Istraživanje

Srbija vodeća po ulaganjima, čak je i BiH na visokom mjestu, Hrvatsku nitko i ne spominje

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

27.8.2019. u 14:57

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

27.8.2019. u 14:57

Gorican, 070312.
Tvrtka Meiso iz Goricana osnovana je 1978. godine. Vecinski vlasnik je drzava, koja ima 78 posto udjela, a ostalo drze mali dionicari. Tvrtka je od osnutka orjentirana na strano trziste, prvenstveno putem lohn poslova. U ovom trenutku cilj je zadrzati svih 400-ak zaposlenih, medju kojima je najvise zena. Tvrtka je opterecena dugom prema Audio Agenciji u iznosu od 12,3 miljuna kuna, od cega je 4 miljuna kamata. Tvrtka je prije tri godine bila u velikim problemima i pred stecajem, no dolaskom nove uprave 2009. godine redovnim poslovanjem nije napravljen novi dug, a tvrtka svoje obveze redovito podmiruje. Dnevno proizvedu 3500 pari obuce i sve izvoze. Trenutno rade donjista za tvrtku Paul Green iz Austrije. Meiso je u 2011. godini platio 10 milijuna kuna poreza i doprinosa, i prema poreznicima nemaju dugovanja.
Na slici: detalj iz proizvodnje.
Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix
Željko Hajdinjak / CROPIX

Tvrtka Meiso

Srbija i Crna Gora nalaze se na vrhu ljestvice 50 najuspješnijih zemalja svijeta po privlačenju greenfield investicija u 2018. godini prema istraživanju Greenfield FDI Performance Index 2019. Na toj listi, nažalost, nema Hrvatske, a od zemalja iz našeg okruženja na visokom 15. mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, na 17. mjestu je Bugarska, 18. Sjeverna Makedonija i 23. Mađarska.

Srbija na prvom mjestu u 2018. godini ima indeks 11,92 za 107 projekata izravnih stranih ulaganja. Indeks se određuje u odnosu prema veličini gospodarstva zemlje. Na drugom mjestu je Crna Gora koja je lani imala samo 11 inozemnih investicija, no s obzirom na veličinu gospodarstva te zemlje zaslužila je visoki indeks 11,49. Na trećem je mjestu Kambodža sa 10,82 boda i 47 projekata stranih ulaganja.

Kako se navodi u tom izvješću, lani je prvo mjesto držao Mozambik, koji je ove godine pao na 12. mjesto, dok je Srbija u odnosu prema prošloj godini napredovala za jedno mjesto zahvaljujući tome što je u 2018. imala 26 više projekata stranih ulaganja u odnosu prema godini prije te joj je i indeks povećan za 1,33 boda. U Srbiji su lani strane kompanije najviše ulagale u automobilsku industriju, hranu, duhan, tekstil i nekretnine, navodi se u izvješću, piše Glas Slavonije.

Od 105 zemalja analiziranih u 2019. prema Greenfield FDI indeksu uspješnosti, 82 su ostvarile indeksni rezultat veći od jedan, a 23 manji od jedan. Svaka od deset najbolje rangiranih zemalja za 2019. godinu imala je porast broja FDI projekata u odnosu prema godini prije. Od deset najvećih svjetskih gospodarstava, pet ih ima indeksnu ocjenu iznad jedan - Velika Britanija (2,55), Indija (1,54), Francuska (1,26), Kanada (1,04) i Njemačka (1,01). Šest od najboljih deset imalo je veći rezultat u 2018. u odnosu prema 2017. (uključujući Kanadu, Indiju i Veliku Britaniju).

Kada je riječ o europskim zemljama u tranziciji, 19 od 20 analiziranih zabilježilo je indeks veći od jedan. Samo je Rusija, koja ima indeks 0,95, pala malo ispod proporcionalne referentne vrijednosti dok su Srbija i Crna Gora daleko nadmašile svoje regionalne kolege.

Kod zapadnoeuropskih zemalja Malta je znatno nadmašila regionalni indeks jer je primila rekordan broj FDI projekata (20) u 2018. te je udvostručila svoj volumen zabilježen u 2017. Malteški indeksni rezultat od 7,78 bio je znatno veći od zemalja u toj regiji. Irska je ostvarila indeks 3,35, a Finska 2,71. Velika Britanija (2,55), Portugal (2,34) i Španjolska (2,18) sljedeće su najbolje zemlje po indeksu stranih ulaganja u zapadnoj Europi, a Luksemburg (2,13), koji je bio regionalni lider u 2017., pao je na sedmo mjesto.

Zašto Hrvatska nije toliko poželjna za strane investitore? O tom se pitanju pisalo dosta, no očito je kako postojeće državne potpore nisu dostatne da privuku investitore, posebice u industrijsku proizvodnju. Treba podsjetiti na podatak da su u Srbiju inozemni ulagači u protekle četiri godine uložili sedam milijardi eura. Mađarska je primjerice raznim mjerama privukla automobilske divove poput Mercedes-Benza, koji će u Kecskemétu graditi svoju drugu tvornicu te uložiti milijardu eura i zaposliti 2500 ljudi, i BMW-a, koji u Debrecinu ulaže također milijardu eura u gradnju tvornice za proizvodnju električnih automobila.

Za razvoj Hrvatske nužno je općenito povećanje proizvodnje i posebice ulaganja u prerađivačku industriju. Na to ekonomisti neprestano upozoravaju. Damir Novotny primjerice ističe da hrvatska ekonomija ima velike razvojne manjkove u industrijskom sektoru, čiji je udjel u kreiranju novostvorene vrijednosti pao sa 17,1 posto 1995. godine na 12,7 posto u 2017. godini te da će nakon sloma Uljanik grupe taj udjel pasti ispod 12 posto. "Bez snažne i tehnološki napredne prerađivačke industrije nije moguće zamisliti ubrzavanje razvoja. Zbog toga taj sektor zahtijeva punu pozornost kreatora ekonomske politike", naglašava Novotny. A Ljubo Jurčić ističe da se konkurentnost neke zemlje mjeri udjelom industrije u izvozu i gospodarstvu. Taj udjel industrije u Hrvatskoj je na 30 posto te se, kaže on, Hrvatska tako ne može razvijati, nego mora imati 60 posto udjela industrije u izvozu.