Nakon sedam godina

Norvežani u Karlovcu investirali 15 mil.€: Pokreću toplanu na biomasu i proizvodnju peleta

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.4.2019. u 14:33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.4.2019. u 14:33

GEIA

Gradnja je počela u svibnju 2018.

Gradnja je počela 21. svibnja 2018., a gradilište je svečano otvorila 3. srpnja norveška premijerka Erna Solberg. Pokusni rad je predviđen za drugu polovicu ovog mjeseca, proizvodnja za lipanj, a zapošljavanje osoblja već je u tijeku.

Sukus je to sedmogodišnjeg napora norveških investitora oko izgradnje kompleksa kogeneracijske energane toplane na drvnu biomasu i pogona za proizvodnju drvnih peleta u Karlovačkoj županiji.

Sufinancijeri PBZ I HBOR

Govorimo o dva njihova projekta ukupne investicije od oko 15 milijuna eura, od čega je 30 posto uloženih vlastitih sredstava norveškog društva Croatia REN AS kao jedinog vlasnika, a ostatak su financirali PBZ i HBOR. Vlasništvo Croatia REN AS-a čini 80 investitora iz Norveške te tvrtka Green Energy Innovation Alliance AS, a Croatia REN AS je i osnivač dviju tvrtki u Hrvatskoj na kojima “stoje” njihovi projekti. Prvi je projekt (u vlasništvu tvrtke Maksim Trade Energija) kogeneracijsko postrojenje ORC tehnologije (najčešće korištena tehnologija kada govorimo o dobivanju električne energije iz niskotemperaturnih izvora) na drvnu biomasu snage 1 MW na sat i toplinske energije snage 4,5 MW. Drugi projekt (u vlasništvu tvrtke Bio Peleti Energija) jest postrojenje za proizvodnju drvnih peleta kapaciteta šest tona na sat.

- Ovo postrojenje koristi toplinsku energiju iz kogeneracijskog postrojenja za sušenje drvne mase za proizvodnju peleta. Time se postiže visoka učinkovitost kogeneracijskog postrojenja. U oba pogona zaposleno je 25 do 30 ljudi, ovisno o sezoni - pojašnjava Edin Ališić, stariji projektni savjetnik u tvrtki Green Energy Innovation Alliance AS, koja je bila i inicijator projekta.

Izabrali nas još 2012.

Kaže da je odluka na Hrvatsku kao destinaciju pala 2012. jer je ona tada bila u završnoj proceduri ulaska u EU te je provela niz reformi radi harmonizacije zakonodavstva. Osim toga, sektor obnovljive energije uklapa se u njihovu investicijsku politiku, a odabran je i zbog povoljnih poticaja, kako za plasman električne energije tako i za dostupnost sirovine.

- Odlučujući faktor za našu odluku bila je činjenica da je oko 78 posto drvnih resursa u vlasništvu državne tvrtke Hrvatske šume i ta je tvrtka nudila mogućnost sklapanja dugoročnih ugovora usklađenih s ugovorima o otkupu električne energije - ističe Ališić.

No, sam proces pokretanja investicije nije tekao baš glatko. Trebale su im tri godine da riješe svu dokumentaciju iako je zemljište već bilo prenamijenjeno i spremno za gradnju, a veliki problem s kojim su se suočili bilo je i mijenjanje pravila, posebno neizvjesnost oko dostupnosti drvne sirovine.

- Do današnjeg dana to, nažalost, još nije riješeno na dobar i ravnopravan način - smatra stariji projektni savjetnik.

Ipak, od Hrvatske ne odustaju unatoč preprekama na koje su nailazili. Vjeruju da se najbolja rješenja uvijek nalaze kroz obostrano razumijevanje i suradnju s ciljem postizanja što boljeg rezultata za sve strane. Tako su, napominje Ališić, postupali od samog početka.

- Mislimo da nije pravedno govoriti da je hrvatska birokracija lošija ili bolja od bilo koje druge u Europi. U državnim institucijama susretali smo osoblje s dobrim znanjem vezanim uz struku u nadležnim sektorima, ali, nažalost, u mnogo je slučajeva osoblje preopterećeno i nedovoljno upućeno u investiciju - primjećuje Ališić te usput uviđa i da postoji potencijal u boljoj koordinaciji između raznih državnih institucija, sektora i tvrtki, kao i prelasku na elektronsku registraciju i obradu zahtjeva.

Hvali i zalaganje lokalne zajednice te ističe da bez njezina zalaganja, kao i zalaganja svakog pojedinca u državnim i financijskim institucijama, projekt ne bi bio moguć.

Duga tradicija

- Iskustvo nas nije obeshrabrilo, nego obogatilo. Sada znamo što nas čeka. Hrvatska je zemlja dugih tradicija raznih industrija, inovacija i znanja, a ne samo turizma. Potencijala, definitivno, ima, ali ga treba pravilno iskoristiti na isplativ i održiv način. U posljednje smo vrijeme vidjeli i niz dobrih promjena i prijedloga s ciljem da se osiguraju uvjeti za investicije koje stvaraju nova radna mjesta. To je ohrabrujuće. Već smo u fazi planiranja drugih ulaganja - otkriva Ališić.

GEIA

Pokusni rad tvornice počinje za koji dan