Croatia E-mobility Forum

Rimac Vladi: S ovih 19 mjera možemo postati svjetski inovacijski centar autoindustrije

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.5.2019. u 10:42

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.5.2019. u 10:42

Zagreb, 300419. Hotel Esplanade. Americka gospodarska komora i Jutarnji list organizatori su konferencije Croatia E-mobility Forum, kojom zele potaknuti javnu raspravu o izazovima velike e-mobility tranzicije a u fokusu je i stvaranje platforme za zajednicko promisljanje trzisnih modela, regulative i politika nuznih za adekvatnu primjenu novih promjena.
Na fotografiji: Mate Rimac. Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Mate Rimac na konferenciji Croatia E-mobility Forum

Hrvatska ima priliku u autoindustriji, može poboljšati svoj portfelj investicija s određenim aktivnim i proaktivnim mjerama, otvoriti mogućnosti za razvoj novih industrija i ne propustiti ovaj treći vlak, budući da je dva već propustila. Rimac Automobili su spremni pomoći ako želimo privući autoindustriju u Hrvatsku. Uz rad, to je i moguće.

Jedna je to od ključnih poruka Mate Rimca, osnivača i izvršnog direktora Rimac Automobila, koji je u sklopu gospodarskog skupa “Croatia E-mobility Forum”, koji se jučer održao u zagrebačkom Hotelu Esplanade u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham) i Jutarnjeg lista, govorio na temu ‘’Kako Hrvatska može privući automobilsku industriju”.

Mijenjanje industrije

U svojoj prezentaciji je, između ostalog, analizirao zemlje srednje i istočne Europe, što im je automobilska industrija donijela (rast, radna mjesta, doprinos BDP-u...), čime su privukli investitore, kako u tom kontekstu stoji Hrvatska, a uočio je i ključne trendove koji već preoblikuju automobilsku branšu.

- Autoindustrija se u potpunosti mijenja, pa će se tako automobili koristiti prema potrebi. Ljudi više neće biti vlasnici automobila, možda ih neće ni naučiti voziti, no sve to će otvoriti mnoga nova vrata. Trendovi pokazuju da će velik dio automobila do 2030. postati autonoman, svi će biti povezani na internet, dogodit će se jača elektrifikacija te će se pojaviti u značajnijoj mjeri i dijeljenje automobila - nabrojao je trendove osnivač kompanije, koja je u posljednjih 10-ak godina izrasla u snažnu tehnološku firmu i privukla više investicija nego sve tehnološke tvrtke u Hrvatskoj.

Do sada su, naime, privukli više od 60 milijuna eura stranih investicija, ne računajući EIB koji im je lani dao zajam od 30 milijuna eura. Posljednji investitor u Rimac Automobile bio je Porsche, i to je bio prvi put da je Porsche investirao u neku drugu tvrtku.

- Ne želimo da to bude zadnja investicija, ali investicije moramo privući. Ne samo zbog nas, nego i zbog države, da autoindustrija investira i u druge stvari u Hrvatskoj. Ove godine jedan veliki investitor ulazi u strukturu naše tvrtke. Radi se o investiciji od 150 milijuna eura, a detalji će biti poznati kroz nekoliko tjedana - otkrio je Rimac. Usput je naglasio značaj i moć branše u kojoj radi - da je autoindustrija zemlja, bila bi četvrta na svijetu!

Ipak, Hrvatska je malo zaostala u usporedbi s drugima, autoindustrija se proširila po cijeloj Europi i Hrvatska je gotovo jedina iznimka. Već su prošla dva vala investicija u regiji. Prvi je bio u Češkoj, Poljskoj, Sloveniji, drugi u Rumunjskoj i Slovačkoj, a sada se dosta ulaže u Srbiju.

Rad i talenti

U tim zemljama automobilska branša je krenula praktički od nule i kroz investicije drugih proizvođača Slovačka je danas postala najveći proizvođač automobila per capita na svijetu. Stoga se Rimac u svojoj opsežnoj prezentaciji osvrnuo i način na koji tvrtke biraju lokacije, koji su im kriteriji te je, uspoređujući Hrvatsku s drugim zemljama, konstatirao da Hrvatska nije među najboljim kandidatima.

- Hrvatska ostvaruje 13 milijardi dolara vrijedan izvoz s četiri milijuna stanovnika. Slovačka ima milijun stanovnika više i 78 milijardi dolara izvoza, od toga samo automobile i dijelove izvoze u vrijednosti od 20 milijardi dolara. Pogledajmo bliže susjede. Slovenija s dva milijuna stanovnika izvozi više od nas i opet im je glavni izvozni proizvod automobil, a nama drvo - konstatirao je Rimac, dodavši da su te zemlje privukle tvrtke zbog troškova rada, ali i talenata, odnosno dobrih fakulteta, infrastrukture i dostupnog kapitala.

