Intervju

Adrović: Redovne se kamate moraju obračunati. U protivnom se krše ustavna prava banaka

Predsjednik Hrvatske udruge banaka progovara o kamatama i solemnizaciji kredita
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 17. travanj 2020. 22:06

Iako su banke pokazale inicijativu da daju svoj doprinos u olakšavanju tereta ove krize, brojni njihovi klijenti prilično su razočarani ponuđenim “olakšicama”.

Gdje je nastao problem i što se može očekivati u pogledu različitih prijedloga o modelima odgode plaćanja kredita, pokušali smo saznati od Zdenka Adrovića, predsjednika Hrvatske udruge banaka.

Zašto banke u ovoj situaciji inzistiraju na naplati kamata tijekom moratorija otplate kredita i solemnizaciji aneksa ugovora?

- Banke u Hrvatskoj provode mjere u skladu s najvišim standardima europskih država, a slične modele provode i banke u većini država Europske unije. Smatram da su banke pokazale spremnost pomoći građanima i poduzećima tijekom ove izvanredne situacije te su proaktivno djelovale i prije nego što je to slučaj u većini ostalih država. Cjelokupno poslovanje prilagodile su u rekordnom roku kako bi građani i poduzeća imali pravodobnu podršku svojih banaka. Važno je naglasiti da banke imaju razumijevanje za ovu tešku situaciju, u kojoj se našlo cijelo društvo, te je, svakako, njihov cilj zaštiti svoje klijente i pomoći u skladu s mogućnostima.

Za trajanja odgode plaćanja kredita banke će obračunavati isključivo redovnu kamatu bez zateznih kamata i drugih troškova. Naglašavam da će se kamate samo obračunati, ne i naplatiti, i to bez dodatnih troškova. Klijenti banaka redovnu će kamatu plaćati, ovisno o modelima koje nude pojedine banke, nakon isteka moratorija tijekom preostalog razdoblja otplate kredita ili na samom njegovu kraju. Smatram da nije racionalno zahtijevati da banke ne obračunavaju redovne kamate jer bi ih takvo rješenje dovelo u neravnopravan položaj sa svim ostalim poduzetnicima u Hrvatskoj, a za klijente bi to značilo da ostvaruju dohodak u vidu poklona. Većini je klijenata model odgode plaćanja kreditnih obveza prihvatljiv i razuman te zaista vjerujem da je optimalan za ovakvu vrstu krize.

Dodatno moram naglasiti da banke u skladu s postojećim modelom imaju mogućnost pojedinačno pristupati svakom zahtjevu i vjerujem da će pronaći zadovoljavajuća rješenja za one klijente koji su najviše pogođeni ovom krizom.

Odluka OTP banke da od klijenata ne traži solemnizaciju aneksa ugovora upućuje da taj korak ipak nije tako nužan za izmjenu ugovora o kreditu?

- Solemnizacija ugovora postoji s vrlo jasnim razlogom, a to je pojašnjavanje smisla i posljedice dodatka ugovora koji se potpisuje s bankom. Dakle, solemnizacija je jedan od instrumenata informiranja i pravne zaštite dužnika, a ne samo trošak. OTP banka je odlučila u skladu sa svojom vlastitom politikom prilagoditi poslovanje u tom području i omogućiti građanima, koji izraze takvu želju, sklapanje ugovora bez solemnizacije. Druge banke također ne inzistiraju na solemnizaciji ugovora u velikoj većini kredita, ali smatraju da je to nužan korak kod onih ugovora koji su inicijalno solemnizirani. To se većinski odnosi na stambene kredite, a takvih je kredita ipak manji broj u ukupnom kreditnom portfelju banaka. Zaključno bih napomenuo da trošak solemnizacije nije u nadležnosti banaka te banke od tog troška ne zarađuju. Kako bismo pomogli građanima i u tom području, Hrvatska udruga banaka pozvala je nadležne institucije da razmotre mogućnosti smanjivanja troškova solemnizacije, a vjerujem da će one to i poduzeti kako bi umanjile trošak za građane. U ovoj situaciji moramo zajedničkim snagama odgovoriti na izazove koji su pred nama jer jedino tako možemo osigurati najviše standarde zaštite potrošača. Važno je da svi dionici nastupaju konstruktivno i da svatko u okviru svojih domena i nadležnosti pruži aktivni doprinos s ciljem ublažavanja posljedica krize.

Ne bi li i banke za vrijeme krize trebale pokazati više solidarnosti?

- Banke, kao odgovorne institucije, iskazale su nizom aktivnosti solidarnost na samom početku izbijanja epidemije, prepoznale su potencijalne probleme i započele konstruktivne razgovore s predstavnicima Vlade i svim ostalim relevantnim institucijama. Svi prijedlozi banaka, uključujući obustavu plaćanja akontacija poreza na dobit i uspostave novih kreditnih linija HBOR-a i HAMAG BICRO-a su prihvaćeni. Banke su mjere dogovorene u koordinaciji s Vladom počele primjenjivati u najkraćem mogućem roku kako bi poduzetnici i građani imali sigurnost u vezi s otplatom svojih kreditnih obveza. Građani i poduzeća prijavljuju se za mjere koje provode banke, a to, uz moratorij na kredite, uključuje i nove kreditne linije, koje su namijenjene za spas poslovanja i očuvanje radnih mjesta. Uloga banaka je iznimno važna i one će nastojati osigurati dovoljno sredstava za sve one kojima je to potrebno uz minimalne iznose kamatnih stopa, stoga sam siguran da će se ta uloga itekako prepoznati tijekom idućih mjeseci.

