Kamping se, uz kuće za odmor, pokazao kao najtraženiji oblik smještaja ove i prethodne pandemijske sezone. Kampovi su odlično poslovali svih ljetnih mjeseci, ali i poslije toga. Da je i predsezona bila epidemiološki stabilnija, rezultati bi bili još bolji. No, kamping ne može biti nezadovoljan, posebice dodaju li se i brojne nagrade, što domaće, što inozemne, koje tradicionalno krajem svake godine stižu na njihove adrese. Sve nam to otkriva Adriano Palman iz Kamping udruženja Hrvatske, koje je nedavno održalo svoj godišnji kongres u Termama Tuhelj.
Kako su kampovi iskoristili još jednu pandemijsku sezonu?
- Ove je godine hrvatski kamping sektor ostvario čak 91 posto noćenja u odnosu na veoma dobru i posljednju pretpandemijsku, 2019. godinu, a u odnosu na 2020. ostvarili smo točno dvostruko više noćenja. Realno, moramo priznati da je bilo očekivano da će kampovi biti jedan od prvih oblika smještaja kad govorimo o oporavku, ali ovi su rezultati iznad svih očekivanja. O njihovoj kvaliteti dovoljno govori i podatak da je Nijemaca u 2021. godini u našim kampovima bio rekordan broj, jer u povijesti kampinga nismo imali nikada više njemačkih gostiju. Naravno da za objašnjenje takvih rezultata ima više razloga, ali, konkretno, vjerojatno je prvi i glavni razlog to da - kao što se to početkom godine i predviđalo - postoji iznimno velika želja za putovanjima i vraćanju normali, a naše toplo more i kvalitetan kamping proizvod koji omogućava vrhunski odmor zasigurno su jedan od prvih odabira gostiju, pružajući odmor u zelenilu uz povećan osjećaj sigurnosti i izoliranosti
Međutim, iskreno treba i priznati da mi ne držimo ekskluzivu na taj trend te da je činjenica je da su kampovi postali sve popularniji diljem cijele Europe i da predstavljaju pravi bum, što dokazuju rekordne brojke u prodaji kamping opreme (kampera, kamp kućica, šatora) u svim značajnijim kamping zemljama poput Njemačke, Nizozemske, Italije, Austrije, susjedne nam Slovenije, pa čak i u Hrvatskoj.
Prema njemačkom ADAC-u, koji je još pravi guru kad govorimo o kampingu Europe, Hrvatska je i dalje druga po prosječnoj kvaliteti kamping proizvoda u Europi te smo treći po broju najkvalitetnijih kampova koje ADAC klasificira pod oznakom ADAC Superplatz. Tako će za 2022. godinu Hrvatska imati čak 21 Superplatzeva, dok ih dvije zemlje koje imaju desetke puta veće kapacitete u kampingu imaju tek malo više - Francuska 29, a Italija 33. Hrvatska je za 2022. godinu zemlja koja ima najveći postotni porast takvih kapaciteta s pet zvjezdica, od čak 62 posto (primjera radi, Francuska ima rast od 38 posto, a Italija od 18 posto).
Kakva je situacija na nama konkurentnim tržištima?
- Jedna od stvari koje su nam i strani stručnjaci naglasili na upravo završenom Kongresu hrvatskog kampinga jest da su naši rezultati ostvareni uz veće cijene i bez davanja popusta koji su često u ovim kriznim covid-godinama bili primijenjeni od strane nekih naših konkurenata. Tako, kada govorimo o cijenama, bitno je naglasiti smo u 2021. po skupoći kampiranja bili drugi u Europi, odmah nakon Italije koja je 9 posto skuplja od nas, ali smo znatno skuplji od Španjolske, koja je 8 posto jeftinija od nas. Uz to, Francuska je u 2021. čak smanjila cijene za 5 posto. Znamo da je u uvjetima zaoštravanja konkurentske utakmice cjenovno pozicioniranje važan faktor i upravo stoga smo još uvjereniji da je naš put ispravan te da veoma visoka prosječna kvaliteta domaće kamping ponude pruža osnovu i opravdava naše cijene, što su gosti potvrdili, i sigurno je da će, pod uvjetom zadržavanja pravog omjera cijene i kvalitete te dobivene vrijednosti za goste, tako biti i ubuduće. Što je s pitanjem neriješenog turističkog zemljišta, koje je često bila glavna prepreka ulaganjima?
