Intervju

'U Hrvatskoj je 60 posto plaćanja još u gotovini, želimo to promijeniti'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

16.12.2019. u 14:31

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

16.12.2019. u 14:31

Zagreb, 281119.
Antony Cahill, europski direktor tvrtke Visa, fotografiran u hrvatskom sjedistu.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Antony Cahill, direktor Vise za Europu

Otkazivanjem licenciranja unutar Europske unije American Express povukao se i s hrvatskog tržišta, a korisnici te kartice u zamjenu su dobili novu.

Riječ je o kartici Premium Visa, a izdavatelj PBZ Card odlučio se za suradnju s Visom, jednom od najvećih globalnih kartičarskih kuća, i u svojoj ponudi sada ima 12 kartica Premium Visa. U obilasku Visinih podružnica, Antony Cahill, direktor Vise za Europu sa sjedištem u Londonu, posjetio je i podružnicu u Zagrebu. Tom prigodom podrobnije je objasnio trendove u kartičnom poslovanju na globalnoj razini, ali i očekivanja na hrvatskom tržištu.

S aspekta korisnika kartice, što njima znači činjenica da imaju karticu Visa umjesto kartice American Express? Ima li tu neke razlike?

- Kad govorimo o Visa kartici, govorimo o mreži od 200 zemalja, povezivanju 3,4 milijardi vlasnika kartica sa 54 milijuna prodajnih mjesta u svijetu i u partnerstvu sa 15 tisuća financijskih institucija. To je vrlo važno, posebno za ljude koji putuju u inozemstvo i znaju da mogu iskoristiti mogućnost plaćanja karticom bilo gdje u svijetu. Drugo, naš brend plaćanja je najprepoznatljiviji, dijelom zbog široke palete proizvoda, ali i stalnih investicija u proizvode i usluge. U optjecaju je 3,5 milijardi Visa kartica u svijetu i taj broj podrazumijeva ulaganja, u smislu neprestanih poboljšanja usluga. Korisnici su sve više fokusirani na cyber-sigurnost i moramo jamčiti sigurnu provedbu transakcija. Svake godine ulažemo stotine milijuna dolara kako bi klijenti imali najbolje moguće iskustvo plaćanja - bilo kroz tokenizaciju, mobilne telefone, online kupnju ili koristeći “plastičnu” karticu koja je još uvijek uvriježen način plaćanja. Angažirali smo više od sedam tisuća ljudi koji rade u području cyber-sigurnosti i kontinuirano ulažemo u tehnologiju, znanje i vještine. Potrošači koji se koriste Visa karticom mogu sa sigurnošću reći da iza njih stoji najveća svjetska kartičarska kuća, najšire prihvaćeni brend plaćanja i kompanija koja investira stotine milijuna dolara u sigurnost i inovacije.

Postoje li neke specifičnosti na lokalnoj razini?

- Ono što je sigurno, svim novim, ali i starim korisnicima možemo pružiti tehnološki napredna rješenja, kao što je beskontaktno plaćanje ili tokenizirano plaćanje putem mobilnih uređaja.

Danas je to već popularno i sve kartičarske kuće nude mogućnost beskontaktnog plaćanja?

- Koliko mi je poznato, beskontaktno plaćanje nije bilo dostupno određenom dijelu klijenata, no suradnjom PBZ-a i Vise i oni su dobili Visa kartice kojima im je omogućeno beskontaktno plaćanje. Također, korisnicima PBZ Visa debitnih kartica već je omogućeno korištenje usluga Google Pay i Apple Pay. U svakom slučaju, za imatelje kartica postoji veliki broj benefita, na lokalnoj i globalnoj razini, uključujući razne pogodnosti i popuste vezane uz velike sportske manifestacije poput Olimpijskih igara i Svjetskog nogometnog prvenstva.

Proteklih nekoliko godina europske vlasti su fokusirane na smanjivanje iznosa međubankarskih naknada koje naplaćuju kartičarske kuće. Što je po tom pitanju do sada i učinjeno?

- Međubankarske naknade već su dulje vrijeme na dnevnom redu EU. Naknade, naravno u razumnom iznosu, moraju sadržavati iznos za digitalizaciju, kontaktne centre koji jamče da korisnici kartica imaju sve potrebne inovacije i druge osnovne stvari koje su im potrebne. Visa surađuje s europskim vlastima i naš je cilj osigurati balansiran ekosustav, da je naknada primjerena i da svi u sustavu - izdavatelji, trgovci i financijske institucije - mogu nastaviti investirati u razvoj.

