Godišnja ušteda do 130 milijardi eura do kraja desetljeća i dvostruko veća ušteda do 2040. Zvuči ambiciozno, ali Europska unija ima plan kako da računi za struju krenu silaznom putanjom. Europska komisija predstavila je Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju koji donosi niz konkretnih mjera za brzo smanjenje troškova energije, ali i za jačanje cijelog energetskog sustava - od poticanja ulaganja i integracije tržišta do bolje spremnosti za krizne situacije.
Kako bi bio što učinkovitiji, plan obuhvaća sve tri cjenovne komponente računa za energiju: troškove opskrbe energijom, naknade za mrežu te poreze i pristojbe. Temeljni cilj je pristupačna, stabilna i održiva energija jer energetsko siromaštvo pogađa više od 46 milijuna Europljana dok su se maloprodajne cijene električne energije za industrije gotovo udvostručile.
Na cijenu struje uvelike utječu visoke i nestabilne cijene plina, pa je jedan od ključnih koraka u okviru ovog akcijskog plana potpora infrastrukturi za energiju iz obnovljivih izvora. Upravo veći udio tako dobivene energije znači dugoročno snižavanje cijena.
Od 2022. u EU je instaliran rekordni kapacitet solarne energije i energije vjetra od 205 GW, a već dvije godine poslije gotovo je polovica (47 posto) opskrbe električnom energijom u EU bila iz obnovljivih izvora. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da su od 2021. do 2023. obnovljivci donijeli uštede od 100 milijardi eura.
Komisija zbog toga nastavlja podupirati države članice kako bi ubrzale uvođenje obnovljivih izvora energije i postavljanje potrebne mrežne infrastrukture. Ta podrška dolazi u obliku skraćivanja vremena izdavanja dozvola za projekte i potrebnu mrežnu infrastrukturu, uz istodobno poticanje fleksibilnosti putem naknade u maloprodajnim ugovorima za industrije i kućanstva.
Puna suradnja država članica i svih ključnih dionika bit će presudna za smanjenje troškova energije i izgradnju prave energetske unije. Takva unija omogućit će veću konkurentnost, sigurnost opskrbe, dekarbonizaciju i pravednu tranziciju, a koristi od čišće i povoljnije energije bit će dostupne svim europskim potrošačima.
Kad je riječ o industriji, akcijski plan uvodi koncept "trostranog ugovora za cjenovno pristupačnu energiju" - oblik suradnje između javnog sektora (uključujući financijske institucije), energetski intenzivnih industrija i proizvođača čiste energije. Cilj je stvoriti povoljnu ulagačku klimu koja podržava učinkovitu proizvodnju energije, sigurnu opskrbu i dugoročni gospodarski rast za sve uključene strane. Tako će proizvođači energije imati sigurne kupce, a industrija i potrošači dobit će stabilnu i pristupačnu opskrbu energijom. Osim toga, potpora Europske komisije, Europske investicijske banke i država članica pomoći će u smanjenju investicijskih rizika te omogućiti širenje i razvoj poduzeća.
Plan za cjenovno pristupačnu energiju nije samostalan, nego je dio ambicioznog Plana za čistu industriju koji dekarbonizaciju pretvara u priliku za gospodarski rast. Osim što cilja na niže račune, ovaj paket mjera podržava zapošljavanje i razvoj europskih tvrtki.
Kako bi se osigurao sustav sposoban izdržati poremećaje u opskrbi - bilo zbog kibernetičkih napada, ekstremnih vremenskih uvjeta ili drugih rizika - Europska komisija najavljuje ažuriranje postojećeg okvira za energetsku sigurnost. Uz to, dodatno će se raditi na jačanju otpornosti na moguće krizne situacije i nagle promjene cijena. Kroz veći udio domaće obnovljive energije, bolju povezanost tržišta te učinkovitiji nadzor nad tržištem plina, europski energetski sustav postat će stabilniji i otporniji na vanjske šokove.
Jedan od takvih šokova dogodio se nakon ruskog napada na Ukrajinu u proljeće 2022. Prije sukoba Rusija je bila jedan od glavnih dobavljača energije za Europu, posebno prirodnog plina koji je činio 40 posto cjelokupnih količina plina u EU. Nagla prijetnja prekidom opskrbe izazvala je strah od nestašica i značajnog rasta cijena, pa Europska unija želi okončati svoju ovisnost o ruskim energentima.
Početkom srpnja predstavljen je plan koji predviđa postupno uklanjanje ruske nafte, plina i nuklearne energije s tržišta EU na koordiniran i siguran način, a sve su mjere osmišljene kako bi se očuvala sigurnost opskrbe energijom, a istodobno ograničio bilo kakav utjecaj na cijene i tržišta.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen podsjetila je da je već planom REPowerEU diverzificirana opskrba energijom i drastično smanjena nekadašnja ovisnost Europe o ruskim fosilnim gorivima. Konkretno, 2021. se uvezlo 150 milijardi kubičnih metara ruskog plina, a tri godine poslije 52 milijarde kubičnih metara - s udjelom ruskog plina koji je pao s 45 na 19 posto. Sankcijama je zabranjen i sav uvoz ruskog ugljena, a uvoz nafte je s 27 posto početkom 2022. pao na 3 posto.
"Sada je vrijeme da Europa potpuno prekine svoje energetske veze s nepouzdanim dobavljačem, a energija koja dolazi na naš kontinent ne bi trebala plaćati ratnu agresiju protiv Ukrajine. To dugujemo našim građanima, našim tvrtkama i našim hrabrim ukrajinskim prijateljima", rekla je von der Leyen.
Potpunom provedbom energetskog tranzicijskog okvira i Akcijskog plana za pristupačnu energiju, EU do 2030. planira zamijeniti do 100 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, a do 2027. se očekuje smanjenje potražnje za plinom za 40 do 50 milijardi kubičnih metara. Istodobno, kapaciteti za ukapljeni prirodni plin (LNG) trebali bi se do 2028. povećati za oko 200 milijardi kubičnih metara - što je čak pet puta više od trenutačnog uvoza ruskog plina u EU.
Države članice pripremit će do kraja ove godine nacionalne planove o tome kako će doprinijeti postupnom ukidanju uvoza ruskog plina, nuklearne energije i nafte.
Sve mjere bit će popraćene kontinuiranim naporima za ubrzanje energetske tranzicije i diverzifikaciju opskrbe energijom. Kad je riječ o plinu, nadolazeći prijedlozi donijet će veću transparentnost, praćenje i sljedivost ruskog plina na tržištima EU. Ključno je što će se spriječiti sklapanje novih ugovora s ruskim dobavljačima, bilo da je riječ o cjevovodima ili LNG-u, a postojeći spot ugovori bit će ukinuti do kraja godine. U okviru Plana rada, Komisija će predložiti i nove mjere za rješavanje problema ruske tajne flote koja prevozi naftu.
Komentari
0