Nova elektrana energana

Tvrtka Petra Pripuza u Sisku gradi prvu hrvatsku energanu na pogon goriva iz otpada

AUTOR:

  • Mate Piškor

OBJAVLJENO:

12.5.2018. u 11:12

AUTOR:

  • Mate Piškor

OBJAVLJENO:

12.5.2018. u 11:12

zagreb,070406
postrojenje cios-a, prerada metala, ante pamukovic i petar pripuz, direktor
foto sasa midzor sucic
-zag-
Sasa Midzor Sucic / CROPIX

Ne, nije točno. Ne planiramo u Sisku graditi spalionicu opasnog otpada. Špekulacija su sve tvrdnje koje se već godinama provlače kroz medije kako C.I.O.S. grupa u Sisku gradi spalionicu komunalnog otpada, odnosno, što se također može čitati, kako će C.I.O.S. sagraditi zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću spalionicu otpada u Sisku, kada mu već ne prolaze spalionice zagrebačkog komunalnog otpada u Zagrebu. S druge pak strane, točno je da planiramo u Sisku, na svojem zemljištu, u krugu svojih tvrtki u Sisku, sagraditi kogeneracijsko postrojenje - elektranu-toplanu - prvi objekt takve vrste u Hrvatskoj, koja će kao gorivo koristiti materijal proizveden u našem postrojenju u Sisku koje obrađuje neopasni industrijski otpad, točnije rečeno, u najvećoj mjeri ostatka od reciklaže automobila. Ti su ostaci, zapravo vrlo kalorično gorivo, tek nešto manje kalorijske vrijednosti od ugljena, koje smo dosad plasirali u cementare u okruženju, a bilo bi puno isplativije da to gorivo iskoristimo za proizvodnju električne energije i pare za potrebe svojih postrojenja i građana Siska, dok bi ostatak struje puštali u sustav HEP-a.

Ovim je riječima Petar Pripuz, predsjednik Uprave C.I.O.S.-a, potvrdio naše informacije da su planovi za gradnju kogeneracijske elektrane-toplane u Sisku pri kraju, odnosno da je C.I.O.S. za gradnju toga energetskog postrojenja dobio građevinsku dozvolu. - Ponavljam, ne gradimo u Sisku spalionicu otpada, nipošto opasnog otpada, nego energetsko postrojenje, koje će termički obrađivati otpad s ciljem proizvodnje energije i kao gorivo koristiti gorive ostatke nakon gotovo stopostotnog recikliranja oko 35.000 otpadnih vozila godišnje - ponavlja Petar Pripuz. Planirani kapacitet energane je 24.000 tona otpada (goriva) na godinu, dok procjenjujemo da su potrebe Zagreba za spalionicom/energanom oko nekoliko stotina tisuća tona otpada godišnje, barem 200 tisuća. C.I.O.S.-ove tvrtke u Sisku proizvode godišnje oko 25.000 tona gorivog otpada, goriva za buduću elektranu-energanu. Dakle, C.I.O.S. će svoj industrijski otpad sam zbrinuti koristeći ga kao gorivo.

Neznanje i nepovjerenje

Pojašnjavaju nam u C.I.O.S.-u zašto toliko ne vole riječ spalionica. Kažu kako je stvorena negativna klima oko spalionica otpada/energana, odnosno oko zbrinjavanja otpada općenito. Tome su u podjednakoj mjeri kumovali neznanje, nepovjerenje, interesno organiziranje i lobiranje. I spalionice i energane koje iz otpada proizvode energiju jednostavno moraju ispunjavati najviše standarde zaštite okoliša. - Kao rezultat takve klime imamo činjenicu da od Beča do Istanbula nema spalionice komunalnog otpada. Nema je u Zagrebu, nema je u Rijeci, nema je u Osijeku, nema je nigdje u Hrvatskoj, a s druge strane izvozimo otpad i plaćamo milijune za njegovo zbrinjavanje u drugim zemljama. Beč je jedan od najpogodnijih gradova za život prema mišljenju mnogih relevantnih stručnjaka. U središtu Beča velika je spalionica otpada, a još dvije postoje izvan centra grada. Niti ljudi prosvjeduju, niti je grad zagađen, niti smrdi. I nisu u Beču sirotinja koju zapad iskorištava i tamo spaljuje otpad, nego je suprotno od toga. Planiramo odvesti sve zainteresirane udruge i predstavnike sisačkih gradskih vlasti i ekoloških udruga u Beč ili slične lokacije, gdje već godinama rade spalionice industrijskog ili komunalnog otpada. Isto tako, želimo da gradske vlasti, predstavnici građana, struka i ekološke udruge budu uključeni u odabir tehnologije za energanu-toplanu u Sisku, očekujemo strogi nadzor državnih tijela, osigurat ćemo vlastiti i vanjski nadzor, poduzet ćemo sve mjere zaštite okoliša. Tako naprosto mora biti - kaže Petar Pripuz.