Naknade ne utječu na vaše prihode i profit?

- Međubankarske (interchange) naknade Visa ne zadržava za sebe.

Brojke pokazuju da je Visa proteklih godina značajno poboljšala financijske rezultate. Čemu se to može zahvaliti?

- Visa snažno raste prije svega jer živimo u ovom divnom svijetu digitalizacije plaćanja. Pogledate li samo lokalno tržište, u Hrvatskoj je gotovo 60 posto plaćanja još i sad u gotovini i ono čini veliki dio ekonomije. Sve veći broj ljudi u svijetu vidi prednost korištenja kartica prilikom plaćanja, a kartice u cijelom svijetu sve više potiskuju gotovinu. Surađujemo s trgovcima kako bismo osigurali jednostavno i vrhunsko iskustvo plaćanja za svoje potrošače u trgovinama ili one koji kupuju putem online trgovina. Sve više trgovaca razmišlja o uvođenju novih kanala i načina prodaje. Na Visi je da osigura jednostavan i brz način plaćanja. Ako uđete u banku i želite uzeti karticu, želimo osigurati najjednostavniji proces izdavanja kartice. Danas je dostupno i brzo izdavanje kartice i možete aplicirati za kreditnu karticu putem mobilnih usluga. Ona će biti odmah odobrena i kartica je odmah dostupna na mobitelu i možete odmah kupovati putem interneta ili u trgovini. Korisnici Visa kartica znaju da su zaštićeni od prevare, i to je osobito važno. Razlog zbog kojeg Visa raste jest širenje mreže korisnika, a ona raste zato što potrošači i poslovni subjekti žele koristiti Visinu karticu.

Koliki je vaš tržišni udjel u Hrvatskoj?

- Raste i sretni smo zbog toga. Bitno je da se smanjuje upotreba gotovine i povećava korištenje kartica. Prema dostupnim podacima, kartično plaćanje u maloprodaji u Hrvatskoj je prije godinu dana iznosilo 37 posto, a ove je godine doseglo 42 posto.

U kojoj se mjeri vi osobno koristite gotovinom?

- Od prošle godine, kad sam postao direktor Vise za Regiju Europa, preselio sam se iz Australije u London i uopće se ne koristim gotovinom. Uvijek kod sebe imam uslugu Apple Pay i Visa karticu i, kamo god idem, ne bojim se da će mi ponestati novca ili da ću izgubiti novac. U slučaju gubitka novčanika samo “zamrznem” karticu. Svijet se sve više globalizira, a turizam je važan dio ekonomije, kao i u Hrvatskoj. Studije pokazuju da što su kartice prihvaćenije, turisti više troše jer je plaćanje jednostavnije i praktičnije. Ne moraju se brinuti o tečaju lokalne valute i znaju da im Visa osigurava zaštitu. Znamo da u Hrvatskoj postoji velik broj malih trgovaca koji ne primaju kartice i smatramo da tu postoji golem potencijal za razvoj. Ako trgovce povežemo s turistima, cijela ekonomija će imati koristi. Naša je uloga povezati prodavatelje i kupce.

U tom procesu digitalizacije čini se da sve ne ide tako glatko. Primjena dijela europske Direktive o platnim uslugama je odgođena. Koliko je poznato, sudionici u lancu kartičnog plaćanja nisu bili spremni za nova pravila.

- Europska Direktiva o platnim uslugama nastoji osigurati najbolje moguće iskustvo plaćanja, pri čemu se očekuje da nema zastoja i dodatnih provjera. Ako želite nešto kupiti ili nekom poslati novac, to bi trebalo funkcionirati brzo i jednostavno. Druga je strana tog procesa što želimo da proces plaćanja bude siguran. Autentifikacija plaćanja u suštini želi osigurati određenu ravnotežu između jednostavnosti i brzine te sigurnosti plaćanja. Razlog zbog kojeg je došlo do odgode jest što nisu svi u sustavu, pritom mislim na izdavatelje i prihvatitelje kartica, bili potpuno spremni za sistemske promjene. Uvođenje je odgođeno kako bismo bili sigurni da će nakon uvođenja sustav biti maksimalno siguran, a korisnici kartica i dalje imaju jednostavno iskustvo plaćanja.

