Veliki su izgledi da će Hrvatska uskoro postati ozbiljan proizvođač i izvoznik marihuane. One u medicinske svrhe. Ne samo da lijekova od kanabisa više ne bi smjelo ponestati u ljekarnama, što je danas slučaj, nego bi oni s oznakom domaćeg proizvoda trebali biti i osjetno jeftiniji nego sada. Upravo zbog visoke cijene u ljekarnama većina se pacijenata kojima pripravci od te biljke pomažu i dalje uglavnom opskrbljuje na crnom tržištu poput Riječanina Huanita Luksetića teško oboljelog od multiple skleroze, koji je sadio marihuanu da bi si njome ublažio bolove te bi sada zbog toga bio u zatvoru da ga nije pomilovala predsjednica Republike. Osim za poljoprivrednike i farmaceute, nova proizvodna grana koja je do sada bila izvan zakona pružit će i nebrojene mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma jer se u svijetu sve više ljudi želi liječiti marihuanom, a hrvatske zdravstvene ustanove, uključujući i toplice, moći će im pružati takve tretmane. Investitori - domaći, ali i strani - spremni uložiti u pokretanje proizvodnje, već kucaju na vrata.
Hrvatska je, zahvaljujući izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga koje su stupile na snagu 25. travnja, dobila jedno od najprogresivnijih zakonskih rješenja na svijetu, daleko liberalnije nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama, koje tvrtkama registriranima za proizvodnju lijekova koje zadovolje propisane standarde pruža mogućnost da u svoj proizvodni asortiman uključe i lijekove od kanabisa. Dosad, zadnjih nekoliko godina, liječnici su takve preparate mogli prepisivati pacijentima za određene bolesti, no ljekarne su ih uvozile jer proizvodnja u Hrvatskoj nije bila dopuštena. Bez velike pompe Ministarstvo zdravstva, odnosno njegovo Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe, predložilo je, a Vlada prihvatila veoma smjele zakonske izmjene, koje mnogi dočekuju s nestrpljenjem.
Među njima je i Gradska ljekarna Zagreb, tvrtka koja posluje u sklopu Zagrebačkog holdinga i koja drži najveći lanac ljekarni u gradu. Iz njezine Uprave su nas obavijestili “kako su zainteresirani za preradu konoplje i opskrbu hrvatskog zdravstva raznim oblicima lijekova – ljekovitih magistralnih i galenskih pripravaka koji sadrže prirodne kanabinoide iz biljke konoplje”.
“Gradska ljekarna Zagreb zainteresirana je zbog svoje duge tradicije i velikog stručnog farmaceutskog iskustva i potencijala Galenskog laboratorija. Možemo naglasiti da to smatramo i svojom obvezom prema svim pacijentima kojima je ona medicinski, odnosno terapijski indicirana. U tu svrhu aplicirali smo i na smart projekt - aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u području zdravlja - sa sadržajem Standardizacije i optimizacije postupaka ekstrakcije djelatnih kanabinoida iz konoplje. Trenutno smo u fazi razrade kapitalnog projekta cjelovitog vlastito dizajniranog postupka korištenja uzgojene konoplje u Hrvatskoj za širu medicinsku uporabu u zdravstvu. Taj projekt uključuje ugovorni uzgoj konoplje kod hrvatskih uzgajivača koji imaju odobrenje Ministarstva zdravstva te daljnju preradu i ekstrakciju kanabinoida s konačnom izradom različitih farmaceutskih oblika ljekovitih pripravaka za individualne potrebe pacijenata ili za male izradbene serije pripravaka za određene specifične terapijske skupine”, kažu u Gradskoj ljekarni.
Brojke
200 do 500 kilograma marihuane treba Hrvatskoj godišnje u medicinske svrhe
1000 kuna u ljekarni stoji bočica ulja od 30 ml
20-ak zemalja svijeta legaliziralo je medicinsku marihuanu
10 tona marihuane godišnje se potroši u Hrvatskoj
3 do 5 mjeseci treba od sjetve do suhog cvijeta
16 posto ljudi u Hrvatskoj konzumira marihuanu
Otkrivaju kako planiraju nabavu visokokvalitetne opreme za preradu i ekstrakciju konoplje, standardizaciju dobivenih bioloških djelatnih sastavnica, oblikovanje ljekovitih pripravaka te ispitivanje i provjeru kakvoće. Naglašavaju da je za realizaciju ovih projekata nužna dorada zakonskih propisa jer, bez obzira za zadnje izmjene i dopune, postoji nesklad između nacionalne legislative za suzbijanje zlouporabe droga i one za lijekove i za ljekarničku djelatnost.
