Burak Baykan

Splićani imaju viziju, ponudili su nam posao, ali sve je još na početku!

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

29.7.2018. u 14:37

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

29.7.2018. u 14:37

Sukosan, 040718.
Burak Baykan je izvrsni direktor Dogus D-Marin.
Foto: Luka Gerlanc / CROPIX
Luka Gerlanc / CROPIX / CROPIX

Burak Baykan

Doğuş grupa je jedan od najvećih konglomerata u Turskoj i korporativni lider u regiji. Osnovana je 1951. godine i trenutačno ima oko 35.000 zaposlenika u više od 300 kompanija u 30 zemalja na četiri kontinenta. Grupa je aktivna u sedam sektora, a to su automobilska industrija, građevinarstvo, mediji, turizam, nekretnine, energetski sektor te proizvodnja hrane i pića. Surađuju s najvećim brendovima, među kojima su Hyatt International, Loro Piana, Hublot, Gucci, TÜV SÜD, Volkswagen i južnokorejska SK grupa, i vlasnici su svjetski poznatih restorana Coya, Roka, Zuma i Nusret. Grupacija upravlja imovinom vrijednom više od deset milijardi eura, a uz područja primarnog interesa, svoj rast održava i novim investicijama u razvoj tehnologija te sport i zabavu. U Hrvatsku, odnosno u hrvatski turizam, tijekom osam godina koliko ovdje posluje Doğuş grupa je uložila oko 250 milijuna eura.

S Burakom Baykanom, predsjednikom Uprave D-Marin grupe, razgovarali smo o investicijama u Hrvatskoj i Crnoj Gori, značaju jedriličarskih regata, nautičkom turizmu, projektu hotela u nekadašnjoj zgradi Maraske, interesu za Marinu Zadar i ugovoru s EBRD-om.

U što je sve Doğuş grupa uložila u Hrvatskoj?

- Naše investicije dijele se na nautički i hotelski biznis te nekretnine. U nautičkom segmentu vlasnici smo triju marina u Srednjoj Dalmaciji. Od samoga početka pozicionirali smo se za pružanje visoke razine usluge stvaranjem jedinstvenih i ekskluzivnih sadržaja. Planiramo nastaviti s podizanjem razine kvalitete postojećih objekata i sadržaja te razvojem novih u regiji. U hotelskom biznisu orijentirani smo na luksuzni segment jer smo svjesni njegova potencijala i interesa gostiju koji posjećuju Hrvatsku. Hrvatskoj pritom nužno ne treba gradnja novih, nego adaptacija postojećih objekata ponudom raznovrsnog sadržaja te svakako visoke i više kvalitete usluge. U tom smislu i mi ćemo temeljem svojega međunarodnog iskustva i poslovne mreže nastojati ponuditi razinu usluge koja bi bila odgovarajuća budućem razvoju hrvatskog turizma.

U što ste i koliko uložili kad je riječ o hotelskom sektoru?

- U segmentu hotelskog biznisa cilj nam je ponuditi vrhunske proizvode i usluge, što planiramo postići otvaranjem novih turističkih sadržaja te predstavljanjem drugih luksuznih brendova iz portfelja Doğuş grupe u Hrvatskoj. U skladu s tom strategijom, preuzeli smo prestižni hrvatski boutique hotel Villu Dubrovnik. Naše prvo greenfield ulaganje u Hrvatskoj, vrijedno 26 milijuna eura, bio je D-Resort u Šibeniku, koji je toj destinaciji donio veliku vrijednost. Trenutačno se intenzivno bavimo razvojem projekta Maraska. Novi hotel s pet zvjezdica imat će 130 soba i prateći rezidencijalni dio. Blizu smo početka gradnje hotelskoga dijela Maraske, a ulaganje u hotel i rezidencije vrijedno je gotovo 100 milijuna eura. Hotelom će upravljati međunarodni luksuzni hotelski lanac Hyatt Regency. Intenzivno radimo i na ostatku projekta kako bi svojim konceptom bio više u skladu s destinacijom te samom lokacijom na kojoj se nalazi cijeli kompleks.

