Intervju

Predsjednik uprave HT-a: 'Hrvatska je premala za više od dva teleoperatera'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.12.2018. u 12:45

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.12.2018. u 12:45

Zagreb, 281118.
Predsjednik uprave HT-a Davor Tomaskovic, fotografiran u sjedistu HT-a,
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Predsjednik uprave HT-a Davor Tomašković

Početak poslovnog tjedna obilježila je vijest o još jednoj akviziciji Hrvatskog Telekoma - od Hrvatske pošte ta je teleoperater kupio EvoTV. Najveći telekom privremeno upravlja Optima Telekomom, koji je potom preuzeo H1 Telekom, ova nova objava potvrdila je da se domaće telekom tržište ubrzano konsolidira.

O svim dobrim, ali i lošim stranama koje takva konsolidacija donosi, stanju na tržištu i poslovanju najvećeg domaćeg telekoma, razgovarali smo s predsjednikom Uprave HT-a Davorom Tomaškovićem.

Je li HT-ova EBITDA marža od 41,9 posto najveća u okviru Deutsche Telekoma?

- Sigurno je jedna od najvećih, mislim da je prvi po EBITDA marži Slovački telekom, ali mi smo ostvarili doista odlične rezultate u prva tri kvartala jer nam je osim EBITDA-e, koja se povećala 3,5 posto, rasla i neto dobit, i to za 18 posto. Tu je bitno objasniti kontekst: telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj, naime, nije ostvarilo rast vrijednosti, ono stagnira. Pritom treba uzeti u obzir da je HT ostvario 60 posto ukupnog prihoda u toj branši, a 80 posto dobiti, što znači i da je HT profitabilniji nego ostatak konkurencije. To nije samo posljedica rada u ovoj godini nego posljednjih nekoliko godina u kojima se kompanija značajno transformirala i to je pomoglo da ostvarimo dobre rezultate.

Ako je HT jedna od profitabilnijih tvrtki u DT-u, čije tvrtke posluju po čitavoj Europi, znači li to da uvjeti poslovanja u Hrvatskoj i nisu tako loši kao što se iz brojnih rejting-lista i dojmova može zaključiti?

- Rekao bih da postoje dvije makrorazine o kojima u ovom kontekstu možemo govoriti. Prva je makrorazina države, a druga je razina našeg telekomunikacijskog tržišta. Kada je u pitanju država, zacijelo se može reći da su uvjeti poslovanja danas - barem kad je riječ o gospodarskom rastu, zaposlenosti, poreznoj rasterećenosti, rastu plaća i primanja i nekim drugim makroekonomskim indikatorima - bolji nego prije nekoliko godina jer smo čak šest godina bili u recesiji. Svakako da to dovodi i do povećanog optimizma potrošača, što je onda mnogo bolje i za sve poduzetnike u zemlji, pa tako i za HT. Sama industrija pod velikim je pritiskom, što se ogleda i u činjenici da vrijednost tržišta ne raste unatoč velikom rastu investicija u branši.

 Što je uzrok toj stagnirajućoj slici domaćeg telekomunikacijskog tržišta?

- Mislim da najprije moramo krenuti od globalne slike, primjerice od SAD-a, zatim pogledati sliku u Europi i onda kod nas u Hrvatskoj. Zbog činjenice da je glad za većom propusnošću i konzumiranjem što veće količine podataka na što brži način jako velika, operateri moraju stalno investirati i pružiti potrošačima zahtijevanu uslugu. Problem je to što na svim ostalim kontinentima, uključujući i SAD, takvo povećanje investicija i kvalitete usluga donosi povećanje cijene, ali se to povećanje cijena ne događa u Europi. To je direktna posljedica izuzetne fragmentiranosti tržišta u smislu konkurencije, jer u SAD-u na tržištu od 300 milijuna ljudi tržištem dominiraju četiri operatera, a u Europi s 400 milijuna stanovnika postoji 200 jakih telekom igrača. Uz to, u Europi je visoka reguliranost tržišta, od cijena roaminga do internacionalnih poziva, što će uslijediti iduće godine. Dakle, kontinuirano se vrši pritisak regulatora da se smanje cijene u telekom-industriji. Zbog ta dva razloga vrijednost tržišta u Europi stagnira. Hrvatska je, pak, malo tržište s donedavno još velikim brojem telekoma, ali je njegova konsolidacija u punom zamahu.

HT, ali i vaš najveći konkurent, aktivno je sudjelovao u toj konsolidaciji?

