Ustavni sud odbacio je zahtjev Atlantic Grupe za ukidanjem odredbi Zakona o reviziji kojima se velikim kompanijama nalaže obveza provođenja dviju, međusobno neovisnih revizija godišnjeg poslovanja.
Obveza dvostruke revizije unesena je u taj zakon 2017. nakon i pod očitim utjecajem financijskog sloma Agrokora, koji je stvarno stanje svojih financija godinama prikrivao angažiranjem jedne te iste revizorske kuće.
Pokušaj
Atlantic Grupa, prema informacijama koje smo prikupili od izvora dobro upućenih u pokušaj da se ospori ustavnost dijela Zakona o reviziji, smatra da je nametanje obveze dvostruke revizije u suprotnosti s više ustavnih vrednota kao što su jednakost pred zakonom, pravo vlasništva i poduzetničke slobode. No, osporavajući taj članak Zakona o reviziji, Atlantic Grupa pokušala je dokazati da se u samom članku radi o diskriminaciji nje i ostalih poduzetnika koji su obuhvaćeni spornim zakonskim odredbama.
Naime, kako navode naši izvori, Zakon o reviziji propisao je u spornom članku obvezu svim kompanijama s više od pet tisuća zaposlenih ili aktivom većom od pet milijardi kuna, odnosno ako zadovoljavaju oba ta uvjeta, da naruče dvije ili više međusobnih neovisnih revizija poslovanja. No, u dijelu spornog članka od te obveze izuzimaju se hrvatske kompanije čije je matično društvo u inozemstvu ako hrvatske podružnice u njegovoj ukupnoj aktivi sudjeluju s manje od 50 posto.
- Zakonodavac čak nije unio ni odredbu da su tvrtke s više od pet tisuća zaposlenih ili aktivom većom od pet milijardi kuna kojima je matično društvo, primjerice, u Njemačkoj obvezne pribaviti dokaz da je matica provela dvostruku reviziju. Time je nesumnjivo povrijeđeno ustavno i zakonsko načelo jednakog postupanja prema usporedivim subjektima - komentiraju naši izvori.
Iz opisa tvrtki izuzetih od ugovaranja dvostruke revizije, kao i iz sadržaja odbačaja Ustavnog suda, jasno je da su u privilegirani položaj stavljene banke i osiguravajuća društva čija je aktiva veća od pet milijardi kuna, ali im je matično društvo izvan Hrvatske pa, prema slovu zakona, ne moraju naručivati dvije revizije.
Poseban interes
Ustavni sud pošao je u odbacivanju ustavne tužbe Atlantic Grupe od pripadajućih uredbi i direktiva Europske unije, kojima se vladama članica EU otvara mogućnost dodatnog ojačavanja provjere financijskih izvještaja tvrtki od javnog interesa u koje se mogu ubrojiti i privatne kompanije. Kao neposredan povod za takve propise Unije, podsjeća Ustavni sud, uzima se svjetska financijska i gospodarska kriza iz 2008.
Osvrnuvši se na prigovor Atlantic Grupe da su obveznici dvostruke revizije diskriminirani u odnosu na velike tvrtke čije je matično društvo u inozemstvu, Ustavni sud zauzeo je stajalište da tvrtke izuzete od te obveze nisu prepoznate kao subjekti od povećanog interesa za Republiku Hrvatsku jer su, navodi se u rješenju, njihova matična društva kao društva sa sjedištem u drugoj državi predmet nadzora u tim državama.
- Žao nam je što Ustavni sud nije prepoznao da Zakon o reviziji diskriminira trgovačka društva u segmentu nametanja obveze ugovaranja revizije za najveće kompanije s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva. Tako će npr. Atlantic Grupa i Podravka sljedeće godine imati dva revizora, a istovremeno Ina i TH-T, zbog toga što su djelomično u stranom vlasništvu i u aktivi matičnog društva sudjeluju s manje od 50 posto, neće morati imati dva revizora - komentar je Atlantic Grupe.
Iako nije izrijekom spomenuo da Zakon o reviziji u dijelu koji se tiče naručivanja dvostruke revizije pravi razliku između banaka i osiguravajućih društva s jedne strane i kompanija poput Atlantica s druge, Ustavni sud upozorava na to da su banke i osiguravajuća društva pod dodatnim nadzorom Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. U konačnici, Ustavni sud utvrdio je da sporni dijelovi Zakona o reviziji nisu u nesuglasju s ustavnim vrednotama te je odbacio i prijedlog Atlantic Grupe da se barem privremeno stave izvan snage odredbe o ugovaranju dvostruke revizije.
Dodatni trošak
Atlantic Grupa je u svojoj ustavnoj tužbi navela da joj ugovaranje dviju međusobno neovisnih revizija poslovanja predstavlja i dodatni financijski trošak, čime ju se također stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale tvrtke usporedivih pokazatelja o poslovanju.
Kada se spomenuti uvjeti za nametanje obveze naručivanja dvostruke godišnje revizije poslovanja primijene na prošlogodišnje podatke o prihodima domaćih tvrtki, dolazi se do podatka da je, uz Atlantic, još najmanje devet kompanija obveznik spomenute odredbe po osnovi aktive: riječ je o Ini, Fortenova grupi, HEP-u, Prvom plinarskom društvu, Adris Grupi, Hrvatskom Telekomu, Petrolu, Croduxu i Lidlu. A još pet, redom javnih poduzeća u obvezi je dvostruke revizije zbog više od 5000 zaposlenih. No, moguće je da dio hrvatskih kompanija koje su po aktivi i broju zaposlenih blizu traženih uvjeta ulaze u obvezu naručivanja dvostruke revizije kada im se pribroje ovisne tvrtke.