Važan projekt

U golf teren ulaže se 100 milijuna eura, širi se pista kako bi mogli sletiti i Boeinzi

AUTOR:

  • Luka Benčić

OBJAVLJENO:

30.1.2019. u 15:17

AUTOR:

  • Luka Benčić

OBJAVLJENO:

30.1.2019. u 15:17

HANZA MEDIA

Sanjin Šolić (u krugu)

Od najave do dovršetka prve faze “papirologije” prošle su više od tri godine, ali tako stvari, očito, funkcioniraju u Hrvatskoj, posebice s projektima kakvih do sada nije bilo. A golf na Mataldi, na predjelu Punta križe na otoku Cresu, definitivno ulazi među takve.

Investitor, grupacija Jadranka, u tu je svrhu dogovorila s Crkvom, odnosno Krčkom biskupijom korištenje zemljišta, oko 320 hektara na 50 plus 50 godina, a za projektiranje dva championship golf-terena s po 18 rupa angažirali su Ernieja Elsa, jednog od najpoznatijih svjetskih golfera.

Projekt golfa na Mataldi nedavno je prošao glasanje u Županijskoj skupštini te je prihvaćena izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije u koji je “ugrađena” lokacija terena, čime je otklonjena glavna administrativna zapreka za njegovu realizaciju. Prije toga prošao je javnu raspravu i gradska vijeća Cresa i Malog Lošinja, gdje je također dobio podršku većine. Prema riječima Sanjina Šolića, predsjednika Uprave Jadranke d.d., cilj je, kao i sve ostalo što ta hotelijerska kompanija radi, podizanje kvalitete cijele destinacije na razinu pet zvjezdica. Kako ističe Šolić, u projekt golfa Jadranka namjerava uložiti oko 100 milijuna eura, a valja napomenuti da su dosad na Lošinju investirali gotovo 200 milijuna eura.

Osnovni preduvjet

- Sada je stvoren osnovni pravni preduvjet da se uopće može projektirati golf na toj lokaciji. U PP-u je prije bila predviđena druga lokacija za golf na otoku, ali ona nije bila interesantna zbog niza razloga, od konfiguracije tla do vlasničke strukture zemljišta. Matalda se pokazala kao izuzetno atraktivna za golf i mi smo pokrenuli inicijativu, koja je nakon tri godine urodila plodom. Nakon početnih sumnji, Županija je to prihvatila. Trebalo je vremena da im pokažemo kako su to dobri projekt i lokacija. Zavod za prostorno planiranje u prvoj fazi nam je rekao kako bi bilo dobro da pripremimo materijal i ispitamo mogućnost može li se na tom prostoru, s obzirom na mjere zaštite prirode, klimu i sve ostalo, pojaviti golf, što smo i učinili - kaže Šolić, pokazujući opsežni elaborat koji je izrađen prema narudžbi Jadranke.

- Navedene su sve mjere zaštite prirode, tla, vode, životinja... To je opsežan elaborat čija skraćena verzija ima oko 300 stranica. Izrada je trajala oko godinu dana, a na njemu je radilo stotinjak stručnjaka. Uz to, imamo i studiju društveno-ekonomske opravdanosti, koju je izradio Hotelijerski fakultet u Opatiji. Ta dva materijala predana su Zavodu za prostorno planiranje. Radi se o zaštićenom području, ali golf je tamo moguć uza mjere zaštite koje namjeravamo provesti. Mi smo Zavodu predali našu viziju onoga što bismo tamo željeli realizirati, a onda je on morao provesti vlastitu stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Kada je sve to bilo zaokruženo, projekt je išao Županijskoj skupštini i dobio je podršku. Sada imamo pravo izraditi idejni projekt koji mora odobriti državna komisija koju imenuje Ministarstvo za zaštitu okoliša. To znači da se radi još jedna studija utjecaja na okoliš, treća - objašnjava Šolić proceduru.

Moguć i heliodrom

Ukupna površina područja iznosi 320 hektara, a na dva igrališta koja Jadranka planira graditi otpada manje od 20 posto zemljišta.

- Samo objekti idu, pak, na dva posto ukupne površine. Predviđen je jedan hotel koji, prema odluci Županije, ne može biti kapaciteta manjeg od 500 osoba. Sveukupni kapacitet koji nam je odobren je 800, od toga, dakle, ne manje od 500 u hotelu, a ne više od 300 u vilama. Ograničena je visina hotela i visina vila, preko koje se ne smije ići. Što se pristaništa tiče, nisu dozvoljene neke klasične marine, nego najnužnije kako bi se moglo omogućiti ljudima s brodovima da tamo pristanu, odigraju golf i vrate se. Također, predviđena je i mogućnost za heliodrom - kaže Šolić.

Ističe da se o konkretnim iznosima još ne može govoriti s obzirom na to da idejni projekt još nije izrađen i još se ne zna hoće li se graditi u etapama ili odjednom.

- Kada se sve zatvori, sumnjam da to može ispasti manje od 100 milijuna eura - kaže Šolić.

Dodaje da je teško govoriti i o rokovima jer ne mogu utjecati na to koliko će državnim tijelima trebati vremena da naprave novu studiju utjecaja na okoliš, ali vjeruje da bi se prvo igralište moglo početi graditi već 2020. Napominje da golf sam po sebi nije profitabilan.

- Ono što je nama važno jest da golf puni objekte izvan udarne sezone. S njime bismo mogli puniti naše hotele cijelu godinu. Drugi veliki efekt je marketinški. Činjenica da se golf pojavljuje na Lošinju osigurava nam da jedna posebna grupa gostiju za Lošinj čuje i da ti ljudi žele doći ovamo. Realno, za nas se još ne zna toliko u svijetu. Cijela će se destinacija time podići - priča Šolić.

Strateška procjena

Što se tiče lokalnih kritičara projekta, Šolić ističe da su oni u zanemarivoj manjini.

- Što god se radi, kritiziraju uvijek isti ljudi, bez ijednog pravog argumenta. Strateška procjena i studija utjecaja na okoliš dokazuju da ne postoji opasnost od negativnog djelovanja na prirodu. Apsolutno se vodilo računa o svakom segmentu zaštite prirode - ističe Šolić.

Proširujemo pistu kako bi mogli pristajati Boeinzi

Jadranka ne staje s investicijama na Lošinju - u tekućem ciklusu, do iduće sezone, ulaže 20-ak milijuna eura. I dalje je aktualan plan proširenja aerodroma na Lošinju, odnosno produljenja piste sa 900 na 1800 metara kako bi ondje mogli pristajati klasični Boeinzi i Airbusovi.

- I s aerodrom je učinjen veliki korak. Uskoro očekujemo dobivanje građevinske dozvole, tako da se, teoretski, s gradnjom može krenuti vrlo brzo. Ono što nas koči jest zatvaranje financijske konstrukcije. Radi se o investiciji od 35 milijuna eura, a to je za samo jednu kompaniju, zaključili smo, prevelik zalogaj. Obratili smo se državi sa zahtjevom da vidimo moguće modele financiranja. Naišli smo na dobru volju i u intenzivnim smo razgovorima, prije svega s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Država će nam izraditi moguće modele financiranja i mi moramo izabrati koji nam odgovara te krenuti s time. Do sada smo već uložili - u procedure, dozvole, projektiranje, izvlaštenje fizičkih osoba i ostalo - oko 5 milijuna eura - zaključuje Šolić.