- Ta je konsolidacija bila predvidiva, jer je telekomunikacijsko tržište kapitalno intenzivno i potrebna su velika ulaganja. Teško je imati financijsku snagu za veće investicije ako nemate dovoljno korisnika da biste imali kritičnu masu koja vam omogućava optimalno poslovanje. Ekonomija razmjera itekako je bitna u ovoj industriji i zbog toga se konsolidacija mogla očekivati. Mi smo preuzeli upravljanje Optima Telekomom, on H1, a ovaj smo tjedan objavili da kupujemo EvoTV. Ova posljednja akvizicija izuzetno je važna jer nam omogućava da svoje TV usluge plasiramo na veći segment tržišta. Čekamo još regulatorna odobrenja, ali veseli me što godinu zaključujemo ovako uspješnim projektom. Mislim da će se dugoročno konsolidacija zaustaviti na dva igrača jer je hrvatsko tržište od četiri milijuna građana premalo za više kompanija.

Koliko je to dobro za korisnike? Ne znači li sve izraženiji duopol vas i A1 ipak manje izbora za korisnike?

- Možda znači manje izbora između operatera, ali ne nužno i manje izbora u uslugama, a pritom mislim na broj, opseg i kvalitetu usluga. I ne znači da će nužno i cijene biti veće. Tu imate zanimljivu situaciju. Budući da manji operateri nemaju financijsku snagu i ne mogu investirati dovoljno u kvalitetu svojih usluga, oni se na tržištu bore nižim cijenama i utječu na nižu razinu cijena telekomunikacijskih usluga u zemlji. To, međutim, ne mogu raditi dugoročno jer s nižim cijenama i oni imaju manje prihode, koji nisu dovoljni za investicije, a ni za povrat dioničarima. Ispostavilo se da je takva konkurentska borba bila destruktivna najprije za njih jer nisu mogli biti dovoljno profitabilni, ali je uništavalo i tržište zbog relativno manjih cijena nego što je u tom trenutku bilo realno. I onda se dogodilo to da je polako došlo do konsolidacije. Od te konsolidacije u Hrvatskoj će ponajprije koristi imati potrošači jer će veće investicije rezultirati boljom kvalitetom usluga, a mislim da neće dovesti do nekog nerazumnog rasta cijena. Jer, i taj manji broj igrača omogućavat će intenzivnu konkurenciju. I mislim da taj val konsolidacije neće zahvatiti ne samo Hrvatsku, kao što se već događa, nego i cijelu Europu.

HT će, dakle, nastaviti sudjelovati u preuzimanju drugih manjih tvrtki?

- Sposobni smo za to i ako se ukaže mogućnost, preuzet ćemo tvrtku koja nam se učini kao dobra prilika, i u Hrvatskoj i u regiji. Naglasio bih naš izvanredni uspjeh prilikom preuzimanja crnogorskog telekoma početkom 2017. Nakon više godina pada prihoda i dobiti, u ovoj smo godini uspjeli obrnuti trendove i povećati operativnu dobit za čak 5 posto. Tim se projektom iznimno ponosim.

Ako se u Hrvatskoj ide prema duopolu, to znači da ste možda spremni i za preuzimanje Tele2?

- To ćemo vidjeti.

Vaš glavni konkurent, A1, u svojoj kampanji tvrdi da se transformira iz telekomunikacijske u digitalnu kompaniju. Kako vi gledate na trendove u telekom-industriji?

- Neki su trendovi jako vidljivi, a neke ćemo tek vidjeti. Ono što je jasno jest da fiksna glasovna telefonija polako odumire, ali što se tiče drugih fiksnih usluga kao što je pristup takozvanom širokopojasnom internetu ili pay TV usluga, tu se već vidi pomak i prostor za daljnji rast. Na primjer, u Europi je penetracija pay TV usluga na razini od oko 70 posto, a kod nas oko 50 posto, i tu će sigurno doći do rasta.

Jednako je tako i s mobilnom uslugom, ona raste, a posebno raste s uslugama tzv. interneta stvari, u kojem će svaki kućni uređaj imati svoju SIM karticu i bit će umreženi i sinkronizirani međusobno.

Mi u HT-u prvi smo stvorili platformu za taj model i to je već prisutan trend. Trend koji tek dolazi ogleda se u podjeli tržišta između onih kompanija koje pružaju infrastrukturnu uslugu, kao što je HT, i onih koje pružaju usluge sadržaja, kao što su You Tube ili Netflix.

I tu je velika borba za budućnost telekomunikacijskih kompanija, jer se one žele izmaknuti iz uloge pukog pružatelja infrastrukturnih usluga i žele preuzeti ulogu isporučitelja sadržaja, primjerice u televiziji. Dakle, smjer telekoma je zadržati izravan kontakt s korisnicima.

Dakle, telekomi će postati producentske kuće?