Također, banke već niz godina doniraju materijale, opremu i novčane iznose zdravstvenim ustanovama jer su svjesne važnosti i uloge zdravstva, kao i društveno odgovornog poslovanja. Od početka epidemije banke su uplatile više od 10 milijuna kuna donacija bolnicama u Hrvatskoj, a siguran sam da na tom iznosu neće stati. Uz to, odrekle su se naknada za uporabu svih bankomata i podigle iznos limita za beskontaktno plaćanje u svrhu zaštite zdravlja svih nas. Nastavit će pratiti situaciju i poduzeti još mnoge aktivnosti kako bi pomogle svim građanima.

Glas poduzetnika je iznio više prijedloga za mikro, male i srednje poduzetnike, kao što je moratorij i zamrzavanje kredita po modelu 3+3+3+3, bez naknada i dodatnih troškova, da kamata koja se otpiše treba biti priznata kao porezna olakšica, da se osnuje help desk tako da od banke koja ne može osigurati otpis kamata i reprogram kredit preuzme banka koja to može… Jeste li u kontaktu s Glasom poduzetnika i što vam je od njihovih prijedloga prihvatljivo?

- Hrvatska udruga banaka održala je sastanak s predstavnicima udruge Glas poduzetnika kako bismo se međusobno upoznali s dosadašnjim i mogućim dodatnim inicijativama i mjerama te kako bi banke mogle razmotriti potrebe i prijedloge poduzetnika. Na isti način komuniciramo i sa svim drugim udruženjima, kao što su HUP i HGK. Banke i poduzetnici surađuju i zajednički je interes zadržati stabilnost njihova poslovanja, ali i bankarskog sustava. Pozdravljam stav udruge Glas poduzetnika da je u ovom trenutku važno pojedinačno razmatrati situaciju svakog klijenta i sektora u kojem posluje te da nije potrebno posezati za dodatnim mjerama poput donošenja posebnih zakonskih rješenja po kojima bi banke morale otpisivati redovnu kamatu. Takav zakon ne bi bio kvalitetan te ne bi pružio pomoć onima kojima je to najpotrebnije, a banke, uz dosadašnji model, imaju mogućnost prilagođavati uvjete u skladu s realnim potrebama pojedinih sektora, odnosno poduzetnika. Banke će razmotriti sve prijedloge udruge Glas poduzetnika i na pojedinačnoj razini primjenjivati ono što je potrebno kako bi se osigurao nastavak poslovanja naših poduzetnika. Nastavit ćemo i dalje komunicirati te tražiti rješenja koja će biti zadovoljavajuća za sve, a to je jedino moguće kroz međusobnu suradnju i razumijevanje.

Ugrozio bi gospodarstvo i destabilizirao financijski sustav
Oporba inzistira na donošenju zakona kojim bi se na godinu dana osigurao moratorij svih kredita, i to bez dodatnih troškova. Ako se dogodi, što bi to značilo za poslovanje banaka, odnosno njihove bilance?

- Smatramo da je model koji provode banke i koji je u skladu s većinom država u Europi u ovom trenutku optimalan. Razumijemo potrebu i ulogu oporbenih stranaka, ali naše je mišljenje da bi se kroz takav zakon ugrozilo gospodarstvo Hrvatske u cjelini jer destabiliziran financijski sustav ne bi mogao osigurati podršku izlasku iz krize, niti bi imao kapacitet da pomogne onima kojima je to najpotrebnije u ovoj situaciji. Mislim da je važno podsjetiti na osnovnu ulogu banaka, a to je upravljanje tuđim novcem, odnosno novcem građana i poduzeća koji svoju štednju ulažu u banke. Cijeli koncept je zasnovan na povjerenju i to je ključni element za pravilan rad financijskih institucija, stoga banke moraju biti odgovorne prema svim građanima i poduzećima koji su nam povjerili svoj novac na čuvanje i zaštiti interese štediša i društva u cjelini.

U slučaju proglašenja moratorija samo za jedan sektor, u državi bi došlo bi do kršenja ustavnih prava niza institucija, posebno ravnopravnosti, jer ne može se tolerirati zabrana naplate potraživanja samo jednoj grupi pravnih osoba. Osim toga, već danas se govori o povećanoj potrebi financiranja građana, pravnih osoba i gospodarskog sektora. Ako ne bi postojala naplata potraživanja od banaka, to bi sasvim sigurno onemogućilo financiranje svih relevantnih dionika u vremenu koje je pred nama, a smatram da to nije nikome u interesu.

 

Linker
06. listopad 2020 00:36