Učinci Mrsićeve reforme

Popularna mjera negativno se odrazila na plaće, a nije pomogla ni da ljudi nađu posao

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.8.2018. u 16:13

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.8.2018. u 16:13

Duje Klarić / Hanza Media

Ilustracija

Ekonomski institut objavio je u svojim „Radnim materijalima znanstveno-istraživački rad Ive Tomić i Ivana Žilića pod nazivom „Raditi za 200 eura? Učinci reforme stručnog osposobljavanja na ishode na tržištu rada u Hrvatskoj“ čiji rezultati pokazuju da je reforma „u najboljem slučaju imala neutralan učinak na zapošljavanje i nezaposlenost“.

„Štoviše, neke procjene pokazuju da je dio mladih osoba otišao u neaktivnost. Također, pronalazimo statistički značajan negativan učinak na plaće — posebno na plaće žena i visokoobrazovanih — kako u prosjeku tako i na višim percentilima distribucije plaća. Rezultati ovog istraživanja nude uvide u učinkovitost mjera za zapošljavanja mladih u Europi i otvaraju pitanja o prikladnosti korištenja europskih fondova u novim državama članicama EU“, navodi se u zaključku tog rada.

„U radu ocjenjujemo učinke reforme aktivne mjere zapošljavanja, takozvane SOR mjere (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa), na ishode tržišta rada u Hrvatskoj. SOR je 2012. godine redizajniran kako bi olakšao prvi ulazak na tržište rada i promovirao osposobljavanje na radnom mjestu, omogućujući mladoj osobi bez relevantnog radnog iskustva jednogodišnji ugovor i mjesečnu naknadu od 210 eura. Mjera je ubrzo postala popularna, osobito medu visokoobrazovanima, čineći oko trećinu njihovih izlazaka iz nezaposlenosti i apsorbirajući oko dvije trećine sredstava utrošenih na aktivne mjere zapošljavanja. Koristeći Anketu o radnoj snazi za razdoblje 2007.–2016. i identifikacijsku strategiju razlike u razlikama procjenjujemo uzročni učinak reforme na ishode tržišta rada potencijalno obuhvaćene skupine“, istaknuli su autori rada.

Oni ističu da, i dok je bilo moguće očekivati da će ova mjera imati negativan utjecaj na visinu plaća, jer je plaća SOR-ovaca bila administrativno određena, dokazi koji pokazuj porast neaktivnosti mladih u traženju radnog mjesta, uz neutralne efekte na zapošljavanje i nezaposlenost, „bacaju ozbiljnu sjenu na efikasnost ove mjere na tržištu rada na način kako je provedena“.