Siščanin Boro Mioč, zapaženi ekološki aktivist, direktor je tvrtke Depos d.o.o. Sisak, članice C.I.O.S. Grupe, koja već nekoliko godina posluje u gradu Sisku i zapošljava 35 radnika. U njegovoj tvrtki proizvodi se gorivo visoke kalorijske vrijednosti, kaže, vrijedno gorivo za buduću energanu, čiju gradnju Mioč, iako ekološki vrlo osviješten, zdušno podupire. - U Južnoj industrijskoj zoni posljednjih nekoliko godina iz temelja je, koristeći znanja hrvatskih stručnjaka, sagrađena tvornica kojoj odaju priznanje i velike svjetske kompanije. Trenutno je to najbolja post-šrederska tehnologija u Europi. Postrojenje koje je reciklažu automobila unaprijedilo do stope od 98 posto ponovne oporabe i uporabe, čime je C.I.O.S. Grupa sama osigurala ispunjenje ciljeva iz direktiva EU koje je Hrvatska preuzela potpisom pristupnog ugovora. Referenca je to radi koje je neki veliki automobilski divovi žele imati u svom sustavu, što potvrđuje činjenica da njihovi predstavnici često dolaze u Sisak u našu tvrtku, kaže Mioč. S ponosom ističe kako sve europske i hrvatske smjernice potvrđuju kako je odlaganje otpada bez prethodne obrade najgora opcija.

- U našoj kompaniji odgovornost prama ekologiji nije samo fraza nego način poslovanja, zaštita okoliša postaje nam stil života, civilizacijski prag. Dokaz tomu su i uloženi milijuni eura u nove tehnologije, ističe Mioč. Dodaje kako obradom otpada nakon recikliranja automobila, od usitnjavanja do izdvajanja metala, u C.I.O.S.-u dobivaju gorivo visoke kvalitete. Da bi se moglo koristiti u energanama, mora udovoljiti potrebnim zahtjevima. To znači da ono ne može biti rezultat slučajnog odabira, nego mora biti produkt organizirane proizvodnje, pomno nadzirane potrebnim analizama. - Dakle, naše gorivo, koje se proizvodi u Deposu, je visokokvalitetni, lokalni sekundarni energent definirane kemijske i energetske kvalitete za proizvodnju energije, zaključuje Mioč. - Vjerujte, ja živim u Capragu, dijelu Siska koji je u blizini rafinerije, čeličane, termoelektrane, naše buduće energane-toplane i svakako ne bih bio za njezinu gradnju kada bih iole sumnjao da će ona biti opasnost za zdravlje ljudi. Svako je zbrinjavanje otpada bolje nego nebriga, nestručno odlaganje ili bacanje otpada po šumama, rijekama, kanalima - kaže Mioč.

Kružno gospodarstvo

U C.I.O.S.-u nam pojašnjavaju kako je energana u Sisku upravo projekt koji zaokružuje prvu fazu razvoja tvrtke. - Ta će energana, a nakon iskustava iz Siska namjera nam je graditi još nekoliko sličnih energana u Hrvatskoj, oplemeniti sve naše napore u ostvarenju kružnog gospodarstva. Smatramo kako bi gradnjom tvornice za proizvodnju energije (električne i toplinske) postali primjer dobrog i korektnog poslovanja. Uz nova zapošljavanja, nije zanemariva naša namjera stanovnicima Siska osigurati povlaštenu cijenu toplinske energije, iz goriva koje se, kako smo naveli, proizvodi u Deposu u Sisku, te stoga smatramo da i lokalna zajednica ima pravo na participaciju u povlaštenoj cijeni toplinske energije - zaključuje Petar Pripuz. Očekuje da će C.I.O.S., nakon što je osigurao potporu lokalnih vlasti jer je nova energana-toplana u prostornom planu Južne industrijske zone u Sisku, za sisački projekt, ali i za druge slične energane-toplane u Hrvatskoj, dobiti i otvorenu potporu Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

