Istina o Hangaru 18

Vlasnik 'čuda iz Koprivnice' prvi put govori zašto njegova tvrtka duguje 190 milijuna kuna

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

9.2.2020. u 12:22

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

9.2.2020. u 12:22

Koprivnica, 050220.
Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / CROPIX

Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18

Kao neke od kuća na putu prema Koprivnici, izgledao je modus operandi Marija Kralja, vlasnika koprivničke tvrtke Hangar 18.

S fasadom samo na prednjem dijelu, onom koji gleda na cestu, a ostatak, zapušten, neizgrađen, gola cigla. Naoko ušminkana, a iznutra izjedena dugovima bila je i Kraljeva tvrtka kada je prije ljeta važila za čudo iz Koprivnice, poduzetničku ideju koja je u 15-ak godina od garaže došla do biznisa s godišnjim prihodima od 150 milijuna kuna. To stoji. Međutim, kada su banke u srpnju obznanile “Kralj je gol”, doznalo se da poduzetnik bankama i dobavljačima duguje 190 milijuna kuna. Fasada je pala.

Jedinog domaćeg proizvođača pametnih telefona kontaktirali smo više puta tražeći intervju. Prvi put kada je Trgovački sud u Bjelovaru potvrdio da Zagrebačkoj banci duguje 57 milijuna kuna, Addiku 48 milijuna, KentBanku 19 milijuna, PBZ-u 10 milijuna, Sberbanku 14 milijuna, Raiffeisen banci 12,7 milijuna, HPB-u 15 milijuna. Oko 170 milijuna kuna samo bankama. Pristao je da dođemo u Koprivnicu, ali onda to jutro otkazao. Dobio je temperaturu i zatražio da pitanja pošaljemo mailom.

Drugi put kada je izašla vijest da je jedan poduzetnik iz Koprivnice kazneno prijavljen zbog sumnje da je banku prevario za 7,5 milijuna kuna namještanjem poslovnih knjiga. Iako policija nije objavila identitet poduzetnika, lokalni su portali pisali da je to bio Mario Kralj. Dodao je jednu nulu na svoja potraživanja i tako naveo banku da mu izda novi kredit, pisali su. Ovaj put on je inzistirao na tome da dođemo, govoreći da “netko napokon mora ispričati što je istina, što se zaista događa”.

Koprivnica, 050220.
Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / CROPIX

Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18

 

Dva puta na hitnoj zbog stresa

Dočekao nas je u modernoj upravnoj zgradi Hangara 18, nedaleko centra Koprivnice. Na prvu, dojam je kao da tvrtka nema problema. Prostor je prepun gaming opreme, fotelja, mobitela i televizora marke Noa, na kojima se vrte atraktivne reklame njegovih proizvoda. Kralj sjedi u uredu na katu za staklenim stolom. Iznad njega uokvirena priznanja i globalne nagrade udruženja EISA za “best buy” mobitel u B kategoriji. Svako malo ih u razgovoru spomene i upire prstom govoreći “vidiš, to nitko ne zna”. Vidno snužden, staklenih očiju, ali kurtoaznog smiješka, na sve optužbe položene ispred njega odmahuje glavom.

- Nismo dodali nulu na potraživanja. Ljudi vjerojatno pokušavaju naći objašnjenje zašto je ovako dobra priča propala. Tvrtka, to je moj život, moja beba, završio sam na hitnoj dva puta od trenutka blokade, kolika je to bila razina stresa. Ljudi koji nisu upućeni odmah će reći “oni moraju muljati, mobiteli su im loši”. Zato sam vas i zvao. Međutim, ja sam realan. Moguće je da je neka banka napravila prijavu protiv mene. Kad je policija objavila da je podignuta prijava zbog 7,5 milijuna kuna, ja nisam znao radi li se o meni ili ne. Taj novinar je, znači, dobio informaciju prije mene. Kako je došao do toga? - pita se Kralj.

Znači ipak je riječ o vama, pitamo.

- Policija nije otkrila identitet, o tome se radi. Ja ne znam, nitko me nije zvao. Ako je to tako, bit će kako bude, to je onda stvar policije, suda. Banka mora, ako je izgubila neki novac, nešto poduzeti, i ja to razumijem. Šteta je jedino jer ruši našu želju da taj novac vratimo - odgovara.