Naime, u narednih šest mjeseci, doznajemo u Ministarstvu zdravstva, ministar zdravstva, uz suglasnost ministra poljoprivrede i ministra unutarnjih poslove, mora donijeti Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe. U Ministarstvu ističu kako će odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe izdavati samo pravnim osobama koje imaju proizvodnu dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima. To znači da moraju biti upisane u očevidnik proizvođača, uvoznika ili veleprodaje djelatnih tvari. U HALEMD-u nam kažu kako već neko vrijeme dobivaju upite zainteresiranih proizvođača.
“Uložit ćemo maksimalan napor da preko Ministarstva zdravstva i Agencije za lijekove i medicinske proizvode uskladimo legislativu s dobrom praksom te osiguramo realne mogućnosti za bržu uporabu i terapijsku primjenu domaće kontrolirano i standardizirano uzgojene i prerađene konoplje u medicinske svrhe”, poručuju iz Gradske ljekarne Zagreb, koja nije jedina farmaceutska tvrtka koja razmatra ulazak na tržište lijekova od marihuane.
“Projekt je iznimno kompleksan i trenutno smo u fazi analiziranja. Nismo još odlučili hoćemo li u njemu sudjelovati”, rekao nam je glavni izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić.
U Plivi tvrde da ne planiraju započeti uzgoj medicinskog kanabisa, a u Belupu nam odgovaraju kako svakodnevno propituju nove terapijske i regulatorne prilike kojima bi poboljšali kvalitetu života pacijenata, no do danas nisu razmatrali mogućnost ulaska u terapijsku nišu proizvodnje proizvoda od indijske konoplje. Ravnatelj Imunološkog zavoda dr. Vedran Čaradžić otkriva da im s obzirom na zakonska i tehnološka ograničenja trenutačno nije u planu proizvodnja pripravaka od indijske konoplje iako upravo oni, dodaje, od 2016. uvoze proizvod iz Kanade od proizvođača koji je zadovoljio strogu regulativu EU i opskrbljuje i druge države poput Njemačke, Cipra i Poljske.
Zanimljiv odgovor na pitanje planiraju li proizvoditi lijekove od marihuane dobili smo i u Pharmasu čiji je vlasnik Luka Rajić: “Pharmas razmatra mogućnost aktivnog sudjelovanja u proizvodnji indijske konoplje u medicinske svrhe. No, konačna odluka će biti donesena nakon analize svih parametara potrebnih za donošenje poslovne odluke”.
U proizvodnju indijske konoplje kao kooperant neke farmaceutske tvrtke spreman je ući vlasnik tvrtke Cerco Marko Cerjan iz Maruševca, koji pokraj Varaždina uzgaja industrijsku konoplju od koje proizvodi čajeve, ulja, proteine i druge pripravke. Industrijska konoplja, za razliku od indijske, odnosno marihuane, sadrži manje THC-a i drugih aktivnih tvari.
Ilustracija
U Hrvatskoj kao i većini drugih članica EU može se slobodno saditi, prerađivati i prodavati samo konoplja s udjelom THC-a do 0,2 posto. Kao hrana ili dodatak prehrani prodaju se njezine sjemenke i ulje te još neki prehrambeni proizvodi. U Hrvatskoj je sve više uzgajivača industrijske konoplje, koji je sade na oko 3000 hektara, najviše u Slavoniji, i većinu izvoze uglavnom u EU te ostvaruju sve veće prihode.
“Počeo sam prije četiri godine s osam hektara, a sada s kooperantima sadim na oko 600 ha po najvišim standardima kvalitete u poljoprivredi. To se sve može primijeniti i na uzgoj kanabisa jer je riječ o istoj biljci, a razlika je samo u načinu uzgoja. Cilj nam je da se širi proizvodnja. Zar će Hrvatska čekati kraj svijeta da uđe u taj biznis? Sve prirodne uvjete imamo i spremni smo obaviti posao za farmaceute. Već sada radimo po farmaceutskim standardima. Svake se godine proizvodnja povećava i sve ide u izvoz”, govori Cerjan, koji vjeruje da bi širenje uzgoja i na indijsku konoplju moglo pridonijeti povećanju BDP-a.