- Kao i cjelokupan turistički sektor, i kamping ima određene probleme koji ga koče u razvoju konkurentnosti, a tu je prije svega neriješena problematika turističkog zemljišta. Ne bi bilo ispravno reći da je to u potpunosti zaustavilo investicije. Na kraju krajeva, i pokazatelji kvalitete to opovrgavaju, ali je sasvim ispravno reći da je to uvjetovalo planiranje i provođenje investicija u kampingu pod ručnom kočnicom dok su ideje i planovi te već rezervirana sredstva bili znatno veći. Stoga nas veseli što tijekom sljedećih mjeseci definitivno očekujemo donošenje odgovarajućeg pravilnika koji će to pitanje urediti te će definirati cijene, čime se stvaraju preduvjeti za regulaciju i sigurnost rada, što će sigurno potaknuti još veći investicijski val i hrvatski kamping lansirati veoma blizu prve pozicije kvalitete u Europi.
Uz to, drugo ključno pitanje koje nas muči već više od desetljeća jest dugo i višestruko najavljivano donošenje novog Zakona o pomorskom dobru, što je za kamping veoma važna tematika i uvjet za zadržavanje konkurentnosti. I tu možemo najaviti da je uspostavljena suradnja i da se početkom sljedeće godine konačno očekuje početak rada na novoj verziji Zakona, koja će, nadajmo se, zadovoljiti interese javnosti, a kampovima pružiti potrebnu konkurentnost u radu. Daljnja pitanja su isto tako važna, od nedostatka radne snage pa nadalje, međutim, to su pitanja opće problematike za cjelokupan turizam i o njima se već govori na raznim stranama.
Kakvi kampovi danas nedostaju Hrvatskoj s obzirom na svjetske trendove?
- U Europi su kampovi od samog početka drugačije koncipirani nego u Americi ili Australiji. U samom razvoju kampinga ključnu ulogu moraju imati održivost i zeleno poslovanje i na njima se gradi konkretan proizvod u nekoliko tipologija. Prva i komercijalno najznačajnija je sektor velikih kamping naselja, koja nude najširu paletu usluga i vrlo visoku kvalitetu, te konceptom predstavljaju prave hotele pod vedrim nebom.
Drugi pravac su mali, često obiteljski kampovi, kamp-odmorišta i slični proizvodi, koji su smješteni na atraktivnim pozicijama uz prirodne ljepote, urbana i seoska središte, sjecištima prometnih pravaca, otocima i slično, a koji pružaju drugi vid doživljaja gostiju i stavljaju naglasak na intimnost, osobni kontakt s vlasnicima, druženja gostiju i zajedničke aktivnosti. Takvi su objekti često jednostavniji, a posebice su značajni za turistički razvoj našeg kontinenta i za produljenje sezone tj. cjelogodišnji rad koji je danas u Hrvatskoj tek u povojima, ali za koji postoji izniman potencijal. Današnji najmoderniji i veoma tražen trend, koji je pogodan za križanje s bilo kojim konceptom kampa i kvalitete, jest glamping. Glamping uglavnom postoji kao dio ponude 'glavnog' kampa, ali sve je više primjera diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, da se takva ponuda izdvaja od ostatka i kreće se u samostalan razvoj specijaliziranih, isključivo glamping objekata.
Jesmo li uspjeli podići ponudu u zimskom periodu?
- Cjelogodišnji rad relativno je nov trend u hrvatskom turizmu općenito, a postaje još čudniji kada se poveže uz kontekstu kampova i o vremenskim uvjetima ovisnog odmora u prirodi. Međutim, mi tu još imamo predrasude zastarjelog sustava sunca i mora dok mnoge zemlje Europe lošijih klimatskih uvjeta i bez toplog mora, poput Danske, Njemačke, Nizozemske ili Austrije, imaju jednu od najjačih cjelogodišnjih kamping scena u Europi. Ili, primjerice, Francuska, koja ima mnogostruko više kampova na kontinentu nego na obali. To pokazuje da su mogućnost mnogo šire i trenutno kod nas neiskorištene. Stoga nas veseli da je uz poticaj KUH-a kao nacionalne udruge kampova prije nekoliko godina počela kampanja promicanja cjelogodišnjeg rada te smo u malo više od desetak godina došli u situaciju da ste, poštujući zabranu kampiranja izvan kampova, praktički izvan glavne sezone trebali na granici zabraniti ulazak kamperima jer u Hrvatskoj nije bio otvoren niti jedan kamp u kojemu bi mogli legalno boraviti, a danas možete boraviti tijekom cijele godine u čak 33 kampa od Istre, preko Dubrovnika i Zagreba, pa sve do Slavonije.