- Makar sklapali ugovore da se nešto producira i proizvede u njihovo ime. Pa će onda postojati ekskluzivno pravo, na primjer, da se samo na Max TV-u gleda neka sapunica ili dokumentarni film, onako kako se sada ekskluzivno može gledati Prva HNL. Nije stoga čudno što smo preuzeli EvoTV, koji do korisnika ne dolazi putem bakrene parice kao Max TV, nego putem antenskog signala, što omogućava da se ta usluga proširi i na dio Hrvatske koja nema pristup fiksnoj mreži. Mi smo tom akvizicijom povećali broj korisnika pay TV usluga na pola milijuna i sada naš TV sadržaj možemo plasirati većoj bazi korisnika, uz usavršavanje tehnologije.

Naravno, stalno radimo i na poboljšanju kvalitete sadržaja jer vidimo da je to ono što čini razliku između operatera.

Kako komentirate odluku Vlade da Odašiljači i veze, državna tvrtka, sagrade optičku mrežu u slabije naseljenim područjima i za to iskoriste fondove EU?

- Tu se radi o agregacijskoj, infrastrukturnoj mreži u slabo naseljenim područjima i mogu reći da mi to podržavamo.

Ono što ne podržavamo, i to smo već jasno rekli, jest da se gradi paralelna agregacijska mreža u onim područjima u kojima već postoji optička mreža.

Bolje bi onda bilo da se u jednom dijelu taj novac iz fondova EU pretoči u pristupnu mrežu, u onaj zadnji kilometar, od čvora do kućanstava.

 HT je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj kad je riječ o kapitalnim ulaganjima. Dokada ćete morati imati tako pojačano ulaganje kako bi ostvarili potrebnu kvalitetu infrastrukturne mreže?

- Mislim da će taj infrastrukturni zamah morati trajati još najmanje pet godina jer smatram da ćemo u tom razoblju doći do onoga o čemu sam govorio, a  iru naše kompanije svako drugo kućanstvo bude spojeno na optičku mrežu, što znači još 400 tisuća kućanstava. Ove i iduće godine potpuno ćemo obnoviti mobilnu mrežu, što će donijeti dva i pol puta veće brzine i tri puta veći kapacitet tih mreža za cijelu Hrvatsku i ta će mreža biti spremna za 5G, što smatram stvarno velikim uspjehom.

Naša EBITDA marža od 40 posto prihoda pokriva investicije u iznosu od oko 25 posto prihoda.

Dakle, kada od naše EBITDA marže oduzmemo investicije, ostaje nam oko 15 posto za plaćanje poreza i dividende dioničarima. To je na razini benchmarka telekomunikacijske industrije. S tim da smo ipak u vrhu po visini EBITDA marže i po razini investicija, što znači da ubrzano, intenzivno investiramo. Prosjek investicija u branši je od 15 do 17 posto prihoda, a mi investiramo oko 25 posto prihoda posljednjih godina.

Vladi ste proteklih godina prigovarali da vam pojedinim parafiskalnim nametima smanjuje ulagački kapacitet? Čime su rezultirali ti prigovori?

- Stalno, i to vrlo jasno, upozoravamo državu da su parafiskalni nameti u Hrvatskoj previsoki i da onemogućavaju jaču investicijsku aktivnost poduzeća. Parafiskalni nameti koje telekomunikacijska industrija plaća državi na godišnjoj razini premašuju milijardu kuna, što je oko polovice ukupnih investicija telekoma.

Gotovo 80 posto tih nameta predstavljaju dva paraporeza - naknada za radiofrekvencijski spektar i naknada za pravo puta, prolaz fiksne infrastrukture preko zemljišta, uglavnom u vlasništvu jedinica lokalne uprave.

Upozoravali smo na apsurd visine tih naknada jer je prethodna Vlada 2014. triput povećala naknadu za radiofekvencijski spektar kako bi pokrpala rupe u proračunu. Moram priznati da je ova Vlada u dva navrata smanjila te naknade na period iz 2013., jer je shvatila koliko je apsurdno tako smanjivati investicijski kapacitet telekoma, ali i važnost tih projekata za digitalizaciju Hrvatske.

O pravu puta Ekonomski institut izradio je analizu koja pokazuje da mi za, primjerice, poljoprivredno zemljište plaćamo pet puta veću godišnju naknadu od cijene tog zemljišta po kvadratnome metru, što znači da bi nam se višestruko isplatilo kupiti to zemljište.

No, i tu je prije nekoliko tjedana regulator pokrenuo raspravu promjeni pravilnika o pravu puta, pa očekujemo da se u idućoj godini i te cijene smanje na neku prihvatljivu razinu. Mi zauzvrat pojačano investiramo, a ne ostavljamo taj novac za dobit dioničarima.

