Nova recesija, nije to nikakva tajna, kuca nam na vrata.
Iako se to ne da nazrijeti prema prizorma turista koji ovo dana šakom i kapom troše na Jadranu, usporavanje gospodarskog rasta Kine, Trumpovi trgovinski ratovi i zastoj u njemačoj ekonomiji ozbiljno prijete da uzmu svoj danak.
Posljednji put kada je globalna ekonomija zapala u krizu Hrvatskoj je trebalo punih sedam godina da iz nje izađe. Sedam gladnih godina tijekom kojih je nezaposlenost rasla, kupovna moć padala, a građani sa zavišću gledali ostale zemlje Europe kako se oporavljaju, dok domaća ekonomija tone.
Sličan scenarij nam ponovno prijeti. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof.dr. Ljubo Jurčić tvrdi da Hrvatska, slično kao i prošli put, uopće nije spremna zauzdati posljedice recesije.
- Hrvatska ne upravlja svojom ekonomijom, tako da smo ponovno potpuno nespremni za dolazak recesije. Da bi mogli reagirati na recesiju, morali bismo u svojim rukama imati mehanizme upravljanja vlastitom ekonomijom. Pa kad krene nizbrdo, da možemo upotrijebiti kočnice.
Mi te kočnice na žalost nemamo. Jednako tako, kada ima dovoljno goriva, treba dati gas i savladati sve uzbrdice. U godinama rasta, mi ni to nismo uspjeli napraviti – slikovito pojašnjava Slobodnoj Dalmciji ovaj ugledni stručnjak.
Europa se, prema njegovim riječima, snažno razvijala posljednjih godina. A taj su razvoj slijedile i zemlje u našem okruženju: Poljska, Mađarska, Srbija, Turska.. dvostruko su se brže razvijale od Hrvatske.
- One su naprosto koristile kočnicu, gas i volan. Kod nas to na žalost nije bio slučaj. Nama se sve „događa“. Kada su svi smanjivali poreze i povećavali javnu potrošnju, naše su vlade činile upravo obrnuto: povećavali su poreze i smanjivali javnu potrošnju – podsjeća Jučić.
A kad već država nije spremna za recesiju, kako da se za nju pripreme građani?
- Ovo je pravo vrijeme za štednju. To je važna odluka u vođenju osobnih financija u doba rasta. Građani bi trebali biti oprezni i oko podizanja novih većih kredita. Prošli su put upravo zbog zaduženja koje nisu mogli otplaćivati brojni građani otišli u blokadu – ističe Jurčić.
Oni koji potpuno ovise o primanjima na poslu i nemaju baš previše izbora. Ako u krizi ostanu bez zaposlenja, jedino im preostaje da odu vani.
No, ni tamo, upozorava ovaj ekonomist, neće cvjetati ruže. Jer, kada je prošli put ekonomska kriza zahvatila globalnu ekonomiju, posla nije bio ni u inozemstvu. Sve zemlje u to su se doba zatvorile. I svim silama pokušale zaštititi postojeća radna mjesta. A ne otvarati nova.
Stoga je već sada, prema Jurčićevim riječima, potrebno pokušati izgraditi neku alternativu. Ne treba, ističe on, tu biti riječ o nekim velikim projektima.
- Već i sam vrt, i voće i povrće iz njega, mogu puno značiti. Krize ionako najmanje ugroze seljake. Oni u nekim teškim vremenima možda nemaju novaca, ali imaju hrane – kaže naš sugovornik.
- Ključ je stvoriti fizičku ili financijsku rezervu za ključne potrebe – troškove hrane i režija – za godinu dana unaprijed. Tko to napravi, recesija mu neće puno naškoditi – zaključuje Jurčić.
Četiri zlatna savjeta kako spremno dočekati recesiju
1. UŠTEDJETI ZA CRNE DANE – u vrijeme pozitivnog ekonomskog rasta pametno bi bilo ostaviti pokoju kunu sa strane. Kako bi, u slučaju najgoreg scenariju, imati godinu dana za osnovne životne potrebe;
2. NE ULAZITI U VELIKE KREDITE – želja za kupnjom vlastitog stana ili automobila potpuno je razumljiva, ali povećan oprez nije naodmet. Posebno ako branša u kojoj radite nije stabilna i ako je podložna oscilacijama na tržištu rada;
3. NE POUZDATI SE U ODLAZAK VANI – ako svijet ponovno zahvati recesija, posla neće biti ni u drugim zemljama. U krizi se sve zemlje zatvaraju, a sve karte bacaju na očivanje postojećih radnih mjesta;
4. ZASADITI VLASTITI VRT – možda zvuči smiješno, ali zemljište od none ili dida, kultivirano za krumpirom ili pomidorima zlata znači za sve koji u krizi ostanu vez posla.