Hrvatska gospodarska komora podržala je današnju odluku Banskih dvora o pokretanju postupka izmjene statističkih regija u Hrvatskoj.
Nova podjela na prostorne jedinice za statistiku druge razine NUTS-a, kojom se predlaže podjela Hrvatske na četiri statističke regije, umjesto sadašnje dvije, omogućit će poduzetnicima veći stupanj regionalnih potpora nego sada. Poduzetnici bi tako, izračunali su u HGK, mogli očekivati 10 do 25 postotnih bodova veće potpore nego sada. U čak sedam županija povećanje maksimalnog intenziteta regionalnih potpora bilo bi dvostruko veće nego sada. To znači da bi potpore u praksi porasle sa sadašnjih 25 posto na 50 posto za velika, odnosno s 35 na 60 posto za srednja i s 45 na 70 posto za mala poduzeća. Nakon podjele na nove statističke regije, tvrtke će moći dolaziti i do većih iznosa bespovratnih potpora za investicije, temeljem Zakona o poticanju ulaganja, a time i do mogućnosti rasta prihoda i povećanja broja radnih mjesta, ističu u HGK.
Dosadašnju podjelu na dvije statističke regije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, u HGK, očito, smatraju nezgrapnom, budući da je razvijenost Zagreba, koji za oko pet posto premašuje prosjek razvijenosti EU, znatno povećavao stupanj razvijenosti cijele Kontinentalne Hrvatske, i to s oko 43 posto prosjeka Unije na 62 posto. Posljedica toga bila je i slabija mogućnost korištenja regionalnih potpora za poduzetnike na tom području, što se odražava i na daljnji razvitak, budući da je sam Grad Zagreb trostruko razvijeniji od pojedinih slavonskih županija, koje se nalaze samo na oko 33 posto prosjeka razvijenosti EU, objašnjavaju u Komori.
"S obzirom na to da se nalaze u istoj regiji, svi imaju iste intenzitete regionalnih potpora za poduzetnike", upozorava HGK u priopćenju.
Prema novom prijedlogu, Hrvatska bi se dijelila na četiri statističke regije. Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća sedam priobalnih županija, ostala bi u dosadašnjem obliku, no dosadašnja regija Kontinentalna Hrvatska po novom bi se podijelila na tri statističke regije - Panonsku Hrvatsku, koja bi obuhvaćala Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Bjelovarsko-bilogorsku, te pet slavonskih županija, zatim Sjevernu Hrvatsku, u čijem bi sastavu bile Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija, te Grad Zagreb, koji bi bio samostalna statistička regija.