Program mjera za pomoć gospodarstvu težak 45 milijardi kuna ostavio je, što se moglo i očekivati, neka otvorena pitanja, ali i nerazjašnjene dileme na koje smo pokušali dobiti odgovor.
1. Koliko će zaista državni proračun koštati Vladin program spašavanja gospodarstva?
- Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić kazali su kako gospodarske mjere iznosi više od 30 milijardi kuna, ministar financija kazao je kako nam za funkcioniranje hladnog pogona u iduća tri mjeseca treba dodatnih 45 milijardi kuna, a neslužbene informacije iz Vlade govore kako te mjere državni proračun koštaju 10 posto BDP-a, odnosno 40 milijardi kuna. Naime, kada ministar financija govori o tome da nam u iduća tri mjeseca treba dodatnih 45 milijardi kuna, koje ćemo morati pronaći putem zaduživanja, tada nije jasno je li ta rupa nastala zbog programa Vlade (i pada prihoda i rasta rashoda na temelju tih mjera) ili je u to uključen i pad prihoda koji bi nastao i bez mjera Vlade. Možemo samo pokušati pogađati kako je riječ o ukupnom minusu koji treba kompenzirati zaduživanjem, pa bi se moglo zaključiti kako je vjerojatno točna neslužbena informacija koju smo dobili iz Vlade, a prema kojoj se izravni proračunski trošak Vladinih mjera procjenjuje na oko 40 milijardi kuna, odnosno 10 posto BDP-a. Naravno, za dio tih mjera Ministarstvu financija teško je procijeniti točan mogući proračunski trošak, jer tek treba vidjeti koliko će se tvrtki javiti za određene mjere. Zanimljivo je da ministar financija na sjednici Vlade u četvrtak nije dao najavljene brojke o stanju proračuna u prva četiri mjeseca, kao ni načelne rebalansirane projekcije za cijelu godinu.
2. Kako će država financirati tih 45 milijardi kuna?
- Zdravko Marić ustvrdio je kako će se dio od tih 45 milijardi kuna financirati zaduživanjem kod domaćih banaka, dio na inozemnom tržištu, a ne isključuje se mogućnost aranžmana s europskim financijskim institucijama, Svjetskom bankom i MMF-om. Osim toga, Marić je u intervjuu za Novu TV, na pitanje o ulozi mirovinskih fondova u financiranju državnih problema, odgovorio: “Ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas je zamislivo. Mirovinski fondovi upravljaju sa 110 milijardi kuna imovine, najveći dio toga je u državnim obveznicama. Sve je na stolu. Usmjerit ćemo i mirovinske fondove, da se oslobode ta sredstva i taj novac, da se može na isti način disperzirati”. Radi se o dosta neodređenoj izjavi i nije jasno smatra li ministar da fondovi moraju pojačano kupovati državne obveznice (preko 70 posto portfelja fondova u državne obveznice RH) ili je čak aludirao na to da se privremeno zamrznu uplate u drugi stup i da se taj novac iskoristi za povećanje prihoda i smanjenje deficita državnog proračuna.
3. Hoće li otpisivanje doprinosa za tvrtke u poteškoćama značiti i manje uplata za drugi mirovinski stup?
- Uplate za mirovinski doprinos sastoje se od 15 posto (od takozvane bruto jedan plaće) za prvi stup generacijske solidarnosti, i pet posto za drugi stup individualizirane štednje. U društvima za upravljanje mirovinskim fondovima nisu nam znali kazati kakav je plan Vlade glede tog pitanja, ali oni se ipak nadaju kako će tih pet posto doprinosa na kraju ipak završiti na računima njihovih članova. Dosad o tome nisu razgovarali s predstavnicima Vlade, ali očekuju da će se o tome ipak naknadno donijeti odluka koja će ići u tom smjeru. Pokušali smo u Ministarstvu financija dobiti odgovor, ali bez uspjeha. Zasad u Vladinim dokumentima nema govora o tome kako će se to riješiti.
