.jpg)
Kriza u Uljaniku već je u 2017. 'potopila' istarsko gospodarstvo. Potvrdu toga dali su novi podaci Fine o poslovanju istarskih poduzetnika u toj godini, prema kojima je konsolidirani financijski rezultat istarskoga gospodarstva u 2017. godini bio negativan, i to u iznosu od gotovo 310 milijuna kuna!
Ukupni prihodi tvrtki u Istarskoj županiji, njih 10.222, u 2017. godini su iznosili gotovo 33,9 milijardi kuna, što je 11,6 posto više nego godinu ranije. No, još veći rast, 17,5 posto, u tom su razdoblju zabilježili rashodi istarskih tvrtki, koji su 2017. godine dosegli također gotovo 33,9 milijardi kuna.
S plusom je u 2017. poslovalo 6.132 tvrtki iz Istre, a njihova je ukupna dobit iznosila oko 2,27 milijardi kuna, što je gotovo jednako kao i godinu ranije. No, s minusom je poslovalo preostalih 40 posto istarskih tvrtki, njih 4.090, koje su ostvarile ukupan gubitak u iznosu od gotovo 2,58 milijardi kuna, što je 145,4 posto više nego u 2016. godini. Kada se podvuče crta, proizlazi da je krajnji financijski rezultat istarskih poduzetnika u 2017. godini bio negativan, i to u iznosu od oko 309,7 milijardi kuna, izračunali su u Fini.
Uljanik izvor problema
Gledano po gradovima, najgore je prošla Pula: gubitak pulskih tvrtki u 2017. godini iznosio je više od 1,6 milijardi kuna, što najveći istarski grad po Fininoj uspješnosti poslovanja poduzeća po gradovima i općinama svrstava na posljednje, 41. mjesto u Istarskoj županiji. S druge strane, po uspješnosti poslovanja tvrtki među istarskim gradovima i općinama prednjače Poreč, Umag i Rovinj, pokazuju podaci Fine.
- Takvi rezultati istarskoga gospodarstva u 2017. godini posljedica su stanja u Uljaniku. Uljanik je najveći problem istarskoga gospodarstva i taj problem treba što prije riješiti - ocijenio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Dodao je kako u Istri ima vrlo dobrih i uspješnih tvrtki, no Uljanik je postao uteg koji ukupnu gospodarsku sliku županije vuče prema dnu. Podataka za 2018. godinu još nema, no može se pretpostaviti da bi, s obzirom na eskalaciju krize u pulskom škveru, oni mogli biti još slabiji nego u 2017. godini.
- U Istri bi trebalo poraditi na privlačenju stranih ulaganja ne samo u turizam, nego i u prerađivačku industriju. Tu šansu Istra dosad nije dovoljno iskoristila. Sad je pravi trenutak da se jedinice lokalne samouprave jače aktiviraju na izgradnji industrijskih i poduzetničkih zona, u koje bi privukle ulagače - ističe Novotny.
Zapošljavali više od 50.000 radnika
Podaci Fine pokazuju i da je 10.222 istarskih tvrtki 2017. godine zapošljavalo 50.667 radnika, a njihova je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5.546 kuna, što je 3,8 posto više nego godinu ranije. Najviše tvrtki, 2.689, kao i najviše zaposlenih, 14.662, što čini oko 29 posto ukupnog broja zaposlenih u istarskim tvrtkama, bilo je u Puli. Najveći istarski grad po oba kriterija drži prvo mjesto među gradovima i općinama u Istarskoj županiji, te jedno od vodećih u Hrvatskoj.
Ipak, u Istri je posebno primjetan trend seljenja poslovanja iz industrije u turizam, trgovinu i ostale uslužne djelatnosti. Također, podaci Fine pokazuju i da je izraženo jačanje poslovanja u manjim gradovima i općinama - od već spomenutih Rovinja, Poreča i Umaga, preko Pazina i Labina, pa do Fažane i Medulina.
Unatoč svemu, istarsko gospodarstvo ostaje izvozno orijentirano. Tako je ukupna vrijednost robnoga izvoza istarskih tvrtki u 2017., prema Fininim podacima, iznosila više od 11,2 milijarde kuna, što je 19,1 posto više nego godinu ranije, dok je ukupna vrijednost uvoza u istom razdoblju porasla čak 31 posto, dosegavši gotovo 5,8 milijardi kuna. U slučaju Istarske županije, dakle, izvoz je u 2017. premašivao uvoz za više od 5,4 milijarde kuna. Ovdje, međutim, valja upozoriti da se radi o godini u kojoj je kriza u Uljaniku tek počela, odnosno u kojoj ona još nije eskalirala, pa je veliko pitanje kakvi su bili rezultati u prošloj godini.