Simulacija

'Suspenzijom uplata u 2. stup deficit opće države bio bi samo 2,47% BDP-a'

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

3.4.2020. u 15:10

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

3.4.2020. u 15:10

Old people sat on a bench enjoying the sunshine, Image: 13223324, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Elvir Tabaković / Profimedia, Alamy / Hanza Media

Ilustracija

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu, Željko Garača, izradio je simulacije učinaka krize i nekih mjera pomoći gospodarstvu. Godinama se bavi modeliranjem makroekonomskih sustava, posebno hrvatske nacionalne ekonomije.

Osnovni rezultati

Smatra da bi najučinkovitija mjera bila suspendiranje 2. mirovinskog stupa od 1. travnja do 31. prosinca 2020. Kod takve mjere svi su makroekonomski indikatori poboljšani tako da bi je preporučio kao mjeru saniranja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom. Ističe da samo ova mjera, naravno, nije dovoljna.

Planirana sredstva sastoje se od predviđenih novih uplata mirovinskih doprinosa i povlačenja kapitalizirane štednje pri povratku novih umirovljenika u 1. stup. Pri tome je važno da se ne dira postojeća imovina obveznih mirovinskih fondova. Sredstva se koriste za smanjenje parafiskalnih nameta, nagrađivanje tvrtki u djelatnostima koje posluju u otežanim okolnostima i isplatu mirovina novih umirovljenika.

Osnovni rezultati simulacije ove mjere su pad BDP-a na godišnjoj razini od 13,08 posto, pad BDP-a za drugi kvartal 21,47 posto. Godišnji deficit opće države iznosio bi 8,2 milijarde kuna ili 2,47 posto BDP-a.

Mjera koju Garača ne bi preporučio je smanjenje plaća proračunskim korisnicima osim liječnika za 10 posto. Uštede bi se iskoristile za smanjenje parafiskalnih nameta. Rezultati te simulacije su pad BDP-a na godišnjoj razini 14,55 posto, a pad BDP-a za drugi kvartal iznosio bi 23,03 posto.

deficit To bi rezultiralo godišnjim deficitom opće države u iznosu od 16,85 milijarde kuna ili 4,9 posto BDP-a. Broj novonezaposlenih u privatnom sektoru koji su izgubili posao zbog te mjere bio bi gotovo 19.000. Prema vrijedećem zakonu, svi oni primali bi naknade do kraja godine.

Garača objašnjava da se protivi toj mjeri zato što su se pogoršali svi makroekonomski indikatori.

- Usporedio sam rezultate simulacije učinaka krize bez primjene ikakvih mjera te rezultate učinaka smanjenja plaća na ključne makroekonomske indikatore: BDP, deficit državnog proračuna i nezaposlenost. Prema svim obrađenim makroekonomskim indikatorima, situacija je lošija - kaže Garača.

 - Smanjenjem plaća u javnom sektoru agregatna potražnja smanjila bi se za 175 milijuna kuna, a zbog povećanja plaća u privatnom sektoru povećala samo 87,5 milijuna kuna - kaže Garača. Ponavlja da je riječ o vremenu krize i da iznesene brojke nisu precizne.