4. Hoće li država dijelom kompenzirati jedinicama lokalne uprave i samouprave prihod od otpisanog poreza na dohodak?
- Taj prihod u cijelosti je prihod općina, gradova i županija, a u udrugama tih jedinica rečeno nam je kako su u svakodnevnom kontaktu s Ministarstvom financija te kako su bili rađeni planovi vezani za beskamatni kredit za scenarij odgođenog plaćanja poreza na dohodak. No, nakon što je Vlada donijela odluku o otpisu dijela poreza na dohodak, tek se čekaju novi sastanci i razgovori da se vidi kako će se riješiti veliki problem likvidnosti s kojim će ova tri mjeseca biti suočeni općine, gradovi i županije. Pogotovo ako se zna da je Vlada odlučila da se povrat poreza na dohodak ubrzano plati građanima, jer to onda, uz odgodu i otpis poreza na dohodak, jedinicama lokalne uprave stvara veliki pritisak na plaćanje redovnih obveza. I to posebno važi za one općine, gradove i općine koje su smanjile ili otpisale komunalne naknade i druge namete u svojim jedinicama za poduzeća.
5. Kako će se kontrolirati uplata subvencija od neto četiri tisuće kuna za radnike u tvrtkama u teškoćama, kako dio poslodavaca ne bi zloupotrijebio taj novac.
- U Ministarstvu rada kazali su nam kako se to još razrađuje, da su svjesni mogućih problema, te kako će nadzor svakako pojačano provoditi Porezna uprava putem JOPPD obrazaca (Jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa), ali i Zavod za zapošljavanje. Trenutačno su, pak, fokusirani na to da HZZ do 10. travnja, prije Uskrsa, isplati sve subvencije za plaće radnicima u tvrtkama u poteškoćama.
6. Trebaju li i novonezaposleni, pogotovo oni koji su nedavno dobili otkaze u tvrtkama koje su nastavile raditi, i koje će dobiti subvencije za svoje radnike, dobiti 4000 kuna neto, dakle više nego što mogu dobiti kao naknadu na HZZ-u?
- SDP predlaže da i oni dobivaju po 4000 kuna iduća tri mjeseca, a nakon toga sukladno pravilima HZZ-a. Ipak, u Ministarstvu rada kazali su nam kako neće biti povećanja naknade za nezaposlene, svejedno jesu li novonezaposleni ili već primaju naknadu na burzi. Prema informacijama iz Hrvatske udruge poslodavca, međutim, dio poslodavaca razmišlja da nakon novih, pojačanih Vladinih mjera, počnu vraćati na posao otpuštene radnike.
7. Što je sa smanjivanjem parafiskalnih nameta?
- Premijer Andrej Plenković rekao je kako je dosadašnji plan dinamike smanjivanja parafiskalnih nameta bio napravljen za “mirnodopsko vrijeme”, ali da smo sada “u ratu”, i treba nam novi plan. Međutim, tog plana nije bilo na sjednici Vlade u četvrtak, a prema našim saznanjima, Ministarstvo gospodarstva predlagalo je da se odmah krene u agresivno rezanje 20 najvećih nameta. Ipak, izgleda da su u Vladi odlučili napraviti dodatnu analizu, jer dubinsko smanjenje tih nameta zahtijeva i dubinsko restrukturiranje dijela poduzeća, institucija, agencija i lokalne uprave koji bi ostali bez tih prihoda. To je donekle i logično, jer ako će se ići s pojačanom dinamikom smanjenja tih nameta, tim organizacijama treba dati vremena da se pripreme za takav financijski udar.
Vodič kroz Vladine krizne mjere
Prijava na mjere ići će preko Finine platforme, a ukida se i naplata PDV-a na donacije
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila drugi, kako su ga nazvali, travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu uslijed krize s epidemijom koronavirusa.
Za razliku od prvog paketa, koji se procjenjivao na oko 30 milijardi kuna i kojim poduzetnici nisu bili zadovoljni, ovaj je paket mnogo konkretniji i zapravo je uvažio gotovo sve primjedbe gospodarstvenika.
Diže se subvencija na plaću sa 3250 na 4000 kuna
Poduzetnici koji neće otpuštati mogu zatražiti državnu subvenciju od 4000 kuna neto po zaposlenom za travanj i svibanj, dok će oni koji su već bili zatražili pomoć u vidu minimalca od 3250 kuna za plaću za ožujak biti oslobođeni plaćanja svih poreza i doprinosa na taj iznos. Također, budući da osobni odbitak i sada iznosi 4000 kuna, i to će biti neoporezivo, dok će država na sebe preuzeti uplatu doprinosa. To znači da će ukupna bruto subvencija po radniku iznositi 5460 kuna. Za tu će namjenu država u tri mjeseca morati izdvojiti 8,5 milijardi kuna. Zasad se više od 66.000 poduzetnika koji imaju oko 400.000 radnika prijavilo za ovu mjeru, a procjene su da bi je na kraju moglo koristiti između 500.000 i 600.000 radnika. Za prvu mjeru iz ožujka poslodavci se mogu prijaviti do 5. travnja, a isplate će biti do 10. travnja.