Radna snaga

Napomenuo je i da Hrvatska ima manje od milijardu dolara prihoda iz autoindustrije, dok, recimo, Češka ima 41 milijardu, i to zorno pokazuje potencijal. Hrvatska, dakle, ima manje od pola posto BDP-a, a Češka više od pet posto BDP-a direktno iz autoindustrije, što su zapravo porazne usporedbe. U CEE regiju se ulagalo zbog jeftine radne snage i iako je Hrvatsku veliki dio toga zaobišao, Rimac je siguran da ima načina da se ta industrija privuče u našu zemlju. I to ne nužno s jeftinijom radnom snagom, nego i novim prilikama.

- Stotine modela e-automobila dolazi na tržište. Oni se razvijaju od četiri do sedam godina i ono što je danas u laboratorijima, na cestama će biti za nekoliko godina. Tu je ogromna prilika jer će današnji udio od tri posto u prodaji skočiti na 60-ak posto u sljedećim desetljećima. Zato se puno ulaže u autoindustriju, u startupove i u tehnološke firme. Do sada je uloženo više od 25 milijardi dolara kroz venture investicije i tu se vidi u kojem smjeru ta industrija ide. Ulaže se u razvoj baterija, u tvrtke koje rade senzore i slično. Portfolio je širi nego što je nekad bio. Također, ulaže se puno u razvoj, budžeti su veći - nabrojao je potencijale ulaganja.

No, napomenuo je da nije sve tako crno, iako debelo kasnimo i Hrvatska propušta prilike da se priključi razvoju autoindustrije po uzoru na zemlje iz CEE regije. Ta industrija, ističe, konstantno raste, zemlje se zalažu da dobiju investicije i privuku firme.

- Ne želimo bilo kakve investicije, nego one koje daju maksimalni benefit. No, ne radi se o tome koliko će država poticati industriju da dođe. Država mora prvo odrediti u kojem smjeru želi ići, koje industrije imati i onda raditi proaktivno. Engleska ima odličnu inicijativu i to radi jako dobro jer ima složen program za autoindustriju, rade proaktivno, rade centre za istraživanja, staze za testiranje... Dakle, potrebne su proaktivne mjere i projekti, ako se želi ići u tom smjeru - poručio je Rimac, koji smatra da bi država trebala privući više inovativnih tvrtki, onih koje idu prema novim rješenjima i daju najveći doprinos društvu.

U prezentaciji naveo je 19 akcijskih mjera koje bi država trebala poduzeti za ubrzanje napretka automobilske industrije u Hrvatsku. Tako spominje da zaposlenicima treba omogućiti ulazak u vlasništvo tvrtke i smanjenje poreza za visoke plaće. Sveučilišta bi, nadalje, trebalo potaknuti da u svoje programe uključe strojno učenje, umjetnu inteligenciju i električni inženjering. Sveučilišta bi trebala zapošljavati profesore iz STEM sektora sa znanstvenom reputacijom, smatra Rimac, investirati u opremanje fakulteta i povezivanje sveučilišta i investitora. Osim toga, država bi trebala implementirati porezne olakšice za tvrtke orijentirane R&D-u, kao i izaći u susret relevantnim inženjerima, ali i zauzeti proaktivniju ulogu u industrijskom razvoju u suradnji s potencijalnim stranim investitorima. Što se infrastrukture tiče, valjalo bi poticati internacionalne kontakte s gradovima koji imaju razvijenu automobilsku industriju i inovacijske hubove te investirati dodatno u 5G mrežu za sva kućanstva.

Umjetna inteligencija

Što se, pak, konkretnih mjera za automobilsku industriju tiče, među nabrojanim mjerama stoji da je potrebno stranim zaposlenicima automobilskih tvrtki omogućiti privremeno stanovanje i podršku države u traženju posla za zaposlenikovog partnera ili partnericu. Također, jedna od mjera podrazumijeva osnivanje internacionalne škole, u kojoj će se nastava izvoditi na stranim jezicima. Što se infrastrukture same autoindustrije tiče, navodi da bi trebalo legalizirati testiranje autonomnih vozila na javnim cestama, osnovati institut za električna i autonomna vozila, ali i institut za umjetnu inteligenciju, kao i centre kompetencija i hubove za inovatore. I posljednje, smatra da bi pomogla izgradnja staze za testiranje autonomnih i električnih automobila. Doduše, ovo potonje bi moglo ispasti iz igre jer je Mađarska, koja nam je bliži susjed, to već učinila.

Jutarnji list