Drvna industrija

Za prvu fazu pomoć je adekvatna, no država bi trebala srezati i dio davanja

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.3.2020. u 15:20

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.3.2020. u 15:20

Krizevci, 121010.
Drvna industrija Javor.
Radnici u proizvodnom pogonu.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Ilustracija

"Podržavamo mjere koje je donijela Vlada, a koje imaju za cilj ublažiti udar na hrvatsko gospodarstvo. Hoće li biti dostatne, vidjet ćemo. No, kao i upravljanje zdravstvenom krizom po fazama, tako će vjerojatno trebati upravljati i posljedicama u gospodarstvu i ovo je za prvu fazu - adekvatno", ocjenjuje Mladen Jambrović, direktor Iverpana, trgovačke i proizvodne tvrtke iz Zagreba s oko 190 zaposlenih, koja se bavi proizvodima i materijalima za izradu namještaja i uređenje doma.

Ono što trenutačno smatra ključnim jest osigurati likvidnost, od mikro i malih prema srednjim i većim tvrtkama.

"Odgoda plaćanja poreza i doprinosa pomoći će u prvom udaru, a ovisno o tome koliko se budu smanjile gospodarske aktivnosti moći ćemo ocijeniti je li to samo odgoda kolapsa ili stvarna pomoć. Stoga bi Vlada, osim ove priče o odgodi, morala razmišljati i o tome da se dio tih poreznih pritisaka i otpusti. Ne sve, ali dio da. Time će pomoći tvrtkama koje će izgubiti dio prihoda, a koje ne mogu smanjivati troškove bez otpuštanja radnika i smanjenja gospodarske aktivnosti", kaže Jambrović.

Napominje kako je kod kredita za likvidnost ključno da budu dostupni i tvrtkama koje imaju problema. "Mi radimo s mnogo malih i mikro gospodarskih subjekata koji su radili s inozemstvom i sada imaju probleme s likvidnošću, a prema postojećim kriterijima banke bi ih glatko odbile prilikom traženja kredita za obrtna sredstva. Uzmemo li mi takve kredite i za njih, preuzimamo i nemali rizik, a naše su marže ipak osjetno manje nego u financijskom sektoru", upozorava direktor Iverpana.

I dalje ostaje pitanje, napominje, zbog čega gospodarstvo plaća struju skuplje nego kućanstvo, a izjednačavanje cijene pomoglo bi proizvođačima, odnosno prerađivačima, pa makar ta nivelacija bila privremena.

Ukazuje također da sirovina kojom se koriste u većoj mjeri dolazi iz inozemstva.

"Trenutačna obustava prometnih tokova zbog blokada granica te obaveznih karantena za vozače golem je problem koji ovime nije riješen, a slično je i za izvoznike. Zalihe su nam dostatne za mjesec i pol, dva, ovisno o potražnji koja će biti na tržištu. No, već sada treba promisliti i o mogućnostima, odnosno ograničenjima koja opterećuju transportni sektor, a posredno i nas kao prerađivače. Cijene prijevoza su također nešto što bi se možda trebalo subvencionirati ili limitirati jer izravno utječu i na cijenu proizvoda", upozorava Jambrović.

Stjepan Vojinić, član Uprave Bjelina koji proizvodi višeslojne parkete, pelete i brikete, a u Ogulinu, Otoku i Bjelovaru zapošljava 769 radnika, najavljene državne mjere smatra "racionalnima, pravima i konkretnima". Pogotovo se to odnosi na onaj dio pomoći oko plaćanja radnika kako ih ne bi morali otpuštati, a kaže da je preko strukovnih udruga i sam sudjelovao u osmišljavanju mjera. "Ugroženi jesmo, ali nadamo se da će se stvari uspjeti tim mjerama normalizirati u dogledno vrijeme. Ovaj tjedan imamo pad prihoda od 60 posto", kaže Vojinić.

Zasad u pogonima rade normalno, proizvode zalihe, ali čekaju kakve će biti upute Kriznog stožera pa planove donose od tjedna do tjedna. Isporuka je otežana, kaže, ali nada se da će ovaj tjedan uspjeti isporučiti robu s obzirom na to da je donesena mjera koja prijevoznicima u samoizolaciji omogućava model nastavka rada. Javljaju im se, dodaje, i prijevoznici iz Poljske.

"Ovisimo o cijeloj Europi. Izgubili smo tržište u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji jer tamo ljudi ne rade, a ako se slične mjere prošire, neće uopće biti isporuka i pad prihoda bit će nam i 100 posto", upozorava Vojinić. Pitanje je i što će biti s europskim mjerama prema trećim zemljama. Što se tiče likvidnosti, kaže da imaju unutarnje rezerve kojima mogu izdržati do 60 dana, a kreditno nisu izloženi.