U čemu je problem da se ta investicija ne razvija onako kako ste zamislili?

- Trenutačno se radi na razvoju drugog dijela hotelskog kompleksa, i to je jedan od razloga kašnjenja početka gradnje hotela. Riječ je o vrlo ozbiljnom projektu te su sve strane - mi kao investitor i Hyatt grupa kao upravljački partner - u potrazi za razjašnjenjem razvoja oko okruženja hotela. Kao što je važan za nas, hotel Maraska je također važan i za Hyatt s obzirom na to da će to biti prvi Hyatt hotel u Hrvatskoj i na Jadranu. Stoga nije neobično što su vrlo strogi oko određenih stvari jer je važno zadovoljiti visoke standarde i uvjete. Vjerujemo da je to također važno i za Zadar i cijelu regiju te smo sigurni da ćemo hotelom Hyatt Regency Zadar Maraska stvoriti još jednu perjanicu hrvatskog turizma.

Jeste li još zainteresirani za marinu Zadar?

- Već četiri godine sudjelujemo u natječaju za marinu Zadar tako da ne skrivamo naš interes. Svojim smo projektima, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim destinacijama - Turskoj, Grčkoj, Madridu, Rimu, Capriju i Miamiju - pokazali što i kako radimo te ćemo to učiniti i ovdje ako nam se pruži prilika. U tom kontekstu ne bih komentirao procese oko tog natječaja, poštujući ih i čekajući završetak.

Potpisali ste ugovor s EBRD-om. Možete li reći malo više detalja o tom ugovoru i u koje ćete investicije taj novac plasirati?

- Suradnja između kompanije D-Marin i EBRD-a počela je 2013. godine na projektu razvoja marine D-Marin Dalmacija i otad se uspješno nastavila na obostrano zadovoljstvo. D-Marin je postao vrlo snažan brend u razvoju i upravljanju marinama te smo sretni što je korporacija kao što nam je EBRD pokazala priznanje te postala dioničar D-Marina koji upravlja s 11 marina u četiri zemlje. Riječ je o najvećoj investiciji EBRD-a u sektor turizma, vrijednoj 70 milijuna eura. Ovo partnerstvo te snaga brenda i poslovna uspješnost D-Marina stvaraju golem potencijal za rast i razvoj te nas raduje što EBRD želi taj rast i mogućnosti podijeliti s Doğuş grupom. Ovom investicijom financirat će se razvojni planovi kompanije, uključujući i razvoj upravljanja marinama, buduće akvizicije i razduživanje. Širenje poslovanja omogućit će razvoj turizma na lokalnoj razini, rast i otvaranje novih radnih mjesta. Također, s EBRD-om smo surađivali i na projektima koji se tiču društveno-odgovornog poslovanja u vidu edukacije hrvatskih studenata koji svoju buduću karijeru vide u ovom segmentu.

Kakve planove imate s ACI-jem?

- Kao manjinski dioničar uvijek smo bili pasivni, ali i spremni podijeliti našu viziju, iskustvo i međunarodnu umreženost ako se to od nas traži. Sada razgovaramo s našim partnerima iz EBRD-a kako dodatno možemo pridonijeti ACI-ju koji smatramo važnom i dobro pozicioniranom kompanijom koja se može dodatno razvijati. Iskustvo u ovom poslu jako je bitno pa D-Marin i ACI mogu i trebaju surađivati u mnogim aspektima.

Ima li novosti vezanih za Split? Tamo ste planirali preuzeti objekt za luksuzni hotel.

- Trenutačno nema konkretnih novosti vezanih za Split. U ovome smo trenutku primarno fokusirani na aktualne projekte. U Splitu su nam prezentirani zanimljivi projekti i vjerujemo da Split ima odličan potencijal za luksuzne objekte jer mu to nedostaje. Iako nam se svidjelo te smo doista osjetili da gradonačelnik Andro Krstulović Opara ima odličnu viziju i volju za razvoj ovog segmenta, razgovori su još u početnoj fazi.

