Rajski viseći vrtovi

'Ovo je naša tajna prirodnog uzgoja'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.8.2019. u 14:58

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.8.2019. u 14:58

Kerestinec, Sveta Nedelja, 070819.
Reportaza iz staklenika Zarja Grupe, najveceg proizvodjaca rajcica.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Staklenik Zarja Grupe

Kada je prije nekoliko mjeseci u dućanima osvanula cijela kolekcija posebno pakiranih cherry, shake i cocktail rajčica pod nazivom Rajska, mnogi kupci nisu imali pojma da su to oni isti proizvodi koje su i prije mogli kupiti pod nazivom Zarja.

Mnogi su mislili po imenu da je riječ o nekakvoj španjolskoj ili talijanskoj tvrtki, ali sada su vidjeli da ta mala pakiranja dizajnirana po najvišim standardima i na kakva smo navikli u inozemnim voćarnama i supermarketima dolaze iz Svete Nedelje. Točnije iz Kerestinca, gdje je smještena najveća domaća proizvodnja rajčica u staklenicima na čak pet hektara.

Zaputili smo se stoga do tog velebnog staklenika gdje nas je dočekao Zvonimir Belić, vlasnik i direktor Zarja grupe koja se bavi proizvodnjom voća i povrća već 20 godina. Krajem 90-ih počeli su s proizvodnjom jagoda, rajčica i krastavaca, s vremenom su se specijalizirali isključivo za rajčice sorte grapolo, potom od 2009. godine grade staklenik za posebne vrste rajčice cherry i cocktail, da bi prije dvije godine proširili proizvodnju na ukupno pet hektara.

Rebranding

Trenutačno godišnje proizvode oko tri milijuna komada pakirane rajčice koja se prodaje dugogodišnjim poslovnim partnerima, veletrgovcima i velikim robnim centrima (Konzum, Plodine, Spar, Kaufland, Vagros Zagreb, Tommy, Mercator…). Osim u Hrvatskoj rajčice su dostupne i u Sloveniji u robnim centrima Hofer i Tuš, a u tijeku su pripreme za otvaranje novih tržišta u Srbiji (Idea i Delhaize Srbija).

Zvonimir Belić nam kaže da su se odlučili na rebranding proizvoda kako bi proizvod bio prepoznatljiviji kao domaći, a ime Rajska prevedenica je iz njemačkog regionalnog izraza Paradiesapfel (“rajska jabuka”). Ime brenda Rajska, slogan “Miris ljeta, okus raja” te vizualni identitet i dizajn ambalaže osmislila je zagrebačka branding agencija Fabular na čelu s vodećom hrvatskom stručnjakinjom za branding Anjom Bauer Minkara.

Kerestinec, Sveta Nedelja, 070819.
Reportaza iz staklenika Zarja Grupe, najveceg proizvodjaca rajcica.
Na fotografiji: Zvonimir Belic.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Staklenik Zarja Grupe

 

Sporne deklaracije

Dodajemo kako je i inače kod nas izreka da je najbolja rajčica ona koju sami uzgojimo u svom vrtu, pa ako nemate svoga, imate rajski u Kerestincu. Belić se nadovezuje da je to konotacija na rajski okus njihovih rajčica i pogađa razlog zbog kojeg smo došli. Naime, kada smo se prije nekoliko godina upoznali, on nam je pričao na koji je način na međunarodnim sajmovima proizvođača rajčice i sjemena birao sorte koje će saditi u svom velikom staklenom vrtu.

- U ono doba kada smo 2007. počeli saditi sortu grapola na deklaracijama proizvoda koje ste mogli naći na policama naših trgovina uvijek piše podatak gdje je proizvod pakiran, ali ne i gdje je proizveden. To naravno ostavlja velike mogućnosti uvoznicima hrane da manipuliraju porijeklom proizvoda. Time su prije svega zakinuti domaći proizvođači koji nisu u mogućnosti adekvatno deklarirati proizvod kao zaista domaći, a kupci su dovedeni u zabludu jer često, uvjereni da kupuju domaći proizvod, u stvari kupuju uvozno voće i povrće pakirano u Hrvatskoj. Poseban je problem i danas što proizvod koji dolazi iz uvoza vrlo često nije jednake kvalitete kao i domaći i ne može se s njime mjeriti, ali je zato osjetno jeftiniji od domaćeg, pa domaćim proizvođačima uvoznici niskim cijenama rade nelojalnu konkurenciju. To doista jest zavaravanje kupaca, no s druge strane stvara i velike gospodarske probleme jer se u pravilu u Hrvatsku uvozi loša roba koje se proizvođači nastaje riješiti, a istovremeno uvoznici nama kao domaćim proizvođačima ruše cijenu proizvoda s robom koja je lošije kvalitete - priča nam Belić u kancelariji iz koje se vide visoke biljke pune rajčica.

Riječ je, dakako, o hidroponskom uzgoju u kojem se biljka, umjesto u zemlju, sadi u teglu ili u vreću s kompostom.

Kompost iz kojega raste biljka nije zagađen teškim metalima niti je tretiran ikakvim kemijskim sredstvima ili pesticidima, što utječe na kvalitetu ploda jednako kao i činjenica da rajčice rastu u zatvorenoj, kontroliranoj stakleničkoj sredini, odnosno u zaštićenim uvjetima, zbog čega biljke nisu podložne nepovoljnim vremenskim uvjetima i bolestima.

Kerestinec, Sveta Nedelja, 070819.
Reportaza iz staklenika Zarja Grupe, najveceg proizvodjaca rajcica.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Staklenik Zarja Grupe

 

Budući da je biljka zdrava, nema potrebe ni za kemijskim tretiranjem protiv bolesti, a povremeni štetnici suzbijaju se na prirodan način - biološkom zaštitom uz pomoć kukaca prirodnih neprijatelja štetnika. Oprašivanje biljaka također se vrši prirodnim putem uz pomoć 10.000 bumbara koji se kupuju i dovoze u posebnim kutijama.

- Uzgoj rajčica odvija se u etažama tehnologijom hidroponije, čija je osnovna prednost kontinuirana berba tijekom devet mjeseci u godini, u razdoblju od ožujka do prosinca. Na ovaj način postiže se kontinuirani prinos i redovna berba u većem dijelu godine kako bi kupci u svako doba uživali u izvornim i prirodnim okusima delikatesnih rajčica. Tražili smo među starijim sortama one rajčice koje imaju puno šećera, bogate su aromama i okusom i podsjećaju na okuse i mirise onih rajčica koje pamtimo iz djetinjstva. To je bilo teško postići, iziskivalo je puno eksperimenata i testiranja sorti, ali uspjeli smo, kaže Belić. Najbolji dokaz za to je kada su na poljoprivrednom sajmu Fruit Logistic u Berlinu 2013. godine bili pozvani među 50 najboljih proizvođača u svijetu.

Dodaje kako proizvođači sjemena križaju različite sorte rajčica kako bi se dobio veći prinos, sorte koje su otpornije na bolesti, te pogodne i profitabilne za velike proizvodnje.

- Mi se nismo povodili tim principima i nama je bio prioritet aromatičnost, okus i sočnost. To su posebne sorte za koje moramo plaćati licencu, a to poskupljuje proizvodnju jer takve sadnice koštaju duplo više nego one koje koriste mnogi veliki proizvođači čije se rajčice mogu pronaći u našim dućanima. Zato je naša rajčica nešto skuplja, a da ne govorimo o uvjetima kreditiranja proizvodnje i benefitima koje neke europske države daju svojim proizvođačima hrane - kaže Belić i pokazuje nam svoju elaboraciju i analizu koju često ponavlja u svojim intervjuima kojih je nakon redizajna sve više.

Kerestinec, Sveta Nedelja, 070819.
Reportaza iz staklenika Zarja Grupe, najveceg proizvodjaca rajcica.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Staklenik Zarja Grupe

 

Problem izvoza

- Kada je Hrvatska postala članica Europske unije, rečeno nam je da nam se širom otvaraju vrata tržišta od 500 milijuna potrošača i da su naše mogućnosti ogromne. Tada su nam i makroekonomisti objašnjavali da smo se i ranije trebali okrenuti izvozu i da smo trebali na vrijeme pronaći svoje mjesto u Europi. No ja se s tim mišljenjem nikad nisam slagao. Zar nije posve logično da svoje proizvode prvo ponudite lokalnom tržištu, na kojem trebate stvoriti bazu. Tek tada možete krenuti u izvoz jer u protivnom nećete imati ni količine ni kvalitetu koje možete ponuditi inozemnom tržištu. Uz to, na tom se tržištu treba i probiti, što nije jednostavno, jer morate biti i bolji i kvalitetniji, ali i cijenom konkurentniji kako biste uspjeli prodati svoje proizvode vani. Ja bih dakle, prema sugestijama makroekonomista, svoje proizvode trebao prodati vani napuštajući vlastito tržište, koje onda ostaje otvoreno uvoznicima robe lošije kvalitete. Što od toga imaju moji kupci i što ima država od takve politike?