U C.I.O.S.-u još nemaju određenu tehnologiju oporabe otpada, te tvrde kako će u odabiru tehnologije tražiti sudjelovanje gradskih vlasti, predstavnika građana, struke i ekoloških udruga. “Kada zajednički odaberemo tehnologiju, elektrana-energana će biti dovršena, ovisno o vrsti tehnologije, u roku od 6 mjeseci do dvije godine. U energanu-toplanu investirat ćemo oko 20 milijuna eura i nadamo se u roku od deset godina povrat kapitala. Bilo bi to i prije, ako za isporuku električne energije iz alternativnih izvora od HEP-a dobijemo poticaje”, kažu nam u C.I.O.S.u Računica je jednostavna.

Sada C.I.O.S. plaća od 50 do 120 eura po toni otpada/goriva partnerima koji ga uzimaju i koriste kao gorivo. Da ga iskoristi u vlastitoj energani, samo po toj osnovi ostvari se ušteda od minimalno 1,25 milijuna eura. Neke spalionice u Europi, ovisno o vrsti materijala, naplaćuju i puno veće iznose za zbrinjavanje sličnih materijala, a u kratkome roku očekuje se da će i hrvatska regulativa preuzeti mehanizme smanjenja odlaganja otpada koji postoje u drugim europskim zemljama, čime će se smanjiti poražavajuće brojke o visokom udjelu odlaganja otpada u Hrvatskoj i stvorit će se potreba za energetskom oporabom otpada. Planirana instalirana električna snaga kogeneracijskog postrojenja je 3,2 megavata, a instalirana toplinska snaga 12 megavata. Pokrit će sve vlastite potrebe tvrki C.I.O.S.a u Sisku za strujom i parom, dobivat će naknadu od HEP-a za isporučenu struju i od HEP Toplinarstva za isporučenu paru.

Dok smo boravili u posjetu Deposu, tu je tvrtku posjetilo izaslanstvo iz tvornice cementa iz Bosne i Hercegovine u vlasništvu renomirane grupacije Heidelberg, zanimalo ih je preuzimanje 10.000 tona goriva za potrebe svoje cementare. - Dobit će vrlo kvalitetno gorivo kao alternativu ugljenu koji trenutačno koriste, optimizirat će svoje troškove energenata i ujedno smanjiti potrošnju fosilnih goriva, što je svjetski trend u proizvodnji cementa. Njihova je računica jasna, a nama nije jasno zašto hrvatske cementare ne koriste naše gorivo jer je ono daleko manji zagađivač zraka od ugljena, a ima sličnu energetsku vrijednost. U samom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom stoji da, u svrhu ostvarivanja ciljeva smanjenja količina otpada odloženog na odlagališta, za oporabu u postrojenjima za energetsku oporabu otpada, prednost pred uvozom ima otpad proizveden u Republici Hrvatskoj. Praksa je apsurdna, hrvatske cementare uvoze gorivo iz otpada, a hrvatska poduzeća ga izvoze, kaže Boro Mioč.

Dva umjetna brda

Ovog trena u krugu tvornice Depos u sisačkoj Južnoj industrijskoj zoni, dva su ogromna umjetna brda; na ulazu u tvornicu je oko 30.000 tona materijala nastalog reciklažom automobila u C.I.O.S.-ovoj tvrtki CE-ZA-R u Zagrebu, koji čeka preradu u postrojenju Deposa u Sisku. Ovdje se taj otpad melje, izdvajaju se svi metali, a goriva plastika, spužva, komadi gume i platna i ostali gorivi neopasni materijali odlažu se s druge strane tvornice. Na lageru u Sisku je, doznajemo, oko 30.000 tona goriva, više od godišnjeg kapaciteta buduće energane-elektrane, koja će to gorivo/otpad koristiti za proizvodnju struje i toplinske energije.