Što je novo u vezi s vašim investicijama u Crnoj Gori?

- Početkom godine potpisali smo četverogodišnji menadžment ugovor o upravljanju marinom Portonovi koja je dio projekta u gradnji Portonovi Montenegro te će marina poslovati pod brendom D-Marin. Otvaranje marine te većeg dijela resorta predviđeno je u prvoj polovici 2019. godine. Marina će imati kapacitet od 238 vezova i moći primiti mega jahte do 120 metara dužine. Gosti marine moći će koristiti i sve sadržaje resorta: restorane, trgovine te vrhunsku spa i wellness ponudu brenda Chenot čiji smo i sami suvlasnici. Koncept i sadržaji cijelog resorta i marine su visokokvalitetni kako bi mogli udovoljiti i najzahtjevnijim klijentima.

Ima li Hrvatska nekakvih prednosti za ulagače u odnosu na države iz okruženja? Zašto ste se vi odlučili za ulaganje u Hrvatsku?

- Kako Doğuş grupa posluje u velikom broju zemalja u regiji i diljem svijeta, iskustva u Hrvatskoj ne razlikuju se toliko u usporedbi s njima. Smatram da Hrvatska ima puno potencijala za razvoj, osobito u segmentu luksuznog turizma, s obzirom na to da može ponuditi mnogo više od smještaja. To se odnosi na bogatu povijest, kulturnu baštinu, gastronomsku ponudu i prekrasnu prirodu, a svake godine sve više ljudi otkriva je kao destinaciju. Vjerujemo da Hrvatska ima mnogo neiskorištenih potencijala, ali definitivno postoje određene prepreke, no u javnosti se spominje isključivo administracija. Međutim, gdje god dođemo, mi se fokusiramo na mogućnosti i razvoj, a ne na prepreke. Mi u Doğuş grupi imamo hotele, marine, restorane, spa&wellness centre, yacht&beach klubove, ali cijeli taj segment više ne dijelimo, nego jednostavno nazivamo „hospitality“. Upravo time se diferenciramo od konkurencije. Taj segment je nešto u čemu Hrvatska ima snažan potencijal jer mora više ulagati u sadržaje i njihovu kvalitetu kako bi stvorila veću i kvalitetniju ponudu. Vjerujemo da je to jedini način za očuvanje održivosti. Velik potencijal vidimo i u IT sektoru. Također, očit je manjak potencijala u građevinskom sektoru pa i u tome vidimo mogućnosti razvoja. Ulažući u turistički sektor, vidimo potencijalne opasnosti za razvoj i nova ulaganja upravo zbog građevine i financiranja projekata. Naime, Hrvatska je postala jedna od najskupljih zemalja u Europi po pitanju cijene gradnje. To plus nedostatak radne snage u tom sektoru utječe na cjelokupni budget određene investicije, a shodno tome i na visinu investicije i njezinu izvedivost, odnosno podršku financijskih institucija. Nastavi li se takav trend, možemo, nažalost, očekivati i izostanak novih investicija.

Sukosan, 040718.
Burak Baykan je izvrsni direktor Dogus D-Marin.
Foto: Luka Gerlanc / CROPIX
Luka Gerlanc / CROPIX / CROPIX

Burak Baykan

 

Jeste li zadovoljni kvalitetom radne snage u Hrvatskoj? Kako se nosite s tim sve očitijim problemom hrvatskoga gospodarstva?

- U Doğuş grupi stavljamo snažan naglasak na ljude jer vjerujemo da su oni naša najveća vrijednost. Vrlo sam sretan što mogu reći da smo u Hrvatskoj našli brojne visokoobrazovane i motivirane profesionalce koji uvijek teže tome da ostvare više od očekivanja. Potrebno je samo prepoznati ih i osigurati im odgovarajuće uvjete. Ako mi kao poslodavac dajemo jasnu viziju razvoja, tada imamo i timove posvećene ostvarenju te vizije.

