijardi eura za rad u skraćenom radnom vremenu, njemačka je vlada najavila da će pokrivati do 60 posto iznosa neto plaća u slučajevima rada na kraće vrijeme, s time da je mogućnost skraćenog radnog vremena s 12 produljena na 24 mjeseca, pravila o radu na kraće vrijeme proširila je i Nizozemska, a Velika Britanija najavila je mogućnost povrata novca malim i srednjim poduzećima i poslodavcima koji je plaćen tijekom bolovanja radnika zbog Covida-19.
Iako su iz Hrvatske udruge turizma poručili da načelno pozdravljaju sve mjere koje idu u smjeru zadržavanja likvidnosti poduzeća, njezin predsjednik Veljko Ostojić napomenuo je kako sektor te mjere treba odmah.
- One moraju stupiti na snagu istog trena, biti jasne i konkretne, a nakon što su napokon predstavljene, jasno je kako će nam svima trebati tjedan dana da ih shvatimo i da budu poznati kriteriji tko ih i kako može koristiti - rekao je Ostojić.
Jedna od spornih točaka paketa mjera jesu brojne odgode koje su njima predviđene, a koje u sektoru izazivaju skepsu s obzirom na to da će ti nameti, koliko god oni iznosili, u jednom trenutku ipak stići na naplatu.
- Mi te mjere odgode shvaćamo isključivo kao privremene mjere jer je posve jasno da će sektor pasti na koljena i kako će u njega trebati ubrizgati neki konkretni novac. Trebaju nam konkretne mjere, želimo objašnjenja kako ih i tko može konzumirati. Očekivao sam da ćemo sve to već danas znati, a sada ispada da se na konkretne poteze još treba čekati - kaže Ostojić.
Inače, HUT je već s prvim danima problema nastalih zbog koronavirusa krenuo u izradu prijedloga mjera za pomoć sektoru, a iako je dio njih prihvaćen, za mnoge u Vladi nisu imali sluha.
Recimo, Ministarstvo turizma nije prihvatilo HUT-ov prijedlog odgode kategorizacija na period od 12 mjeseci, odbijeno je zatim da se za strane radnike fleksibilizira početak rada, a za radnike koji su na neplaćenom dopustu odbijen je prijedlog prema kojem bi im poslodavac mogao plaćati mirovinsko osiguranje.
Osim toga, sektor je tražio i uvođenje međustope PDV-a na turizam u iznosu od pet posto, što je također odbijeno, odbijena je i odgoda plaćanja PDV-a do kraja godine, kao i 50-postotno umanjenje parafiskalnih nameta za HGK, ZAMP, HRT ili HOK.
Ugostitelji su pak od Vlade tražili uvođenje vrijednosnih vaučera u iznosu od 20 kuna dnevno za osobe u izolaciji za dostavu hrane i drugih potrepština, ali niti to nije prihvaćeno.
- Naše su procjene da će sektor, ako se situacija ne smiri do 1. rujna, izgubiti 80 posto radne snage te da će se prihodi od domaćih ljudi u turizmu svesti na samo dvije milijarde kuna. Ljudi koji su radili ove mjere uopće ne razumiju bilancu, odgoda plaćanja nama ne znači ništa. Osim toga, smatram da je neprihvatljivo da se mjere odnose retroaktivno na početak ožujka, umjesto na početak veljače - razočaran je predsjednik Udruge ugostitelja Marin Medak.