Veliki intervju

Šef JGL-a: 'Nizozemci rezanjem poreza privlače strane stručnjake. Nama treba ta politika'

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

26.5.2019. u 10:23

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

26.5.2019. u 10:23

Zagreb, 120918.
Mislav Vucic glavni izvrsni direktor JGL-a, fotografiran u ljekarni Pablo.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor Jadran galenskog laboratorija

Riječki Jadran galenski laboratorij ugovorio je prošlog tjedna partnerstvo s najvećom poljskom farmaceutskom kompanijom Polpharma Grupom za koje glavni izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić kaže da bi moglo biti prekretnica u razvoju JGL-a. Vučić govori i o razvojnoj strategiji stabilno rastuće i izvozno orijentirane riječke tvrtke, stanju na domaćem i inozemnom farmaceutskom tržištu te JGL-ovoj specifičnoj izvoznoj poziciji baziranoj na tržištima Rusije, Ukrajine i Kazahstana.

Je li ugovor s Polpharmom najznačajniji potez JGL-a u novijoj povijesti tvrtke, recimo unatrag pet ili deset godina?

- Mislim da jest, kada govorimo o rastu i razvoju JGL-a. Imali smo prije tri godine jedan vrlo bitan ugovor u Rusiji gdje smo prodali nekoliko naših proizvoda za značajan iznos novca, koji nam je onda poslužio za financijsko restrukturiranje i smanjivanje zaduženosti. No, u smislu dugoročnog razvoja kompanije, ovaj ugovor je važniji.

Koliko je značenje Polpharme u europskom i svjetskom farmaceutskom biznisu?

- Polpharma nije samo najveća poljska farmaceutska kompanija nego je i najveća na tamošnjom farmaceutskom tržištu te jedna od 20 najvećih generičkih kompanija na svijetu. Ima godišnji prihod oko milijardu dolara, zapošljava oko 7500 radnika od kojih ih oko 400 radi u istraživanju i razvoju novih lijekova. Na tržište Polpharma godišnje izbaci oko 40 novih lijekova, ima sedam tvornica i pet istraživačko-razvojnih centara. Osim domicilne Poljske, pokriva tržišta Rusije, srednje i istočne Europe, Kazahstana, Bjelorusije te, recimo to tako, zapadne Azije. Ima planove širenja na tržišta Zapadne Europe. Prema tome, riječ je, u svakom smislu, o jednoj od najznačajnijih europskih farmaceutskih kompanija.

Što su benefiti koje kanite ostvariti u partnerstvu s Polpharmom?

- Iz partnerstva s Polpharmom, odnosno iz sinergije koju ćemo razviti, JGL očekuje benefite na tri područja. U prvom redu imat ćemo stabilnost kroz nove lijekove koje Polpharma razvija, a koje će JGL prodavati, prije svega, u Hrvatskoj i na tržištima bivših jugoslavenskih republika, kao i na ostalim tržištima na kojima poslujemo. Drugo područje gdje očekujemo napredak kroz sinergiju s Polpharmom jest izvoz naše pameti i naših proizvoda na neka nova tržišta, prije svega u Poljsku, a zatim i na neka druga tržišta gdje je Polpharma jaka. I treći dio gdje očekujemo pozitivne efekte sinergije s Polpharmom jest transfer proizvodnje lijekova za oči bez konzervansa iz Poljske u Hrvatsku, s ciljem da JGL izvozi te proizvode iz Hrvatske u Poljsku i sva druga tržišta na kojem Polpharma posluje. To znači da je u izgledu jako dobar izvozni kapacitet ne samo za JGL nego i cijelu hrvatsku farmaceutsku industriju.

Spomenuli ste pozicije Pol­pharme u Rusiji, koje je i glavno tržište JGL-a. Preklapaju li se u Rusiji interesi dvaju partnera?

- Osim u Rusiji, nema puno preklapanja JGL-a i Polpharme. U principu, gdje mi poslujemo, oni ne posluju, i obratno. Ali to je samo poslovna strana sporazuma, a kada gledamo razvojno-tehnološku i izvoznu stranu partnerstva s Polpharmom, možemo kazati da je riječ o predivnoj komplementarnosti dviju kompanija.

Tko je kome prišao u partnerstvu JGL-a i Polpharme, odnosno kako je došlo do suradnje?

