Analiza IJF-a

Najviše novca iz EU povukli Sisačko-moslavačka županija, Grad Zadar i Općina Lekenik

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.5.2018. u 16:10

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.5.2018. u 16:10

Miroslav Kiš / Srećko Niketić / Tom Dubravec / Hanza Media

Sisak, Motovun i Zadar

Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija bile su hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz blagajne EU u 2015. i 2016. godini, pokazuje nova analiza Instituta za javne financije (IJF).

Naime, Sisačko-moslavačka županija je iz fondova Unije u te dvije godine povukla ukupno 117 milijuna kuna, dok se u Virovitičko-podravsku županiju iz Bruxellesa slilo ukupno nešto više od 48 milijuna kuna, a u Ličko-senjsku 46 milijuna kuna. Sve hrvatske županije u 2015. i 2016. godini koristile su pomoći iz blagajne EU-a, i to u ukupnom iznosu od 401 milijuna kuna, što znači da je svaka od njih godišnje iz Bruxellesa u prosjeku dobila po 10 milijuna kuna. Najmanje novca u 2015. i 2016. godini povukla je Šibensko-kninska županija, samo 1,9 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je IJF objavio u novom Newsletteru pod nazivom "Pomoći EU županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016.".

Povlačenje novca iz fondova EU od strane hrvatskih lokalnih jedinica, pokazuje analiza, znatno se poboljšalo tijekom 2015. i 2016. godine. Ukupan iznos koji su županije, gradovi i općine u te dvije godine povukli iz blagajne EU iznosio je nešto manje od milijardu kuna. Ili, preciznije, 958 milijuna kuna. Od toga, gotovo polovica novca otišla je u županije, oko trećinu novca povukli su gradovi, a nešto manje od petine apsorbirale su općine. Ovdje, međutim, valja reći da ta statistika nije potpuna, budući da nedostaju podaci o povlačenju novca iz fondova EU od strane lokalnih ustanova i komunalnih poduzeća: kada bi se i ti podaci pribrojili, iznos povučenog novca nesumnjivo bi bio znatno veći.

 

Ipak, i objavljeni podaci dovoljni su za izvlačenje određenih zaključaka. Osim što se povlačenje novca iz Unijinih fondova od strane hrvatskih jedinica regionalne i lokalne samouprave poboljšalo, taj je novac i sve značajniji izvor prihoda u županijskim i lokalnim financijskim proračunima. Gradovi su tako u dvije godine povukli 367 milijuna kuna, a općine 190 milijuna kuna.

No, istodobno zabrinjava i što se novac koji županijama, gradovima i općinama stoji na raspolaganju ne koristi više. U prilog tome govori podatak da je novac iz Unijine blagajne u 2015. i 2016. godini koristilo 70 od ukupno 128 hrvatskih gradova, te samo 99 od ukupno 428 općina. Drugim riječima, 58 gradova i čak 329 općina nije u 2015. i 2016. koristilo novac iz fondova Unije. Hrvatski su gradovi u 2015. i 2016. godini u prosjeku godišnje iz Unijine blagajne povukli po 1,4 milijun kuna, a općine samo po 220.000 kuna, pokazuju podaci IJF-a.

 

Među hrvatskim gradovima koji su 2015. i 2016. povlačili novac iz blagajne u Bruxellesu rekorder je bio Zadar, s ukupno 45 milijuna kuna. Slijede Križevci, s povučenih 41 milijun kuna, te Zagreb, s 38 milijuna kuna, kao i Karlovac, s 36 milijuna kuna. Kada je riječ o općinama, najviše je novca u 2015. i 2016. povukao Lekenik u Sisačko-moslavačkoj županiji, 21 milijun kuna, zatim, Veliki Grđevac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 14 milijuna kuna, i Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji, osam milijuna kuna.

Kada se novac koji se iz EU u 2016. godini slio u hrvatske gradove i općine stavi u odnos s brojem stanovnika u njima, onda vrh ljestvice među gradovima drži Ludbreg u Varaždinskoj županiji, s oko 3.000 kuna po stanovniku, pokazuje analiza IJF-a. Među općinama, rekorder je Motovun u Istarskoj županiji, s nešto više od 7.000 kuna po stanovniku povučenih u 2016. godini.

 

"Premda su lokalne jedinice - posebno županije - 2015. i 2016. privukle znatno veće iznose nego u prethodnim razdobljima, gotovo polovica gradova i preko tri četvrtine općina nisku iskoristili ni kune europskih pomoći. Primjeri uspješnih lokalnih jedinica ukazuju da, premda zahtjevno, privlačenje tih sredstava ne bi smjelo predstavljati nemoguću misiju za hrvatske lokalne jedinice", upozoravaju u Newsletteru IJF-a Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić.