Glas poduzetnika

Poduzeća čiji prihodi premašuju 2,9 milijardi kuna dali svoje zahtjeve

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.3.2020. u 13:49

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.3.2020. u 13:49

Zagreb, 170913.
Drazen Orescanin, direktor tvrtke Poslovna inteligencija, fotografiran u uredima tvrtke na Tresnjevci.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev/CROPIX / CROPIX

Dražen Oreščanin, Poslovna inteligencija

Koristeći Facebook, u samo jednom se danu organiziralo više od 600 mikro i malih poduzetnika te sastavilo listu 10 zahtjeva koje su u petak uputiti Vladi za donošenje novog seta hitnih mjera za iduća tri mjeseca (plus tri, bude li trebalo), a glavni su vezani uz tvrtke i obrte kojima je naložena obustava rada i direktno su pogođeni pandemijom koronavirusa.

Predlažu da se razmotri i smanjenje cijene energenata. Ukratko i osnovno, protiv su odgoda poreza i doprinosa na plaće, traže njihovo privremeno ukidanje te niza drugih nameta.

“Količina nesvjesnosti u Vladi i ministarstvima o tome kakvo je stvarno stanje u gospodarstvu je prestrašna”, kaže jedan od inicijatora te akcije i potpisnik zahtjeva Dražen Oreščanin, direktor i suvlasnik IT kompanije Poslovna inteligencija.

“U našoj inicijativi ima ljudi koji su sudjelovali preko HUP-a u pregovorima s Vladom oko mjera, ali su bubnuli glavom u zid. Mjerama nedostaje kontekst koji uključuje male i mikro poduzetnike. Možemo sada samo brojati ‘mrtve’ ili učiniti nešto da ih bude što manje. Nije nevažno hoće li na kraju, kad prođe zdravstvena kriza, biti 100 tisuća manje radnih mjesta ili 300 tisuća”, objašnjava Oreščanin.

Okupili su se kroz grupu Glas poduzetnika, a ono što traže jest da tvrtke čiji je rad obustavljen, direktno su pogođene ili imaju značajan pad prihoda zbog pandemije, budu oslobođene plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza, komunalnih naknada, najma gradskih prostora, javnih površina te ostalih nameta gradova i općina tri mjeseca (+3), kao i moratorij na otplatu kredita i leasinga bez naknada i kamata (12 mjeseci). Kao trajne mjere za sve poduzetnike i obrtnike traže trajno plaćanje PDV-a po naplati, ukidanje parafiskalnih nameta i obaveznih članarina, ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit te minimalne osnovice za doprinose za direktore.
Navode kako se slažu s već odobrenim Vladinim mjerama subvencije minimalne plaće i osiguranja hitnih, niskokamatnih kredita za obrtna sredstva, ali uz jasne i transparentne kriterije te brze rokove. Smatraju također da teret krize mora snositi i dio javnog sektora “koji nije na prvoj liniji obrane od pandemije, a također mora sudjelovati u smanjenju plaća i privilegija”.

Većinom su iz različitih uslužnih djelatnosti, od IT-ja, turizma, ugostiteljstva i industrije događaja, preko prijevoza, zdravstva i obrazovanja do frizera i kozmetičara. “Združene” tvrtke koje traže od Vlade nove mjere imaju više od 3800 zaposlenih (i 1300 vanjskih suradnika) te ukupne prihode koji premašuju 2,9 milijarde kuna. Među njima su Crno jaje, Entrio tehnologije, Algebra, Poliklinika Bagatin, Insako... Smatraju da su zahtjevi dio hitnih mjera za spas radnih mjesta realnog sektora i pokretanja oporavka gospodarstva.

93% malih i srednjih poduzetnika kaže da s postojećim rezervama ne mogu preživjeti više od tri mjeseca

Inicijativa GLAS PODUZETNIKA je među svojim članovima – mikro, malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima, u vrlo kratkom roku provela anketu putem Facebook grupe. Grupa je brzo narasla preko 14.000 članova, a na anketu su u trenutku obrade rezultata odgovorilo preko sedam stotina poduzetnika, poručili su putem priopćenja.

Cilj ankete je bio dobiti opis trenutnog stanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika, i njihovo predviđanje najbliže budućnosti. Smatramo da su takvi podaci kritični u određivanju vrste i kvalitete mjera kojima se planira pomoći gospodarstvo i dati šansu ekonomiji ove zemlje.

Prvo pitanje je bilo: Koliko vaša firma ili obrt ima gotovine u rezervi?

Odgovori su pokazali katastrofalno stanje među poduzetnicima: njih gotovo 60% ima manje od 5.000 kuna rezerve. Mnogi su komentirali da ih je uopće sram pisati takve stvari. Dodatnih 20% ima manje od 20 000 kuna u rezervi, što je za bilo koju firmu s više od jednog zaposlenog, nedovoljno za bilo kakav opstanak. Samo 11 % poduzeća ima do 100 000 kn rezerve, ali među njih spadaju sigurno i one kojima su to mjesečni fiksni troškovi. Samo 6% poduzeća ima zalihe veće od 100 000 kuna. Uzevši u obzir da nemamo informaciju o veličini i rashodima tih firmi, potpuno je jasno da situacija za mnoge izgleda bezizlazno.

Drugo pitanje je bilo: Koliko mjeseci s postojećim novčanim rezervama (uz uvjet da odmah prilagodite poslovanje) vaša firma može preživjeti?

Odgovori se poklapaju s odgovorima dobivenim na prvo pitanje: 50% poduzetnika može preživjeti samo jedan mjesec, a dodatnih 43% smatra da mogu preživjeti maksimalno tri mjeseca. To su brojevi koji se spominju kao najoptimističnije procjene kraja prvog dijela krize. Samo 5 % poduzetnika može preživjeti duže od 6 mjeseci, koliko je izvjesno da će ova situacija trajati.

Koje će to posljedice imati na punjenje državnog proračuna, nije teško izračunati. Nadalje, koje će biti srednjoročne posljedice iseljavanja dodatnog vala građana u zemlje u kojima će se situacija najbrže normalizirati, za sada možemo samo nagađati, ali kroz par mjeseci ćemo imati i konkretne brojke.

Inicijativa GLAS PODUZETNIKA je u kratko vrijeme nakon objave inicijalnim mjera gospodarske pomoći od strane Vlade RH okupila velik broj aktivnih sudionika koji podržavaju inicijativu, svjesnih da donesene mjere nisu dovoljne.

„Tijekom nešto više od 24 sata se u Facebook grupu Inicijativa “Glas PODUZETNIKA” - zahtjev za donošenje efikasnih mjera! Uključilo preko 14.000 članova, a inicijativu je podržalo preko 1.100 tvrtki i obrta, koji zapošljavaju preko 10.000 ljudi i ostvaruju preko 5 milijardi kuna godišnjih prihoda. Podržavaju nas također i mnoge strukovne udruge. Iz ovih brojeva je jasno kolika je s jedne strane zabrinutost ljudi za njihove tvrtke i radna mjesta, te koliko je nezadovoljstvo mjerama koje su donesene, koje ne sagledavaju kompleksnost situacije i činjenicu da tvrtke koje su zatvorene i onemogućene u poslovanju novaca za davanja nemaju, niti sada niti s odgodom.“ Govori nam jedan od pokretača inicijative Hrvoje Bujas. „Mi smo u manje od 24 sata usuglasili zahtjev za deset hitnih mjera za spas gospodarstva i malog i srednjeg poduzetništva koje smo u petak u 17 sati poslali Vladi RH, od koje očekujemo brzu reakciju i prihvaćanje navedenih mjera, jer nas u protivnom čeka potpuni kolaps gospodarstva. Na žalost, prema današnjoj izjavi Predsjednika RH o tome da se plaće u javnom sektoru ne smiju smanjivati, možemo vidjeti da ni on ne shvaća razmjere gospodarske krize u kojoj se nalazimo.“ (Novac.hr)