Istraživanja i eksploatacija

U zadnjih 20 godina Ina je iz sjevernog Jadrana izvukla 21 milijardu kubika plina

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.10.2019. u 16:02

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.10.2019. u 16:02

Pula, 210713.
Istrazivacka i busacka platforma Labin trenutno istrazuje nalaziste plina u sjevernom Jadranu 30 milja od Pule. Godisnja proizvodnja ovog polja iznosi 1,2 milijarde kubnih metara plina. Plin se na ovom lokaciji crpi od 1999. godine.
Ina i ENI (bivsi AGIP) do sada su ulozili oko milijardu dolara. Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / Hanza Media

Nalazište plina u sjevernom Jadranu

Na platformi Ivana A udaljenoj 36 kilometara od najbližeg kopna, INA je u srijedu obilježila 20. obljetnicu kontinuirane proizvodnje prirodnog plina u Jadranu tijekom kojih je iz sjevernog Jadrana eksploatirano više od 21 milijarde kubnih metara plina.

„U zadnjih 20 godina iz sjevernog Jadrana eksploatirano je više od 21 milijarde kubnih metara plina na 18 platformi. Te brojke poticaj su za daljnje iskorake u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Hrvatskoj, ponajprije na sjevernom Jadranu koji nudi potencijal koji ćemo, vjerujem, znati iskoristiti“, izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Dodao je da se se istraživanja i eksploatacija ugljikovodika provode sukladno najvišim sigurnosnim i standardima zaštite okoliša.

Ćorić je u društvu predsjednika Uprave INA-e Sándora Fasimona te predsjednika Agencije za ugljikovodike Marijana Krpana, posjetio platformu Ivana A.

Izaslanstvo se na platformi upoznalo s proizvodnim procesima te je naglašen doprinos jadranskih plinskih polja neovisnosti hrvatskog energetskog sustava.

"Ovakvi uspješni projekti svjedoče o važnosti strateškog i odgovornog upravljanja resursima, u cilju razvoja gospodarstva i povećanja udjela domaće proizvodnje", rekao je ministar Ćorić.

"Cilj naše djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina je maksimalizirati postojeće potencijale na domaćem terenu, kako na moru tako i na kopnu. To smo ugradili i u razvojne smjernice, jer i za 15 godina želimo biti ponosni na našu kompaniju te ostati pouzdan partner hrvatskog gospodarstva“, rekao je predsjednik Uprave INA-e Sándor Fasimon. 

Predsjednik Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan zaključio je kako je projekt Sjeverni Jadran tehnološki i konceptualno iznimno zahtjevan i njime se Hrvatska uvrstila u krug zemalja koje imaju znanja i tehnologije za odobalnu proizvodnju ugljikovodika.“

Ministar Ćorić je kazao kako se 1999. godine započelo s eksploatacijom na sjevernom Jadranu te kako se s obzirom na količinu može utvrditi kako je to tada bio sjajan potez INA-e

"U slijedećih četiri-pet godina imat ćemo značajnu eksploataciju s ovog područja. Ona ni danas nije malena, govorimo o 1,1 milijunu kubnih metara dnevno odnosno oko 400 milijuna kubnih metara godišnje, što je 15-20 posto domaće potrošnje. Zadnjih nekoliko godina pokrenuli smo nekoliko kampanja za istraživanja eksploatacije ugljikovodika. One su sve na kopnu, ali sjeverni Jadran nudi određeni potencijal i siguran sam da ćemo ga znati iskoristiti u idućem razdoblju", poručio je Ćorić.

Dodao je kako rizik po okolinu u eksploataciji plina minimalan, naročito imajući u vidu udaljenost. Naime, kaže on, osim drugih platformi nema ničega u blizini te stoga treba i dalje istraživati sjeverni Jadran.

Na pitanje što je sa LNG terminalom, Ćorić je odgovorio kako se on gradi te kako ćemo krajem 2020. godine imati prilike svjedočiti početku njegova rada, dodavši kako će LNG moći namiriti potrebe hrvatskog tržišta.

Međutim, naveo je Ćorić, LNG se ne gradi samo da bi zadovoljio hrvatske potrebe za plinom, već je projekt koji pomaže diversifikaciji dobavnih pravaca za Europu. 

"Istraživanje eksploatacije ugljikovodika jedan je od načina smanjenja energetske ovisnosti Hrvatske, a izgradnja alternativne infrastrukture je drugi smjer smanjenja naše energetske ovisnosti", zaključio je Ćorić.