Apel iz HUP-a

Poslodavci inženjerske djelatnosti u graditeljstvu apeliraju na preglede građevina

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

11.4.2020. u 11:23

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

11.4.2020. u 11:23

Zagreb, 040420.
Ul. Baruna Trenka.
Dizalica Zagrebtransa u koordinaciji sa alpinistima uklanja prijetece dimnjake u zgradama na Zalenom valu.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srdjan Vrancic / CROPIX

Ilustacija

Moramo naučiti lekcije iz potresa u Zagrebu gdje je tragično izgubljen jedan mladi život a na zgradama su najviše stradali zabatni zidovi, dimnjaci i krovovi porušeni od strane dimnjaka te prići detaljnim pregledima građevina, apelira u ime HUP-ovih poslodavaca inženjerske djelatnosti u graditeljstvu Ivan Markić, direktor tvrtke Prona-grad iz Zagreba.

- Zakonskom regulativom iz područja građevinarstva je regulirano da se svake godine treba obaviti osnovni pregled građevine što obuhvaća vizualni pregled stanja glavnih nosivih elemenata konstrukcije i drugoga. Dodatno je za zgrade propisano da se trebaju obaviti glavni pregledi svakih deset godina što podrazumijeva širi obuhvat pregleda te izvanredni pregledi koje treba baviti nakon nastanka izvanrednih događaja kao što su olujni vjetrovi, potres i slično. Prema mome saznanju, ovakvi pregledi građevina se ne obavljaju – navodi Markić, založivši se za jačanje svijesti o potrebi održavanja građevina od strane njihovih vlasnika.

Na pitanje je li uz pomoć države, nalik legalizaciji nelegalno sagrađenih nekretnina koja je provođena od 2012. praktički donedavno, a s obzirom na spomenute izostanak pregleda građevina i tragične posljedice potresa u Zagrebu, potrebna velika javna akcija podizanja svijesti građana i drugih vlasnika građevina o važnosti redovitih pregleda i održavanja građevina radi sigurnosti građana i prevencije nastanka šteta, Markić odgovara potvrdno.

HUP

Ivan Markić, direktor tvrtke Prona-grad i predstavnik HUP-ovih poslodavaca inženjerske djelatnosti u graditeljstvu

 

- Proces bi bio dugotrajan i veliki kao za legalizaciju – dodaje naš sugovornik.

Uvriježena je ocjena kad su u pitanju ulaganja u zgrade, da sami vlasnici nekretnina, posebno vlasnici stanova u stambenim zgradama, nisu raspoloženi za međusobne dogovore, investicije i zajednička plaćanja kako bi se ojačala sigurnost zgrada. Prizori pukotina na ciglenim zidovima zgrada u središtu Zagreba nerijetko su se mogli uočiti i prije nedavnog potresa te su upravo takve zgrade neposredno pogođene potresom.

-  Mislim da bi mnogi bili voljni platiti, a posebno oni koji žive u velikim zgradama i koji su imali iskustva s nelegalnom rekonstrukcijom u zgradi. Pregledom se dobije uvid i u to je li netko od susjeda radio nešto ilegalno i narušio mehaničku otpornost i stabilnost cijele zgrade ili poda stana iznad sebe, te se na temelju tog izvještaja može podnijeti prijava građevinskoj inspekciji – komentira direktora Prona-grada.

Vlasnicima obiteljskih kuća, dodaje naš sugovornik, vjerojatno bi to bio dodatni trošak, ali, napominje Markić, trenutno su, ako preglede ne obavljaju, u prekršaju prema zakonskoj regulativi.

- Obiteljske kuće bi možda trebalo izuzeti od godišnjih pregleda te propisati samo obvezu jednog pregleda u deset godina – ocjenjuje naš sugovornik.

   Vraćajući se na posljedica potresa u Zagrebu, Markić ističe kako bi se  detaljnim pregledom mogle otkriti kritične točke građevine te se spriječiti moguća šteta u budućem potresu. Trenutno su, zaključuje, nastale ogromne štete radi ne obavljanja pregleda.