Otpis i odgoda plaćanja poreza, doprinosa i PDV-a
Poduzetnici koji imaju do 7,5 milijuna kuna godišnjih prihoda, a to je čak 93 posto svih tvrtki u Hrvatskoj, a koji su zabilježili pad prihoda veći od 50 posto, bit će u potpunosti oslobođeni plaćanja poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa. Oni koji imaju prihod veći od 7,5 milijuna kuna, a koji imaju pad prihoda veći od 50 posto, imat će djelomični otpis, i to sukladno ostvarenom padu prihoda: ako je pad, primjerice, 65 posto, toliko će i biti oslobođeni plaćanja javnih davanja na tri mjeseca, a ostalih 35 posto poreza moći će platiti obročnom otplatom, beskamatno na rok od 24 mjeseca kada kriza prestane.
Svi ostali, oni koji imaju pad prihoda od 20 do 50 posto moći će zatražiti odgodu i obročno plaćanje javnih davanja na rok od 24 mjeseca beskamatno, nakon krize.
Kada je riječ o PDV-u, svi poduzetnici, neovisno o veličini, moći će plaćati PDV ne više po ispostavljenoj, nego po naplaćenoj fakturi. Dosad su to mogli samo oni koji imaju do 7,5 milijuna kuna godišnjih prihoda. Dakle, ono što nije naplaćeno ide u odgodu, a ono što je naplaćeno morat će se uplatiti u proračun. Također, isti princip uvodi se i kod uvoza svega, odnosno PDV se neće plaćati odmah kod carinjenja, nego kad se naplati faktura. Uz to, od plaćanja PDV-a izuzimaju se donacije zaštitne i zdravstvene opreme.
Za mjeru odgode plaćanja javnih davanja u ožujku je stiglo više od 62.000 prijava, a 59 posto ih je obrađeno. Lokalnim jedinicama, HZZO-u i HZMO-u država će dati beskamatni zajam u visini sredstava koja će nedostajati zbog otpisa i odgode javnih davanja.
Produljenje roka za predaju izvještaja
Računovođama se produljuje rok za predaju izvještaja s 30. travnja na 30. lipnja, a ukidaju se i predujmovi za plaćanje akontacija, dok Fina ukida obvezu plaćanja naknade. Kada je riječ o administriranju svih ovih mjera, Fina će izraditi i voditi digitalnu platformu putem koje će se omogućiti elektroničko podnošenje prijave na mjere, prikupljat će podatke nužne za odluku o odobrenju mjere te osigurati izvještajni sustav za praćenje realizacije mjera.
Otkup viška mlijeka
Poljoprivrednicima se omogućuje odgoda plaćanja po zahtjevima za povrat, otplata na tri godine umjesto na jednu godinu, izbjegavanje poravnanja za izravna plaćanja, a država će i otkupljivati viškove mlijeka kod malih mljekara, te se preporučuje javnim naručiteljima da nabavljaju barem 60 posto domaćih proizvoda putem javne nabave. Država će od 28 malih mljekara otkupiti viškove mlijeka i to ustupiti za doniranje. Osigurana su sredstva od 2,5 milijuna kuna. Male mljekare proizvedu 14 milijuna litara mlijeka godišnje, a viška će biti maksimalno nešto više od 2 milijuna litara.
Krediti za male i srednje poduzetnike
Kamatne stope za mikro i male zajmove za ruralni razvoj smanjuju se s 0,5 i 1 posto na 0,1 i 0,25 posto prema stupnju razvijenosti sredine. Izravni zajmovi za materijalnu, nematerijalnu imovinu i obrtni kapital bit će pokriveni 100 posto, otplata će biti u kvartalnim rokovima, a rok otplate se produljuje s 31. prosinca 2020. na 31. prosinca 2023. Dodatna likvidnost mikro, malim, ali i srednjim poduzećima koji imaju pad veći od 20 posto bit će omogućena kroz Covid-19 zajmove za obrtna sredstva s kamatom od 0,25 posto, s počekom od 12 mjeseci i maksimalnim rokom otplate od pet godina, bez ikakvih naknada. (Goran Penić)