- Iako je farmaceutsko tržište u Europi značajno po prihodima, broju kompanija i zaposlenih u njoj, opet je riječ o relativno malom tržištu na kojem se svi međusobno poznaju. Pa tako smo mi znali kakva je kompanija Polpharma, i oni su znali što predstavlja JGL. S druge strane, od iznimnog su značaja i osobni kontakti. Ja sam u JGL došao iz Teve, iz koje je dio ljudi s kojima sam radio trenutno u Polpharmi. Iz nekih razgovora i kontakata shvatili smo da postoji cijeli niz potencijalnih područja za suradnju, a konkretni, intenzivni razgovori o partnerstvu počeli su u listopadu prošle godine. Pripadajući ugovor potpisan je nedavno, ali su prvi zajednički poslovi obavljeni i ranije. Prije dva tjedna u Rijeci smo proizveli prvu seriju jednog od lijekova čija će pro­izvodnja biti prebačena iz Polpharme u JGL.

Hoće li partnerstvo s Polpharmom JGL-u pomoći da dosegne godišnji prihod od milijardu kuna?

- To je jedan od elemenata našeg rasta, jer kroz suradnju s Polpharmom planiramo milijunske iznose prihoda, čija će dinamika ovisiti o tempu kojim ćemo razvijati sinergiju. Prošlu godinu JGL Grupa završila je s 800 milijuna kuna prihoda i 100 milijuna kuna operativne dobiti. Kad su u pitanju prihodi koje spominjete, ne želim se ureći u tom smislu jer upravo radimo financijske projekcije za idućih tri do pet godina, pa kad to dovršimo, bit ćemo bliže odgovoru na vaše pitanje. No mogu reći, kad je u pitanju porast prihoda, da imamo značajan rast i bez ugovora s Polpharmom. Prošle smo godine imali rast prihoda od osam posto u našem core biznisu. Naš glavni uspjeh je rast prodaje u Rusiji i Ukrajini, brži od referentnog tržišta u Hrvatskoj, što kompaniji omogućuje bolje upravljanje cijenama, zalihama i potraživanjima. Isto tako, prvi kvartal ove godine donio nam je rast od 19 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zbog toga smo uspjeli s krajem prvog kvartala spustiti faktor zaduženosti gledan kroz odnos neto duga i EBITDA ispod tri, čime smo ušli u zonu financijske sigurnosti i otvaraju nam se investicijske mogućnosti.

Kao izvozna tvrtka, imate vrlo specifičan “izvozni portfelj”. Glavna tržišta su vam Rusija, Ukrajina i Kazahstan koja kriju veliki potencijal, ali i razne opasnosti. Krenimo od Rusije. Kakva je sad situacija s pozicijama JGL-a u Rusiji nakon devalvacije rublja i zavođenja sankcija EU i SAD-a toj državi?

- Izvoz u Rusiju čini 45 posto ukupnog prihoda JGL-a. Prema tome, to je naše glavno tržište na kojem, primjerice, prodajemo duplo više nego u Hrvatskoj. Takav odnos unutar naših prihoda ima svojih pozitivnih i negativnih strana, kao što je devalvacija rublja koju spominjete. Tijekom 2013. tečaj rublja u odnosu na euro bio je 35, najviše 40 rubalja za euro. Prošle godine tečaj rublja bio je 82 rublja za euro, što znači da je u pet godina rubalj izgubio pedeset posto svoje vrijednosti. Isto tako, međugodišnji pad tečaja rublja 2017.-2018. bio je 12 posto. Za toliko kompanija koja posluje u Rusiji ima pad prihoda i dobiti. To je otprilike isto kao da vam proizvod u godinu dana pojeftini 12 posto. Generalno, rusko tržište donosi sa sobom jako puno pozitivnih stvari i potencijala zbog 150 milijuna stanovnika, ali i puno izazova s kojima se suočava svatko tko želi tamo poslovati. Jedan od izazova je, recimo, kupovna moć stanovništva koja, dosljedno karakteristikama ruske ekonomije, ovisi o svjetskim cijenama nafte i plina, kao i plemenitih metala. Mi vidimo da ruska ekonomija od poremećaja koje je izazvao rat u Ukrajini ne raste onoliko brzo koliko je rasla nakon prethodnih ekonomskih kriza.

Je li Ukrajina u dogledno vrijeme, zbog neriješene situacije u Donbasu i ukupnih političkih nestabilnosti, izgubljena po pitanju gospodarskog, pa time i rasta tržišta?

- U Ukrajini JGL posluje od 2004., biznis se lijepo razvijao do 2014. i 2015., kad je cijelo farmaceutsko tržište u toj državi, s izbijanjem sukoba u Donbasu, doživjelo svojevrstan slom. Tržište je u godini dana palo za 60 posto, s dvije milijarde i 500 milijuna eura na milijardu eura. Otprilike u tim postocima pao je i naš biznis u Ukrajini, otuda je bilo razmišljanja da JGL potpuno zatvori biznis tamo i izađe s tržišta. No odlučili smo ostati i možemo kazati da smo pravilno postupili jer nam je Ukrajina najbrže rastuće tržište. Sad imamo bolje i veće pokazatelje poslovanja nego prije izbijanja sukoba i krize.

