Uprava Jadroplova uspjela je nakon višemjesečnih pregovora s hannoverskim Norddeutsche Landesbankom dogovoriti otpis 22 milijuna dolara duga plus kamate, s time da se u nastavku pregovora dogovori i refinanciranje oko 28 milijuna dolara starih dugovanja. Za ostvarenje cijelog tog posla Jadroplov bi trebao osigurati taj iznos i dodatne uvjete koji bi se mogli pojaviti u pregovorima.
Predsjednik Uprave Jadroplova Branimir Kovačić pojašnjava da se Norddeutsche Landesbank, koji od njih potražuje oko 50 milijuna dolara i kamate, zbog svojeg restrukturiranja povlači iz financiranja brodarskog sektora.
Kako se može iščitati iz obavijesti na stranici Zagrebačke burze, hannoverska je banka izrazila spremnost da zatvori i preostalih 28 milijuna dolara duga, što je potraživanje vezano uz financiranje brodova Solin, Peristil, Sveti Dujam i Bene, uz koje Jadroplov ima još dva, Split i Trogir.
- Uzevši u obzir tržišnu vrijednost imovine Jadroplova i obveze koje će imati nakon realizacije te transakcije, kapital tvrtke ostat će pozitivan. Za banku i Jadroplov puno je isplatljivije dogovorno odraditi takav oblik zatvaranja potraživanja u odnosu na prisilnu naplatu zaustavljanjem brodova - objašnjava Branimir Kovačić.
Prema njegovim riječima, proces zapljene brodova dugotrajan je i jako skup, a u biti neisplativ jer su cijene koje se postižu na dražbama znatno ispod tržišnih.
- Model koji smo dogovorili s Norddeutsche Landesbankom, bez prisilnog zaustavljanja, puno je isplativiji za njega, a nama omogućava realnu dokapitalizaciju i konačni izlazak iz krize uvjetovane povijesno niskim vozarinama - tvrdi Kovačić.
Podsjetimo, 2016. godine Norddeutsche Landesbank vratio je Jadroplovu depozit u aktivu. Prije mjesec dana Skupština Jadroplova ovlastila je upravu za pronalazak strateškog partnera koji će dokapitalizirati Jadroplov sa 40 milijuna kuna. - Da bi netko dokapitalizirao Jadroplov, moramo imati pozitivan kapital. Prije toga moramo tvrtku učiniti tržišno konkurentnom, a potezom Norddeutsche Landesbanka mi, ustvari, dovodimo financijsku sliku Jadroplova u zadovoljavajuće okvire - kaže Kovačić.
Iz izvora bliskih Jadroplovu doznaje se da bi jedan američki fond bio voljan realizirati ovu transakciju, ali hrvatski brodar treba osigurati još neke uvjete da bi došlo do realizacije. Branimir Kovačić nije nam htio potvrditi tu informaciju.
Kad je riječ o domaćem dijelu financiranja, situacija je još neizvjesna. Ni godinu i pol nakon odobrenja Europske komisije HPB i HBOR nisu povukli završne poteze.
- Vlada je donijela dvije odluke: jednom je odobreno državno jamstvo od 10 milijuna dolara, što u situaciji kada je njemačka banka otpisala dio duga otpada, a drugom je Jadroplovu odobrila jamstvo od 24,3 milijuna kuna za kredit od 48,5 milijuna kuna. Mi taj kredit nikako ne uspijevamo realizirati, a potreban nam je kako bismo osigurali to financiranje, a nakon toga i dokapitalizaciju. Dakle, dioničari i država, koja je vlasnik više od 70 posto dionica, imat će od aranžmana s njemačkom bankom najveću korist nakon realizacije te transakcije. Osim očuvanja djelatnosti, radnih mjesta i školovanja mladih vježbenika, konačna bilanca tvrtke trebala bi biti bolja, što bi nam osiguralo opstanak i da dočekamo bolje dane na tržištu - kaže Branimir Kovačić.
Sada je, očito, na većinskom vlasniku da u izrazito kratkim rokovima omogući realizaciju transakcije te da s Upravom Jadroplova nastavi realizaciju procesa dokapitalizacije. Kad bi se to uspjelo ostvariti, u dogledno bi vrijeme nakon duljeg razdoblja mogle stići pozitivne vijesti koje bi označile novi početak ovog brodara sa 73 godine neprekinute tradicije poslovanja i plovidbe.