Ispred njega na stolu svako malo zazvoni mobitel. Pristojno odbija pozive. Nije fejker. Ima mobitel Noa F10, novi Hangarov flagship koji još uvijek nije u prodaji, a u dućane bi trebao doći sredinom travnja, za cijenu od oko 1500 kuna. Uvjeren je kako će tvrtku baš taj mobitel izvući iz krize. Vidno se oraspoložio kada smo pitali za specifikacije - MediaTekov P70 procesor, 6 GB RAM-a, 128 GB memorije, 108-megapikselna kamera.

- Jedina smo tvrtka u regiji koja ima ugovor s tajvanskim MediaTekom i Googleom, zamislite to. Do prije tri godine nismo se mogli nadati da ćemo uopće ući u njihov lobi. Sve je to zahvaljujući velikom radu. Ljudi koji nas znaju, iz regije, iz Kine, znaju koliko radimo. Imamo veliku podrušku kineske vlade pa smo od kineskih dobavljača dobili 7 milijuna dolara odgode. Znači, nije da samo sjedimo tu i trošimo novac od banke - ističe.

Koprivnica, 050220.
Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / CROPIX

Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18

 

Godišnje, kaže, bez obzira na poslovne turbulencije, prodaju oko 60.000 komada mobitela Noa, a kada se zbroje još i televizori i pametna oprema za dom (pametno zvono koje također proizvode), dođe to na 100.000. Imaju 3000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i regiji, većinom trgovačke lance. Tu ne računa vlastitu maloprodaju, 13 trgovina Megastorea koje je počeo otvarati 2015. Priznaje da ih je otvaranje tih maloprodajnih dućana povuklo unazad i generiralo troškove koje sada mora srezati. Do kraja ove godine planira zatvoriti barem šest trgovina koje nisu profitabilne, to znači i da će 10 do 15 zaposlenika ostati bez posla. Trenutno ih ima 50-ak.

Brojke se promijenile

Ipak, uzimajući u obzir prodaju, a i činjenicu da je poslovanje Hangara 18 u posljednjih pet godina raslo prosječnom godišnjom stopom od 20 do 50 posto, da su dogurali do priznanja Deloittea za najbrže rastuću tvrtku srednje Europe dvije godine zaredom, okitili se Zlatnom kunom i ugovorom s Hrvatskom nogometnom reprezentacijom, kako je onda odjednom došlo do problema?

- Prebrzo smo rasli. To je bilo neodrživo. Kada u nešto uđeš sto posto, a onda se to odjednom sruši, teško je to samom sebi objasniti. Problem financiranja mi je u to vrijeme djelovao minorno, jer sam bio fokusiran na otvaranje novih prodajnih kanala. Imali smo u jednom trenutku potpisane ugovore za 16 zemalja, u Europi, Rusiji i ex-Yu. Međutim, brojke su se promijenile, to nisu bile više tri banke kojima smo dugovali, bilo je više od deset banaka, to nisu tisuće, to su bili milijuni - priznaje.

Teško je povjerovati da je moguće previdjeti takva zaduženja. Još teže razlučiti je li Kralj financijski “mastermind” ili jednostavno tech-geek koji je prebrzo dobio veliki novac. Dugove prema bankama koje smo naveli, Kralj ne odbacuje, ali kaže da njegova imovina vrijedi više. Krajem srpnja lani stanje je, prema dostupnim poslovnim podacima, bilo ovakvo: Tri zgrade vrijednosti sedam milijuna kuna, vozila i oprema od 30 milijuna, ulaganja od 21 milijun te potraživanja teška 50-ak milijuna. Sve zajedno stotinjak milijuna kuna, a uz to, napominje, idu i zalihe vrijednosti oko 110 milijuna kuna.

Koprivnica, 050220.
Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18. Na fotografiji: proizvodnja u tvornici Hangar18.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / CROPIX

Proizvodnja u tvornici Hangar 18

 

Proveo nas je i kroz skladišta na drugom kraju Koprivnice. Ono od 700 četvornih metara, gdje se ujedno nalazi i servis, u njegovom je vlasništvu, a drugo, malo dalje niz cestu, od 2000 četvornih metara je u sklopu Peveca. Tamo se nalazi proizvodna linija na kojoj sklapaju televizore. Asortiman televizora nova je niša u kojoj se probijaju kako cijelo poslovanje ne bi temeljili na mobitelima. Htjeli smo i to pogledati, ali je kazao da je trenutno prazno jer je posljednja pošiljka  upravo zapakirana i poslana prema dućanima. Osim potraživanja banaka, tu je i 150 domaćih i stranih tvrtki koje imaju svoja potraživanja, od 500 kuna do nekoliko milijuna kuna. Predvodi ih Hrvatski Telekom, kojem Hangar duguje 5,5 milijuna kuna. Na pitanje za što su točno dužni HT-u, Kralj će reći kako se ne može točno sjetiti.

