Energenti pogurali industriju

Šantić: Bez restrukturiranja industrije teško je očekivati dinamičniji rast proizvodnje!

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.8.2018. u 16:01

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.8.2018. u 16:01

Sibenik, 221217.
Industrijska zona Podi.
Milenka Barac, direktorica tvrtke Industrius.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Ilustracija

Ukupan promet industrije u Hrvatskoj u lipnju je bio 5,5 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u odnosu na svibanj pao 0,6 posto, pokazuju podaci državne statistike.

Gledano po komponentama industrijskih proizvoda, promet industrije najviše su 'pogurali' energenti. Naime, ukupan prodaja energenata u lipnju je bila čak 54,3 posto veća nego u lipnju prošle godine, dok je rast te komponente na mjesečnoj razini iznosio 14,2 posto.

Takav rast prometa energenata, objašnjava Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, može se povezati s rastom industrijske proizvodnje u lipnju, koja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bila veća 3,1 posto u odnosu na lipanj prošle godine, odnosno 4,5 posto u odnosu na svibanj. Posebno je značajan rast u lipnju imao obujam proizvodnje energije, 12,1 posto na godišnjoj i 12,4 posto na mjesečnoj razini. Drugi razlog velikog rasta prometa energenata, dodaje Šantić, leži u rastu cijena nafte na svjetskom tržištu.

Unatoč tome, ukupna slika stanja hrvatske industrije u ovoj godini izgleda prilično sumorno. Tako je, prema podacima DZS-a, ukupan obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci bio samo 0,4 posto veći u odnosu na prvo lanjsko polugodište, dok je promet industrije u istom razdoblju porastao mršavih 2,8 posto.

"To je samo još jedna potvrda da će glavni generatori gospodarskog rasta biti osobna potrošnja i turizam, dok su se pozitivni učinci članstva u EU na izvoz, rast produktivnosti i smanjenje troškova dosad uglavnom istopili. Bez značajnijih reformi teško je očekivati dinamičniji rast industrijske proizvodnje, na što upućuju i brojni problemi s kojima se naša industrija suočava", upozorava Šantić, ukazujući, među ostalim, i na problem brodogradnje.

Kada je riječ o prometu industrije u lipnju, najveći dio komponenti - od intermedijarnih proizvoda, preko roba za široku potrošnju, pa do kapitalnih proizvoda - na mjesečnoj razini bilježi ili minimalne stope rasta, ili pad. Na godišnjoj je razini - dakle, u usporedbi s lipnjem prošle godine - slika ipak nešto optimističnija. Ovdje valja naglasiti kako prodaja na stranom tržištu i dalje znatno po dinamici rasta nadmašuje onu na domaćem tržištu.