Malo je naših tvrtki prodrlo na tržište Kazahstana, kakvi su tamo potencijali rasta za JGL?

- Poslije Rusije, Hrvatske i Ukrajine Kazahstan je četvrto naše najznačajnije tržište. U Rusiji zapošljavamo oko 200, a u Ukrajini i u Kazahstanu po četrdesetak ljudi. Kazahstan je tržište s 19 milijuna ljudi i tamo se lijepo razvijamo.

O kolikim tržišnim udjelima JGL-a govorimo, primjerice, u Rusiji?

- Mi promatramo segmente tržišta koji su nama ključni. U Rusiji, primjerice, držimo oko 26 posto tržišta morskom vodom s Aqua Marisom, oko 70 posto tržišta s Draminom, lijekom protiv mučnina vezanih uz bolest kretanja, i oko tri posto tržišta kapi suhog oka s našim Vizolom S, koji smo u Rusiji pod brendom Optinol počeli prodavati prije samo 15 mjeseci, tako da smo vrlo zadovoljni kako se prodaja razvija.

Jesu li morska voda, kapi za oči i Dramina ključni proizvodi za daljnji razvoj JGL-a ili gledate i neka nova područja za širenje poslovanja?

- Tri područja vidimo kao ključna za budućnost JGL-a. Jednu čini grupa proizvoda za higijenu i zdravlje nosa Aqua Maris i Meralys, unutar kojih razvijamo nove proizvode. Drugi segment koji planiramo ojačati i razvijati jest oftalmološki, s proizvodima za suho i crveno oko, gdje također planiramo još nekoliko novih proizvoda unutar brendova Vizol S i Viset. Treće područje su oftalmološki proizvodi na recept, u sklopu kojega planiramo sinergiju s Polpharmom. Dodao bih i razvoj novih, dermatoloških pro­izvoda za liječenje akni kao jednog od najčešćih oboljenja kože. Jadran galenski laboratorij trenutačno ima 12 projekata vlastitog razvoja lijekova. Taj razvoj ovisi i o regulatornom okviru za registraciju novih proizvoda od države do države, a mi uglavnom poslujemo na tržištima koja, primjerice, nisu u Europskoj uniji. Godišnje oko pet posto svojih prihoda ulažemo u istraživanje i razvoj, što je u skladu s usporedivim farmaceutskim kompanijama. Na istraživanju i razvoju angažirano je oko trideset zaposlenika.

Imate blizu tisuću zaposlenih, je li i u farmaceutskoj industriji osjetan odlazak stručnjaka i radnika i imate li poteškoća s pronalaskom novih zaposlenika?

- Generalno, svi u Hrvatskoj imaju poteškoća s pronalaskom stručnjaka i radnika, a tržište rada je napeto na svim razinama. Kad je riječ o odlascima stručne radne snage u inozemstvo, mislim da je u farmaceutskoj industriji taj problem manje izražen jer se na malom prostoru, kao što je Hrvatska, nalazi nekoliko jakih farmaceutskih kompanija između kojih se odvija prirodna fluktuacija kadrova. Kao branša smo pokazali i dokazali da puno toga znamo i možemo i da smo konkurentni u europskim i svjetskim razmjerima. Uz to, lako se uspostavlja suradnja sa znanstvenim institucijama na razvojnim i istraživačkim projektima. Jedan dio stručnjaka zasigurno odlazi u inozemne farmaceutske industrije, ali dio se i vraća u Hrvatsku.

Proveli ste značajan dio karijere u inozemstvu. Koje su bitne razlike u poslovnom i zakonodavnom okruženju za farmaceutsku industriju između zemalja u kojima ste radili i Hrvatske?

- Nizozemska, primjerice, u kojoj sam radio za Tevu, ima snažne porezne olakšice za stručnjake koji razmišljaju o dolasku na rad u tu zemlju. U nastojanju da što više jakih kompanija iz SAD-a, Japana i drugih dijelova EU privuku u Nizozemsku, shvatili su da moraju prvo privući stručnu radnu snagu u svoju zemlju. Stoga su, među ostalim, kao neoporezivi dio odredili trideset posto dohotka strancima koji dođu raditi u Nizozemsku za prvih deset godina rada u toj zem­lji. Tako privlače dosta stranaca na rad u Nizozemsku, pa nije čudno da se Europska farmaceutska agencija iz Londona preselila upravo u Amsterdam.