- Gledajte, priznajem da sam pogriješio, dužan sam, kriv sam, kako se ono kaže, posipam se pepelom. Ako smo nekog oštetili, to nije bila namjera. Netko me trebao lupiti po glavi. Reći mi “hajdemo razgovarati s bankama, najaviti moguće probleme u industriji i našem poslovanju”, možda jedan sposoban direktor financija. Imao sam tada osnove po kojima sam mislio da ćemo uspjeti sve izvući. Bili smo u finalnim razgovorima s investitorima, kupci su uzimali velike narudžbe, a višemilijunski EU projekti finalizirani - napominje. O kojem je investitoru riječ, Kralj neće reći. Prema njegovoj računici, da bi lakše nastavili poslovati i vratili dugove, treba mu investicija od najmanje pet milijuna eura, a trenutačno su u pregovorima s nekoliko stranih investitora. Koliko bi se udjela u tvrtki za to morao odreći, nije mu važno. Predao bi i više od polovice ako bi to značilo da će investitor nastaviti tamo gdje je on stao, tvrdi. Ljetos se kao potencijalni investitor neslužbeno spominjala njemačka konzultantsko-investicijska tvrtka Spitzberg, kao i domaći trgovački lanac Pevec, kojemu je Hangar 18 jedan od dobavljača. Pevec im je ujedno i najveći domaći kupac, a iznajmili su im i halu, skladište od 2000 četvornih metara u Koprivnici. - Nemam komentara na to. Saznat ćete tko je investitor jednom kada investiraju - odgovara jasno.

Ovršni postupak

Nekoliko puta tijekom razgovora napomenuo je da nije imao izbora, kako bi odavno propao da nije preuzeo rizik i sa svojim mobitelima ušao u viši cjenovni rang te se napokon riješio imidža jeftinog mobitela koji se “dijeli uz UHU ljepilo za kunu”. Banke, žali se, nisu prepoznale tip financiranja kakav su oni trebali. Rate kredita, koje su se mjesečno penjale i na 10 milijuna kuna, podmirivali su iz te prodaje. Dovoljno je bilo da jedan distributer otkaže narudžbu da se sve uruši. To se, tvrdi, i dogodilo. Jedan strani telekom naručio je 70.000 komada mobitela, a onda odustao od narudžbe u zadnji čas. Roba vrijedna barem 50 milijuna kuna ostala je u skladištu. Kumovalo je to na kraju blokadi krajem srpnja 2019., kada je sumnjičava Kent banka prva pokrenula ovršni postupak. Inače, dugovanje koje su imali u Kentu bilo je oko 19 milijuna kuna, upola manje od onoga što su dugovali Zagrebačkoj banci. Na pitanje zašto se baš Kent banka, nakon izdašnog financiranja, odlučila na takav potez, Kralj kaže kako “ne želi u to puno ulaziti”.

Koprivnica, 050220.
Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18.
Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Željko Hajdinjak / CROPIX

Mario Kralj, vlasnik posrnulog Hangara 18

 

- Pokrenuli su ovršni postupak jer smo zakasnili s plaćanjem rate kredita od 1,8 milijuna kuna. Sada, kada znaju priču, pitanje je bi li postupili isto. Mi se ne ljutimo. Mislim da je najgore prošlo. U dva mjeseca blokade uspjeli smo platiti transport robe iz Kine, struju, vodu, gorivo, plaće i sve troškove. Ako smo to uspjeli, a i zadržali kupce i brend, onda mislim da ćemo opstati, samo je pitanje hoće li nas neka od banaka rušiti - govori.

Pred njim je, naime, zahtjevan zadatak da u pola godine osmisli plan vraćanja dugova koji mora podržati preko 50 posto vjerovnika, a koji predstavljaju 67 posto ukupnog iznosa dugovanja. Jasno je da će glas banaka tu imati najveću težinu. Nada se da banke neće srušiti njegov plan, već da će pristati vodeći se onom “bolje da nam vrati 30 ili 50 posto dugovanja, nego ništa”.

- Puno ljudi mi je reklo, zašto se upuštam u to. Jesam li svjestan da ću sve što dalje radim, raditi isključivo za banke. No ja vjerujem da još uvijek tu ima mnogo potencijala. Tu sam, nisam nigdje pobjegao. Neke su se banke, koliko znam, raspitivale imam li ja bosansko državljanstvo - napominje kroz smijeh.

Imate li?, pitamo.

- Nemam! Pa ne možeš pobjeći sam od sebe - zaključi.