Što nedostaje hrvatskim menadžerima i koje prednosti imaju?

- Vjerujemo u lokalne ljudske potencijale i kao kompanija dajemo prednost takvom načinu zapošljavanja. Tako smo prije otvaranja D-Resorta u Šibeniku odlučili dodatno uložiti u ljudske potencijale u suradnji s Veleučilištem u Šibeniku. Za 25 studenata završnih godina turizma i ugostiteljstva osigurali smo edukaciju i trening u elitnom hotelu D Maris Bay u Turskoj, a veći dio njih i danas radi u hotelu. Edukacija i ulaganje u kadrove oduvijek nam je bilo važno, a pogotovo u ovoj situaciji kada se Hrvatska suočava s problemom pronalaženja odgovarajućih kadrova u turističkom sektoru. Kvaliteta radnika je odlična, no trebamo naći rješenje za kvantitetu. Kako bismo kreirali snažan temelj za budućnost i izbjegli eventualne probleme s manjkom odgovarajuće radne snage, predano radimo s našim ljudima i educiramo ih kako bi poslije i oni mogli voditi naše poslovanje. U tom kontekstu želimo nastaviti suradnju sa školama i sveučilištima.

Kakva je perspektiva hrvatskog nautičkog turizma? U kojem smjeru se treba razvijati i koliki je njegov potencijal?

- Hrvatska ima prekrasnu obalu i idealno je mjesto za nautičare, a kako bi postala još konkurentnija, potrebno je podići kvalitetu usluge. Nautička industrija je vrlo zahtjevna. Ako želimo privući više nautičara te ih potaknuti da potroše više vremena u destinaciji, važno je osigurati im tehničke i logističke mogućnosti te mjesta na kojima mogu provesti vrijeme. Razvoj nautičkog biznisa usko je povezan s cjelokupnim razvojem regije kao destinacije, a profil gostiju u nautičkom turizmu povezan je sa sadržajima koji su u ponudi. Prisutan je rast noćenja, proizvodnja, posebno većih brodova, u porastu je pa u tom smislu treba uzeti u obzir razvoj marina te prema tome usvajanje novog koncepta menadžmenta. Trenutačno u regiji nedostaje vezova za prihvat super jahti, a za to je ključno posjedovati i odgovarajuću tehničku infrastrukturu te raditi na sveobuhvatnom razvoju regije u smislu objekata, usluga i popratnih zabavnih sadržaja.

Kakvo je investicijsko ozračje u Hrvatskoj? Jeli Hrvatska atraktivna za ozbiljne investitore?

- Hrvatska je privukla mnogo pozornosti procvatom u turizmu,  time je izazvala znatiželju. Nametnula se kao destinacija koju obavezno treba posjetiti, a sada je vrijeme da se ta znatiželja pretvori u želju za investiranje. Za početak, treba pokazati ozbiljnost i iskrenost kako bi se privukli investitori te stvorila sinergija svih interesnih skupina, od lokalne do državne razine. Potom treba preoblikovati dugoročne planove i stvoriti uspješne primjere. Pad populacije može se izbjeći ponudom kvalitetnih radnih mjesta i razvojem snažnih kompanija. Jedino tako možemo postići održivi razvoj.

Možete li otkriti vaše kratkoročne i dugoročne planove vezane uz Hrvatsku?

- Trenutačno nam je najvažniji projekt Maraska, a u kontekstu suradnje s EBRD-om razmatramo prilike za stvaranje dodanih vrijednosti postojećim tvrtkama i marinama. Vidimo golem potencijal u segmentu mega jahti te smo u potrazi za mogućnostima za dovođenje snažnih brendova u Hrvatsku. Naime, unutar naše grupe nalaze se i dva vodeća svjetska nautička centra za popravak i održavanje mega jahti: Marina Barcelona 92 i Compositeworks. Nadamo se da ćemo i kroz ovo dugogodišnje iskustvo i vodeću poziciju u ovom sektoru jednoga dana moći nešto slično razviti i u Hrvatskoj te tako našim klijentima ponuditi cjelovitu uslugu.