Kerestinec, Sveta Nedelja, 070819.
Reportaza iz staklenika Zarja Grupe, najveceg proizvodjaca rajcica.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Staklenik Zarja Grupe

 

Osim toga, treba znati da ja sa svojim proizvodom koji sam proizveo bez državnih poticaja i bez podrške države, uz konstantnu iscrpljujuću bitku s glomaznom i sporom državnom administracijom ulazim na tržište na kojem već 30 ili više godina suvereno vlada poljoprivrednik koji proizvodi uz državne subvencije od 50 do 70 posto, koji je odlično organiziran u proizvođačke grupe i klastere koji ga dodatno podržavaju, koji mu olakšavaju investiranje s daleko povoljnijim kreditima od onih kakvi se nude u Hrvatskoj i osiguravaju mu nepovratna poticajna sredstva za proizvodnju, koji je u potpunosti otplatio sve svoje kredite i koji u svakom trenutku ima podršku i pomoć države. Kako ja mogu konkurirati takvom proizvođaču? Jedini način da hrvatski proizvođač može konkurirati na inozemnom tržištu jest da država stvori jednake uvjete za sve proizvođače i da nam maksimalno olakša poslovanje kroz bolju organizaciju državne administracije, poticaje i oslobađanje od prevelikih davanja - sažeo je odlično Belić mnoge muke proizvođača hrane u Hrvatskoj.

Radnici iz Indije

Odlazimo u obilazak staklenika gdje uz 90 zaposlenih zatičemo i 20-ak Indijaca koji su došli u Samobor zbog nedostatka radne snage. Belić kaže da su Indijci izuzetno vrijedni, ljubazni, pa čak i ponizni, a plaćeni su koliko i naši radnici, što je za njih koji su donedavno živjeli u načičkanim kartonskim slamovima pravo bogatstvo i od čega kane uzdržavati rodbinu koja je ostala. Neki od njih govore i engleski, a smješteni su u samoborskom hostelu gdje imaju i hranu dok se ne pronađe neko trajnije rješenje.

Kerestinec, Sveta Nedelja, 070819.
Reportaza iz staklenika Zarja Grupe, najveceg proizvodjaca rajcica.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Staklenik Zarja Grupe

 

- Ne koristimo nikakve kemikalije, a štetnike suzbijamo njihovim prirodnim neprijateljima - pojašnjava nam Belić dok brstimo grozdove rajčica koji nas mame ispred nosa.

Iako znamo da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema vlastitu proizvodnju sjemena, pitamo ga na rastanku zašto nije nekakvim bakama oteo iz staklenki kakvo staro sjeme pa eksperimentirao s njim.

- A, kako ne... Probao sam ja s jednim beefom koji je od stare sorte i veličinom mirisom i okusima je isti kao naše stare sorte. Uložili smo puno, ali smo na kraju odustali od proizvodnje jer kada dozre, plod vrlo brzo propada u ambalaži s dva komada u pakiranju. Može izdržati maksimalno četiri do pet dana i kada bi pronašao kupce koji su u stanju naručivati i prodavati točno takve količine i narudžbe, kao što to radi Hofer, opet bi je počeli proizvoditi - kaže Belić i daje nam na probu.

Da, i izgledom i mirisom, slatkoćom i sočnošću, pa i strukturom profila te su rajčice kao one iz djetinjstva. Ali, tješimo direktora na rastanku, takve su i male, lako je za uspomene, treba otplaćivati kredite.

Kerestinec, Sveta Nedelja, 070819.
Reportaza iz staklenika Zarja Grupe, najveceg proizvodjaca rajcica.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Staklenik Zarja Grupe