Tehnologije postrojenja za energetsku oporabu otpada bit će u skladu sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske u području uređenja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te pripadajućim direktivama EU i referentnim dokumentima o najboljim raspoloživim tehnikama, na koji će se način u cijelosti zadovoljiti standardi zaštite i očuvanja okoliša. Planirane tehnologije proizvodnje energije iz goriva iz otpada predstavljaju, kako tvrde u C.I.O.S.-u, optimalan način energetske oporabe visoko kvalitetnih neopasnih materijala u kogeneracijskom postrojenju. Lokacija izgradnje novog energetskog postrojenja predviđena je unutar pogona bivše Željezare Sisak, kraj ljevaonice čelika Felis, koja je također u vlasništvu Petra Pripuza, odnosno u sastavu C.I.O.S. Grupe.

U kogeneracijskom postrojenju razmatra se primjena tehnologija koje su trenutačno dostupne na tržištu EU i svijeta. Neke od tehnologija koje se nameću kao rješenje su: izgaranje na kosoj rešetki, izgaranje u fluidiziranom sloju te tehnologije bez izgaranja: visokotemperaturna hidroliza, piroliza… no konačna odluka će tek biti donesena nakon pomne analize. U svakom slučaju, zaštita od zagađenja mora biti višestruka. Uredbom o graničnim vrijednostima emisija, kao i direktivom o industrijskim emisijama propisano je kontinuirano mjerenje emisija. Sustav mora biti napravljen tako da u slučaju prekoračenja vrijednosti emisija ide u automatsko zaustavljanje. Sustav bi trebao imati i automatsko kalibriranje mjerenja kako bi se svakodnevno provjeravala ispravnost i točnost mjerenja. Svi podaci sustava kontinuirano će se bilježiti i biti javno dostupni podaci. Dodatno će se zasigurno nekoliko puta godišnje vršiti nezavisna mjerenja od strane nezavisnih akreditiranih tvrtki koja služe za potvrđivanje mjerenih vrijednosti i pravilan rad cjelokupnog sustava. Naime, ovo je praksa koja je standardna kod ovakvih postrojenja u svijetu, a mi ćemo se maksimalno zaštititi kroz uključivanje najboljih stručnjaka u ovome području.

Jeftinije, neškodljivo

Nije nevažna napomena kako će novo energetsko postrojenje povećati broj radnika koje C.I.O.S. Grupa zapošljava u Sisku za dvadesetak, a planira se i preseljenje dijela poslovanja tvrtke CE-ZA-R iz Zagreba u Sisak, kako bi se proces reciklaže automobila u cijelosti zaokružio i racionalizirao, za još stotinjak. Unatoč svim prednostima: jeftinija energija, neškodljivo uklanjanje otpada, novo zapošljavanje, investicijska klima, visoki ekološki standardi i stalna kontrola i nadzor, u C.I.O.S.-u su svjesni mogućih zazora vezanih za gradnju energane u Južnoj industrijskoj zoni. Sisak je godinama bio jedan od najzagađenijih gradova u Hrvatskoj pa je razumljivo pitanje i strah bi li novo energetsko postrojenje (u kojem se otpad s ciljem proizvodnje energije termički obrađuje) moglo to zagađenje zraka još i povećati. Dok smo radili ovu temu u C.I.O.S.-u su stalno ponavljali da nova energana nije spalionica opasnog otpada, da oni ne proizvode opasan otpad nego industrijski, koji je odlično i vrlo kalorično gorivo te da će se u radu kogeneracijskog postrojenja maksimalno voditi računa o svim ekološkim standardima. U Francuskoj je 120 takvih energana, u Njemačkoj stotinjak, ima ih u Austriji, Sloveniji, Madžarskoj i nema incidenata niti pritužbi da je riječ o velikim zagađivačima. Ova energana koja se planira graditi u Sisku prva je u Hrvatskoj koja će kao gorivo koristiti gorivo iz otpada nastalo obradom industrijskog otpada i C.I.O.S će, kaže Petar Pripuz, sve učiniti da sisačka energana bude ogledni primjer kako se u praksi primjenjuju najviši ekološki standardi u obradi i uporabi industrijskog otpada.