Možete li reći malo više o jedriličarskim regatama koje ste organizirali u Hrvatskoj?

- U protekle smo dvije godine ugostili regate klasa Farr 40 i Melges 20, nakon čega smo odlučili u Hrvatsku dovesti regate još sofisticiranijih klasa, kao što je regata 52 Super Series koja se nedavno održala u D-Marin Mandalini i D-Marin Dalmaciji. To je još jedna potvrda kvalitete naše infrastrukture i usluga u marinama. Velike planove imamo i za sljedeću godinu kada ćemo biti domaćini ORC Svjetskog prvenstva u Šibeniku te tamo ugostiti čak 150 jedrilica i oko 1000 sudionika. Trudimo se držati kontinuitet te se nadamo da će se i druge kompanije odvažiti i krenuti u istom smjeru jer Hrvatskoj trebaju takva događanja.

No, osim konzistentnosti u organizaciji regata i time jačanju samih destinacija u smislu promocije i vjerujemo budućeg razvoja, posvećeni smo i razvoju svojeg temeljnog posla. Već u ovome trenutku D-Marin je u procesu ugovaranja još nekoliko upravljačkih ugovora, a aktivni smo i u novim natječajima za marine. Riječ je o različitim partnerima u Španjolskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.

Kakvi su planovi vezani uz taj segment poslovanja i što regate znače za nautički turizam?

- Jedriličarske regate su jedinstvena prilika za Hrvatsku, a organizacija ovakvog sportskog eventa svjetskog glasa odlična je referenca i prilika za Hrvatsku da se snažno pozicionira na nautičkoj karti svijeta. Pritom moram istaknuti da se takva događanja mogu odvijati samo u marinama i objektima koji ispunjavaju visoke kriterije i zahtjeve ovih organizacija. Mi brinemo o svojim objektima i kontinuirano ulažemo u njihov razvoj.

Na svaku od regata dolazi gotovo 500 sudionika iz više od 20 zemalja. U 13 momčadi, koje su u sklopu regate 52 Super Series jedrile u Šibeniku i Zadru, velik je broj sadašnjih i bivših olimpijskih prvaka te pobjednika najznačajnijih svjetskih regata poput America’s Cupa i Volvo Ocean Racea. U 52 Super Series klasi jedrilicama upravljaju vlasnici koji su ugledni poslovni ljudi i strastveni jedriličari, poput Patrizija Bertellija, glavnog izvršnog direktora talijanske Prada grupe, i Douga DeVosa, čelnog čovjeka Amwaya. Njihov je  dolazak u Hrvatsku prilika za potencijalne projekte i suradnje, koju treba shvatiti ozbiljno i maksimalno iskoristiti. Primijetili smo da ti ljudi koji prvi put dolaze u Hrvatsku, postaju njezini ambasadori, što je iznimno važno za razvoj visoke razine turizma u Hrvatskoj. Ti ljudi ne biraju svoj sljedeći odmor prema reklamama, nego je u tom slučaju jako važna preporuka koju dobiju od svoje okoline. Zanimljivim pričama ti će ljudi privući slične osobe, što najbolje dokazuje snažna popraćenost regata koje smo organizirali. Mislim da smo regatom 52 Super Series otvorili ulaz vrhunskim nautičkim događajima u Hrvatsku te sam uvjeren da će ih biti još i više. U tom smislu spremni smo podijeliti svoje iskustvo i podržati druga jedriličarska događanja na predivnoj hrvatskoj obali.


Što je s lancem restorana koji ste planirali otvoriti u Hrvatskoj?

- Redovito pratimo tržišna zbivanja i ispitujemo zahtjeve potrošača. Teško je voditi brendirani restoran iz razumljivih razloga, a to je manjak domaće potražnje. Ipak, razmatramo mogućnosti dovođenja jednog od naših najboljih restorana u Hrvatsku jer vjerujemo da vrhunski brendovi stvaraju interes kako za objekt tako i za destinaciju.