U prosincu prošle godine talijanska industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, te 5,5 posto u odnosu na prosinac 2017., objavio je tamošnji državni zavod za statistiku (ISTAT). Među djelatnostima s najvećim padom proizvodnje, prema ISTAT-u, su i tekstilna te industrija kože i obuće, koje su potonule za 11 posto.
Iako će, navodi ISTAT, na godišnjoj razini talijanska industrijska proizvodnja u 2018. zabilježiti rast od 0,8 posto u odnosu na 2017., prosinac prošle godine četvrti je mjesec zaredom koji iskazuje pad industrijske proizvodnje.
- Sve glavne industrijske djelatnosti pokazuju negativne trendove koji su najznačajniji u drvnoj i papirnoj industriji te tiskarstvu s padom od 13,1 posto - napominje se u izvješću ISTAT-a. Iznad pet posto potonule su, među ostalim, i industrije nemetala, gume i plastike.
Kada se pad industrijske proizvodnje u Italiji sagleda kroz četiri glavna sektora - robe za potrošnju, intermedijarna dobra, energija i kapitalna dobra, isti izvor iznosi računicu kako je pad najveći kod potrošnih (7,2 posto), a najmanji kod kapitalnih dobara, 3,5 posto.
Najnoviji podaci ISTAT-a o industrijskoj proizvodnji produbljuju raširene strahove od nastavka recesije u jednoj od najvećih ekonomija Europske unije, s pripadajućim pritiskom na kretanja u eurozoni. Italija je ušla u recesiju u zadnjem tromjesječju prošle godine, nakon što je ponovljen pad BDP-a iz trećeg tromjesječja.
Uoči izvješća ISTAT-a, Europska komisija izašla je s procjenom da će Italija imati najmanji gospodarski rast među članicama EU, od 0,2 posto, i značajno manji od projiciranih 1,2 posto na kojem su temeljene prošlogodišnje javne financije Italije i pripadajuće gospodarske prognoze.
Nastavak loših vijesti za Italiju događa se u iščekivanju dogovora Rima i Bruxellesa, među ostalim, i o proračunskom deficitu promatranome kroz njegov udjel u BDP-u. Talijanska vlada kani izlazak iz recesije, među ostalim, forsirati i kroz daljnje povećanje budžetskog deficita i zaduživanje. Glavni zagovornik takvog rješenja je zamjenik premijera i ministar gospodarstva Luigi Di Maio. U svakom slučaju, Rim je izrazio nakanu povećanja budžetskog deficita od 2,4 posto, dok je EU spremna pristati na najviše 2,02 posto.