Zagreb, 281118.
Predsjednik uprave HT-a Davor Tomaskovic, fotografiran u sjedistu HT-a,
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Predsjednik uprave HT-a Davor Tomašković

 

Na početku razgovora spomenuli ste porezno rasterećenje koje je provela ova Vlada. Većina analitičara tvrdi da ona provodi reforme u dobrom smjeru, ali nedovoljno brzo i premalo ambiciozno. Kako vi gledate na reformski kapacitet Vlade?

- Mislim da je porezno rasterećenje bio jedan od najboljih Vladinih poteza. Iako analize pokazuju da već sada velik dio zaposlenih ne plaća porez na dohodak zbog poreznih izmjena, još imamo problem s visokoobrazovanim mladim ljudima, posebno onima iz područja STEM-a, jer nam je porezno opterećenje na plaće tih ljudi još preveliko. Znam da je Vladi donekle nezgodno smanjivati porezno opterećenje na veće plaće u situaciji kad više ne može smanjivati porez na najmanje plaće, ali mislim da bi se za ovu situaciju ipak mogao pronaći odgovarajući model.

Pozitivno je i nedavno povećanje neoporezivih davanja za zaposlenike, pa mi u HT-u razmišljamo o povećanju božićnice već ove godine, kao i mnogi drugi poslodavci koji su dosad isplaćivali maksimalno neoporezive iznose zaposlenicima.

Kad je riječ o njezinu reformskom kapacitetu, mislim da bi Vlada trebala pojačati napore u stvaranju povoljnije klime za investiranje i zadržavanje građana u Hrvatskoj, od onih slabije obrazovanih do mladih eksperata u svojim područjima.

Svi se slažemo oko toga koje je reforme potrebno provesti, od pravosuđa, zdravstva, mirovinskog sustava, obrazovanja, rada i poreza do javne uprave.

No, istina je da nijedna od tih reformi nije jednostavna i da ih je većina bolna, a neke iznimno udaraju na trenutne beneficije i prava pojedinih društvenih skupina. Istodobno nema novca da kroz reforme svima bude bolje te one nužno podrazumijevaju da će neki značajno izgubiti.

Povežite to s otporima tih skupina i rastućim populizmom i ubrzo postaje jasno zašto smo spori.

 Koliko je HT-u nedostatak radne snage velik problem?

- Nemamo potrebu za uvozom radne snage, ali stalno imamo otvorena radna mjesta, i to na dvije razine.

Jedna su razina prodavači u T-centrima ili agenti u call centrima jer, posebno ljeti, imamo snažan odljev tih kadrova. Upravo da bismo to prevenirali, ove smo godine u HT-u zaposlili oko 600 radnika koji su prethodno radili preko student-servisa ili agencija za zapošljavanje.

Dakle, povukli smo ih u sustav jer smo shvatili da takav odljev radne snage previše košta, od edukacije pa nadalje. To je klasična prilagodba promjenama na tržištu rada.

Druga razina kadrova koji nam nedostaju su informatički stručnjaci i zbog toga sam i govorio o potrebi za daljnjim poreznim rasterećenjima u tom pogledu.

U apsolutnim iznosima, imamo niže cijene od drugih

Kako komentirate kritike da su cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj neopravdano visoke u odnosu na EU te da je Hrvatska i dalje nisko na listama dostupnosti brzog interneta?

- Cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj u apsolutnim su iznosima niže nego u ostalim zemljama EU. Međutim, u odnosu na prihod kućanstava one su više. To je kao i s udjelom cijena TV aparata ili automobila u prihodu kućanstva, a posljedica je visine ulaznih troškova za te proizvode i usluge koji su jednaki u svim zemljama. Mi plaćamo iste cijene za mrežnu ili IT opremu kao operateri u Njemačkoj ili Engleskoj. U ponudi nimalo ne zaostajemo a širina i kvaliteta ponude posljedica su naših intenzivnih ulaganja.

Kada je u pitanju dostupnost brzog interneta, treba razlikovati mobilnu i fiksnu tehnologiju. U mobilnom internetu u vrhu smo Europe, ali problem imamo u fiksnom internetu. Tu nije problem samo pokrivenost, iako penetracija i nije toliko loša, nego brzina interneta. Nedovoljno brz internet posljedica je toga što nije dovoljno napravljeno u prodoru optičkih mreža do kućanstava. HT danas pokriva svako četvrto kućanstvo optičkom mrežom skroz do utičnice u zidu, a plan je u iduće četiri godine to podići na svaku drugo kućanstvo. Naravno, uvijek će postojati i ruralna područja koja će biti slabije pokrivena.