Rast rizika od siromaštva

U Hrvatskoj svakom 19. zaposlenom prijeti siromaštvo, a u EU svakom 10.

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.2.2020. u 13:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.2.2020. u 13:43

Split, 211210.
Prosjak.
Novinar Slobodne Dalmacije Ivica Markovic-Pahi obukao se u garderobi narodnog kazalista u prosjaka te je prosio po gradu da provjeri koliko su gradjani darezljivi u ovo blagdansko vrijeme.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klaric / CROPIX

Ilustracija

Svaki 19. zaposleni Hrvat suočava se s rizikom od pada u siromaštvo, pokazuju novi podaci eurostatističara.

Iako se ne radi o malim brojkama ljudi u Hrvatskoj koji rade, a kojima svejedno prijeti siromaštvo, Hrvatska se po tom pokazatelju dobro plasirala na ljestvici EU. Naime, sa stopom zaposlenih kojima prijeti siromaštvo od 5,2 posto u 2018. godini, bili smo među najbolje plasiranim članicama Unije, s obzirom da manji rizik od pada u siromaštvo u EU imaju samo zaposleni u Irskoj, Češkoj i Finskoj, u kojoj siromaštvo prijeti tek svakom 33. zaposlenom, odnosno realna je prijetnja za samo 3,1 posto ljudi koji imaju posao. Uz to, istu stopu rizika od pada u siromaštvo kao Hrvatska ima, prema podacima Eurostata, i Belgija.

Podaci Eurostata pokazuju i da nešto veći rizik od pada u siromaštvo imaju zaposleni u Sloveniji, u kojoj je siromaštvo realna prijetnja za šest posto zaposlenih. Prosjek na razini EU je 9,5 posto, što znači da gotovo svakom 10. zaposlenom u EU prijeti siromaštvo. Najveću opasnost od pada u siromaštvo imaju Rumunji: čak 15,3 posto zaposlenih u Rumunjskoj suočava se prijetnjom siromaštva.

Među kandidatima za članstvo u EU za koje je Eurostat objavio podatke, najveći rizik od pada u siromaštvo imaju zaposleni u Srbiji, u kojoj svakom 10. zaposlenom siromaštvo predstavlja realnu prijetnju. To je gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj te na razini prosjeka EU. U Sjevernoj Makedoniji siromaštvo predstavlja prijetnju za 8,8 posto zaposlenih, pokazuju podaci eurostatističara.

Analiza Eurostata pokazuje da se s većom prijetnjom od pada u siromaštvo suočavaju zaposleni muškarci, nego zaposlene žene, i to kako u Hrvatskoj, tako i u EU u cjelini. Siromaštvo je veća prijetnja za zaposlene na određeno vrijeme ili na neki sličan, 'manje čvrst' oblik rada, nego za one s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme, zaključuju u Eurostatu. Dodaju i kako rizik od pada u siromaštvu u EU raste, pa je tako siromaštvo 2008. bilo realna prijetnja za 8,6 posto zaposlenih u Uniji, a 2018. godine za 9,5 posto.