Član udruga “Medicinska konoplja” Saša Bajlo koji je ujedno član Povjerenstva Ministarstva zdravstva smatra kako Hrvatska ima potencijala proizvoditi više medicinske marihuane nego što joj treba za vlastito tržište, odnosno da će je biti i za izvoz i to može biti ozbiljna gospodarska grana.
“Idemo u dobrom smjeru. Razumljivo je i logično zakonsko ograničenje da indijsku konoplju mogu proizvoditi samo farmaceutske tvrtke jer je riječ o lijeku. Tako je lakše nadzirati proizvodnju. Cijela se Europa tu traži. Ovim zakonom, kakav god bio, mi smo upali u prvu liniju po progresivnost regulative, što je nevjerojatno. Potražnja za medicinskom marihuanom u svijetu raste, no i velika je ponuda, pa pada cijena i onda, ovisno o regulativi, neki proizvođači izvoze. Izrael je, recimo, veliki proizvođač, ali još ne izvozi. Hrvatska je premalo tržište da bi proizvodnja imala smisla bez izvoza. Nadamo se da će se hrvatske tvrtke u narednih nekoliko mjeseci, dok se ne donese pravilnik, dobro pripremiti i da ćemo za godinu ili najviše dvije imati proizvode”, zaključuje Bajlo.
Na temelju iskustva drugih zemalja procjenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo 200 do 500 kilograma marihuane. Potkraj 2015. marihuana je u Hrvatskoj stavljena na listu lijekova, a 2016. je krenula njezina prodaja u ljekarnama. Uvezeno je 1200 doza lijeka, no zbog visoke se cijene nisu sve prodale, nego su zbog isteka roka trajanja neke povučene s polica. Riječ je o 30-mililitarskim bočicama s uljem koje sadrži jači ili slabiji ekstrakt konoplje, ovisno o količini aktivne tvari THC-a. Jedna bočica koštala je oko 1000 kuna, što je nekoliko puta skuplje nego na crnom tržištu.
U Hrvatskoj ih prepisuju liječnici primarne zdravstvene zaštite temeljem preporuke specijalista neurologije, internističke onkologije, onkologije i radioterapije, infektologije i specijalista pedijatra sa subspecijalizacijom iz neuropedijatrije. Na taj način osigurana je dostupnost lijekova na bazi kanabisa pacijentima oboljelima od karcinoma, multiple skleroze, određenih najtežih oblika epilepsije i AIDS-a. Lijekovi se izdaju samo uz predočenje recepta, a nisu besplatni, odnosno na listi HZZO-a, jer nisu registrirani kao lijek, nego kao pomoćno sredstvo.
Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu
Liječnici i dan-danas nerado prepisuju te pripravke vjerojatno zbog vlastite neinformiranosti i predrasuda. I u većini drugih zemalja je trebalo proći neko vrijeme da marihuanu liječnici prihvate kao svaki drugi lijek. Kada je prihvaćeno korištenje marihuane kao lijeka 2015. ideja je bila da se na tržište s vremenom uvode novi preparati i da se širi popis bolesti za koje se ona prepisuje, no to se nije dogodilo. Na čelu Povjerenstva za medicinski kanabis Ministarstva zdravstva tada je bio doc. dr. sc. Ognjen Brborović, profesor na katedri za Socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite zagrebačkog Medicinskog fakulteta.
“Ideja je da lijek bude dostupan pacijentima. Trenutačno ga nema u ljekarnama. Cilj je i da bude jeftiniji. Nije loše ovo zakonsko rješenje. Svatko tko zadovolji uvjete i spreman je uložiti u proizvodnju moći će proizvoditi, čak i tvrtke koje se sad ne bave proizvodnjom lijekova. Država se odrekla upletanja u poduzetnički proces. Novo rješenje pozdravljam i iz političke perspektive jer je HDZ prvi put prigrlio zakon koji je na tragu onoga što će se tek dogoditi u drugim zemljama. Spadamo u naprednije zemlje EU. To je civilizacijski napredak. Pokazali su da nisu zadrti konzervativci i da su spremni pratiti promjene u svijetu kako bi se olakšalo građanima”, komentira dr. Brborović, koji najzaslužnijim za to smatra svog nasljednika na čelu Povjerenstva dr. Ivana Ćelića, kojeg izuzetno cijeni. Primjećuje da sve više hrvatskih i liječnika i pacijenata uviđa prednosti liječenja pripravcima od indijske konoplje, a ako im padne cijena, ljudi ih, smatra, više neće kupovati na crnom tržištu.
Tekst u potpunosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