Problem je nastao oko dvostruke autorizacije plaćanja?

- Neka plaćanja traže dvostruku autorizaciju. Od banke dobijete i dodatni kod što služi za dodatnu sigurnost. Ali, važno je naglasiti da su plaćanja i danas sigurna i osigurana je zaštita od moguće prevare. Nova regulativa želi još povećati sigurnost, a da plaćanje za korisnike i dalje bude jednostavno i brzo.

U idućih pet do deset godina što možemo očekivati u digitalnom kartičarskom svijetu?

- Svi pokušavaju shvatiti kamo sve to vodi, ali nekoliko stvari možemo izdvojiti. Na prvom je mjestu rast korištenja beskontaktnog plaćanja. Plaćanje uz beskontaktnu tehnologiju ‘’tap and go” dobro je za korisnike jer mogu brže platiti proizvode i usluge, a ujedno je jednostavan i siguran način plaćanja. Stoga će ‘tap and go’ usluga plaćanja nastaviti rasti na svim tržištima u svijetu. Drugo, kad govorimo o tokenizaciji koja zapravo predstavlja digitalni identitet vaše kartice, važne su dvije stvari. Moguće je korištenje aplikacije za plaćanje na uređaju, primjerice Apple Pay i Google Pay, ali postoji niz drugih uređaja koji omogućuju plaćanje. Možete plaćati korištenjem mobitela, ali i putem pametnog sata, narukvice. Kada idem trčati, mogu staviti sat na ruku i ako nakon treninga želim popiti kavu, dovoljan mi je sat pomoću kojeg mogu platiti. Mnoge će se nove stvari tek pojaviti.

Kada je riječ o toj tehnologiji “tap and go”, čini se da je osobito dobro zaživjela u javnom prijevozu?

- Nekoliko stotina gradova u svijetu danas ima otvoreni transportni sustav u kojem putnici samo prislone karticu, uređaj ili koriste aplikaciju i uđu u javno prijevozno sredstvo. Ne moraju imati pojedinačne karte za različite platne sustave, nego samo kartice koje mogu stalno doplaćivati i uvijek imaju uvid kolika je vrijednost na njima. Sasvim sigurno možemo očekivati drastične promjene u javnom prijevozu. Spomenuo bih i očekivani rast e-plaćanja. Kada govorimo o tokenizaciji u mobilnom plaćanju, prilikom kupovine danas obično dobijete papirni račun koji se, uz ostalo, ne može reciklirati i brzo blijedi. Međutim, danas je popularno pohraniti račune koji se spremaju u posebni folder u uređaju i uključuju detalje o tome što ste i gdje kupili. Također, kako se ekonomija pomiče od fizičkih dobara prema uslugama, velik potencijal rasta donosi uspostava mreže 5G. Primjerice, preuzimanje filmova dosad je trajalo pet do 10 minuta, a s tehnologijom 5G za to će biti potrebno nekoliko sekundi, što znači i golemi rast potrošnje. Imat ćemo i sve veći broj pametnih gradova. S Visina aspekta to znači desetke i stotine milijuna korisnika novih kartica, s različitim vrstama plaćanja između različitih uređaja. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se sve to razvijati.

Digitalizacija ekonomije, u svakom slučaju, podrazumijeva, veću potrošnju putem digitalnih kanala i sve će se manje koristiti gotovinsko plaćanje.

Državne vlade sve su više svjesne koliko digitalno plaćanje potpomaže ekonomski rast. Više od 23 posto plaćanja u svijetu odvija se izvan “pogleda” državnih institucija i procjene govore da se radi o 10,7 bilijuna američkih dolara.

Procjena iznosa sive ekonomije u Hrvatskoj u skladu je s globalnom razinom i iznosi oko 24 posto. Zemljama koje su u proteklom desetljeću bile najuspješnije u suzbijanju sive ekonomije zajedničko je smanjivanje gotovinskog plaćanja i rast korištenja digitalnog plaćanja. Uvođenje bezgotovinskog plaćanja pomaže u smanjivanju sive ekonomije te rastu BDP-a i prihoda od poreza.